Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)
Foto: Mevludin Mekić
„Pas je gospodin; nadam se da ću u njegov Raj, a ne čovjekov“, kazao je čuveni Mark Twain. A ovozemaljski životinjski komad raja, koji nije namijenjen samo psima već svim kućnim ljubimcima, nalazi se u Gladnom polju, nedaleko od Sarajeva, gdje se na površini od osam hiljada kvadratnih metara, zajedno sa pratećim sadržajima, prostire Pet hotel, jedini hotel za životinje sa pet zvjezdica u cijeloj Bosni i Hercegovini, pa čak i u regionu. Hotel ima površinu od 450 kvadrata.
Prema nezvaničnim procjenama, samo u glavnom gradu BiH živi oko 30-40 hiljada kućnih ljubimaca, a prije ili kasnije, zbog raznih razloga, svaki vlasnik se susretne sa problemom da mu je potreban kratkotrajan ili nešto duži smještaj svog ljubimca.
Refet Hadžić je generalni sekretar Kinološkog saveza BiH. Pored toga, Refet je i jedan od najpriznatijih svjetskih kinoloških sudija. Na međunarodnoj listi koja broji više od osam hiljada imena, Refet spada u top 100. Stoga i ne čudi da tokom godine u prosjeku sudi 25 do 30 vikenda u dvadesetak različitih država. Uhvatili smo ga između povratka s izložbe u Maroku i puta na sljedeću u Kirgistan. Prije osam godina, Refet je otvorio Pet hotel, što je bio samo početak ove firme koja je specijalizirana za „pet servis“. Osim hotela, tu je prodavnica hrane za ljubimce, taksi koji je registrovan isključivo za prevoz kućnih ljubimaca, poligoni za obuku i socijalizaciju...
- Kao sudija, obišao sam sve kontinente, vidio da je ovo zanimljiv posao usko povezan s onim što je moj poziv i životno opredjeljenje. Sve je u mom životu vezano za pse. Hotel je namjenski napravljen, veliki je, ima upotrebnu dozvolu, u knjige je upisan kao hotel za kućne ljubimce i jedini je objekat te vrste u BiH. Obišao sam mnogo hotela u Americi, nisam izmišljao toplu vodu već vidio kako to rade najbolji i napravili smo sve po uzoru na njih - pojašnjava Hadžić za magazin Start.
Uz inicijalnu ideju za pokretanje ovakvog servisa, saznajemo da on nudi puno više od samog smještaja.
-Naša usluga je kompletna, od preuzimanja ljubimca od vlasnika, pa smještaj i hrana, obuka, kupanje, igra... Sve što treba kućnom ljubimcu da bismo ga vlasniku vratili sretnog, zadovoljnog i čistog. Imamo i dnevni boravak. Ujutru naša služba preuzima ljubimca, a poslijepodne ga vraća u dogovoreno vrijeme. Prosječan boravak traje od jednog do 10 dana. U vrijeme praznika to je obično dva, tri dana. Najčešći gosti su psi i mačke, potom zamorci, glodari. Ima i egzotičnijih gmizavaca, kornjača. Poligon je sastavni dio hotela jer pružamo i usluge socijalizacije i obuke pasa. Imamo u planu početi sa školom za vlasnike i buduće vlasnike jer mnogi se nepripremljeni odluče za kupovinu ljubimca. Na svijetu postoji 370 pasmina i svaka je po nečemu specifična, a i ljudi nisu isti. Tačno je da za svakog od nas postoji adekvatna pasmina, ali treba sjesti sa nekim stručnim i otkriti koja - navodi naš sagovornik koji sa zadovoljstvom ističe i činjenicu da su certificirani i od brojnih stranih ambasada u Sarajevu.
Trenutni kapacitet je 45 ljubimaca, a ukoliko se izuzmu stalni „klijenti“, kroz hotel je do sada prošlo više od hiljadu različitih životinja. U hotelu je stalno uposleno pet radnika, među kojima je i veterinar. S obzirom da za ovo zanimanje ne postoji škola, Refet sa ponosom ističe činjenicu da svi uposleni već dugo rade, ali adekvatnog radnika nije jednostavno naći. Iako nemaju konkurenciju, bar onu koja je sa zakonske strane legalna, usluge i kapaciteti se stalno poboljšavaju i šire. Stoga i ne čudi da je građevinska sezona ovdje već počela jer se kompleks upravo proširuje.
- Gradimo nove kapacitete, rekonstruišemo postojeće i poboljšavamo uslove. Bez obzira da li je vani -30 ili +30 stepeni to ljubimac ne smije da osjeti. Sa proširenjem ćemo imati 51 smještajno mjesto, a imamo i porodilište. Pružamo uslugu prijema skotnih kuja i zadržimo ih do 45 ili 60 dana. Mnogi ne znaju sa čim će se suočiti i koliko je to teško izdržati i u higijenskom, prostornom i u svakom drugom smislu. Ljudi ne znaju šta da rade u tim situacijama, a ovdje imaju 24-satni nadzor - ističe Refet.
Potom dobijamo detaljniji opis smještajnih kapaciteta i usluga unutar samog hotela.
- Imamo 29 smještajnih jedinica za životinje koje žive u stanovima. To su sobice od 3,5 m2 koje su apsolutno prilagođene i imitacija su doma. Nema rešetaka. Imaju i radijatore, a tokom zime se grije čak i prostor u kojem se smještaju psi koji ne žive u stanovima već vani u dvorištima. Imamo i videonadzor, tako pratimo ponašanje životinja kada su same. Tu je kupatilo, svaki se pas vraća čist i okupan i to ulazi u cijenu usluge. Sarađujemo sa veterinarskim stanicama u slučaju veće potrebe - navodi naš sagovornik, uz napomenu da je ovo sezonski posao koji obično počinje sa prvomajskim praznicima, kada veliki broj građana i diplomatskog kora odlazi na odmor.
Besprijekorna čistoća, prirodna osvijetljenost i sretne životinje su nešto u šta smo se sami uvjerili. Kada je je riječ o infrastrukturi, treba svakako spomenuti i da je ispod samog ulaza u hotel potpuno neprimjetno ukopan i rezervoar od 30.000 litara u kojem se skuplja i filtrira kišnica koja potom služi kao tehnička voda za čišćenje.
Zbog ekonomske neopravdanosti, objekti ovakvog tipa vjerovatno nikada i neće zaživjeti u manjim sredinama, tako da u ovaj pet hotel dolaze ljubimci i iz drugih gradova.
- Imamo trenutno tri psa od istog vlasnika sa Pala, koji su naše stalne mušterije, kao i pse iz Zenice i drugih gradova. Mi odemo po pse i vratimo ih u dogovoreno vrijeme. Imamo goste ne samo iz cijele BiH nego i strane turiste koji u BiH dolaze sa ljubimcima pa nas nađu preko interneta. Nema kod nas mnogo hotela koji primaju i ljubimce pa se stranci nađu u „neobranom grožđu“. Naravno, vodimo računa i pravimo razne kombinacije u situacijama kada vlasnik donese različite životinje poput recimo psa i papagaja. Obezbijedimo im zajednički boravak jer su naučili i navikli da su zajedno. Bili bi dezorijentirani, ako ih razdvojite - pojašnjava Refet.
Kada je riječ o eventualnim problemima, oni su, kako tvrdi naš sagovornik, obično zdravstveni iz razloga što neki vlasnici zanemaruju opasnost od krpelja, a vidljiva reakcija nakon ujeda zaraženog krpelja se pojavljuje tek nakon tri do pet dana. Stoga bude situacija da pas u tom međuperiodu, zaražen, ali bez vidljivih simptoma, dođe u hotel.
- Onda se zna desiti da sa vlasnikom ne možemo uspostaviti kontakt jer je otputovao. Imali smo i slučaj kada je vlasnik preminuo dok mu je pas bio ovdje. Ili, čovjek je ostavio psa i nikada ne dođe po njega. Uspjeli smo ga udomiti, a od ovog preminulog vlasnika je došao član porodice po psa poslije nekog vremena - kaže Refet.
On ističe da je jedan od ozbiljnijih problema sa kojima se suočava Pet hotel sve razvijenije ilegalno tržište pet servisa.
- U Sarajevu ima sve više pojedinaca koji se odlučuju da kućni budžet dopune ovom uslugom, na crno. Mnogi su dolazili kod nas da razgledaju kako to izgleda, a onda pokrenu posao u nekim garažama ili neadekvatnim prostorijama. Čak i neki naši bivši uposlenici koji su ovdje naučili posao. Studenti čuvanjem životinja u stanovima u kojima žive finansiraju studije. Siva ekonomija usporava naš razvoj. Imate bar 20-30 osoba koji rade sa minimum dvije, tri životinje dnevno. To je 50-60 životinja na dnevnoj bazi -navodi Hadžić.
Jedan od najvećih problema sa kojim se suočavaju vlasnici kućnih ljubimaca, ali i generalno sanitarno-higijenski problem jeste ukop preminulih ljubimaca. Ukoliko bi se to zakonski omogućilo, Refet tvrdi da bi vrlo brzo našao rješenje.
- Naši zakoni još nisu riješili pitanje ukopa i kremiranja ljubimaca, što je prijeka potreba. I ovom prilikom pitam gradske oce šta da se radi sa preminulim kućnim ljubimcima? Zakopavanje je zabranjeno. Ne možete ih baciti u smeće zbog zoonoza. Na kraju krajeva, porodice žive sa ljubimcem i po 20 godina i naravno da su vezane. Kada bi se to zakonski riješilo i omogućilo ja bih vrlo brzo podigao kredit i uvezao krematorij. U Sarajevu svaki dan sigurno umru jedan ili dva ljubimca. To je nužna potreba -upozorava naš sagovornik.
Malo u šali, a malo u zbilji, Refet kaže kako i ovaj hotel imaknjigu žalbi mada nema žalbi na same usluge. Uvijek se radi o prevelikoj brizi vlasnika za ljubimca, što nerijetko dovodi i do komičnih situacija.
- Pamtim slučaj kada su kod nas ostavili zeca na čuvanje. Mi smo otišli po njega, tako da vlasnici nisu ni znali tačno gdje se mi nalazimo, a oni su otišli na more pet dana. Poslije tri dana, ljudi koji rade na čuvanju, zateknu čovjeka kako preskače ogradu kompleksa jer nije mogao naći ulaz. Mi smo inače oko kilometar udaljeni od magistrale. Cijela porodica je pješke prešla taj put, tražeći nas i od silne brige za ljubimce su prekinuli ljetovanje i htjeli su da dođu da ga vide. Bili su zadovoljni uslovima. Takav odnos nije dobar. Ne smijete biti nesretni kada nekome ostavljate ljubimca jer to nezadovoljstvo prenosite na njega - kaže naš sagovornik.
Nisu rijetke situacije kada uz psa vlasnici dostave i cijeli niz neobičnih instrukcija.
- Prije podne se ljubimac zove jednim, a poslijepodne drugim imenom, jabuku mu treba rezati isključivo na kockice, na poseban način je servirati... - priča nam Refet kroz smijeh.
Potom se prisjeća i jedne neobične situacije:
- Jednom prilikom sam otišao kod jedne gospođe po ljubimca, razgovarali smo, odveo sam psa, a već ujutru u šest sati sam je zatekao pred vratima. Rekla je da joj suprug ne da u kuću ako psa odmah ne vrati jer nije imala njegovu saglasnost. Naravno, izvinjavala se. Ljudi nekada zovu na telefon i traže da im damo ljubimca na telefon. Tražimo tehničko rješenje za „petviziju“, odnosno da omogućimo ljudima, kao dodatnu uslugu, da gledaju preko kamere svog ljubimca. Ljudima je njihov ljubimac često kompenzacija za nešto pa razumijem sve zahtjeve - kaže on.
U neposrednoj blizini Pet hotela živi i nekadašnji član Predsjedništva SFRJ Bogić Bogičević, koji je i sam veliki ljubitelj pasa i životinja.
- On je sjajan pčelar sa neobičnim košnicama. Ima divno imanje, sretnemo se ponekad. Ima i jezerce sa zlatnim ribama i moram priznati da mu na tome stvarno zavidim. On je i veliki ljubitelj bosanskog tornjaka. Njegova kćerka živi u Sloveniji i imala je tornjaka Sida koji je bio agresivan pa su joj tamo predložili da ga eutanazira. Mi smo ga primili, bio je ovdje par mjeseci, socijalizirali smo ga i nastavio je da živi normalno u Sloveniji - priča Refet. Ima još poznatih koji koriste njihove usluge.
- Kod nas pse često ostavlja i Dejan Pejaković, Josipov sin. On ih ima sedam, osam i žive na Bjelašnici. Kod nas ih ostavlja kada ide na odmor i to je onda pravi konvoj. Pola hotela zauzmu - kaže Hadžić kroz osmijeh.
Najveća izložba pasa koju je do sada Refet sudio je prošlogodišnja svjetska izložba u Leipzigu, na kojoj je učestvovalo 28 hiljada pasa. Kao možda najupečatljivije ipak pamti putovanja u Indoneziju, gdje je imao sreću i zadovoljstvo da čak 11 puta sudi.
- Na jednoj od tih izložbi primijetim da prodaju majice, a kada sam prišao vidio sam da su to majice sa mojim likom - kaže Refet što na najbolji način pokazuje da su njegov rad i stručnost daleko priznatiji u inostranstvu nego u BiH.
Ponajbolja ilustracija toga je i možda primjer sa nizom stručnih seminara koje je održao širom svijeta.
- U novembru imam trodnevni seminar u Iranu. U BiH sam pokušavao da napravim besplatan seminar za kinologe, ali znate kako je kod nas. Svi sve znaju i nema potrebe za tim, a održao sam ih u 20-ak zemalja - kaže Refet dok nemoćno sliježe ramenima.
Kada je riječ o cijenama usluga, one se po danu boravka kreću u rasponu od četiri marke za ptice i glodare, mačke su osam, do 18 maraka za pse, što uključuje hranu, smještaj i brigu. Za duži boravak cijene su nešto niže, dok su za one koji ljubimca ostavljaju samo tokom vikenda cijene više za dvije marke.