[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/09\/15\/klimatske-promjene.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/09\/15\/100x73\/klimatske-promjene.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/09\/15\/klimatske-promjene.jpg","size":"95.56","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Nauka i tehnologija

Istočni Mediteran i Bliski istok na udaru klimatskih promjena: Temperature će rasti dva puta više od ostatka svijeta

Klimatske promjene mogle bi imati razoran učinak na živote miliona na Istočnom Mediteranu i na Bliskom istoku, gdje temperature rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka, upozoravaju naučnici. 

U tom bi području temperature mogle narasti za čak pet stepeni Celzijusa do kraja stoljeća, navodi se u zajedničkom izvještaju Kiparskog instituta i Instituta Maxa Plancka za klimatska i atmosferska istraživanja.

Za istočni Mediteran i Bliski istok predviđa se gotovo dvostruko veći porast temperature nego u drugim naseljenim dijelovima svijeta.

Izvještaj će biti predstavljen na klimatskoj konferenciji UN-a (COP27) u novembru u Egiptu.

Kombinacija manje količine padavina i rasta temperatura prouzrokovat će velike suše i ugroziti sigurnu opskrbu hranom i vodom.

Također, mnoge zemlje neće biti pripremljene za porast nivoa mora, upozoravaju naučnici.

- Takav scenarij rezultovat će brojnim izazovima za obalnu infrastrukturu i poljoprivredu te može dovesti do salinizacije obalnih vodonospremnika, uključujući i one u gusto naseljenim područjima, poput delte Nila - kazao je autor izvještaja dr. George Zittis s Kiparskog instituta.

Vodonospremnici su podzemni propusni slojevi iz kojih se može crpiti voda.

Naučnici preporučuju brzu implementaciju svega što je dogovoreno Pariškim sporazumom, kojim se porast temperature nastoji ograničiti na manje od dva stepena Celzijusa.

- Budući da klimatske promjene ne poznaju granice i mnogi se regionalni problemi mogu proširiti, nužno je da države međusobno tješnje surađuju u borbi s klimatskim promjenama i ublaže njezine posljedice - kazao je Jos Lelieveld s Instituta Maxa Plancka, koordinator ovog istraživanja.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!