Vijesti / Svijet

Španski El Periódico objavio je danas priču o problemima sa kojima se suočavaju homoseksulaci migranti koji su na putu prema Evropskoj uniji zaglavili u Bosni i Hercegovini.

„Sastanak se brzo pretvorio u neku vrstu triatlona u kojem morate izbjeći potencijalne opasnosti. Policija koja često nije ljubazna. Kafeterija, u kojoj migranti nisu dobrodošli. Završili smo u pustoši na periferiji Sarajeva, s pogledom na džamiju, gdje se konačno Tayri (ime promijenjeno radi zaštite identiteta) rukuje sa svojim dečkom. "Ja sam zapravo kršćanin, ali više me nije briga, više ne vjerujem u Boga, ne odgovara mi, možda je zauzet", kaže ovaj homoseksualac iz Maroka berberske nacionalnosti rođen 1996. u gradu Errachidia.

„U mojoj zemlji bi vas zatvorili ako otkriju da ste homoseksualac. Zbog toga sam ovdje, ne mogu se vratiti. Jednom prilikom uspio sam doći čak nekoliko kilometara od italijanskog grada Trsta, ali su me deportirali, iako sam tražio azil", nastavlja on. „I sramim se svega ovoga. Bio sam student, volim matematiku i ne znam kako ovdje preživjeti. Bosna je siromašna zemlja, nema posla ”, nastavlja objašnjavajući da mu jedini prihod dolazi od prodaje maramica na rasrkrsnicama  i od pomoći koju prima od  ljudi.

Mirza Halilčević, LGBTI aktivista iz BiH zna za njegov slučaj. Kaže da je, poput Tayrija, pronašao desetine muškaraca iz Afrike i sa Bliskog istoka gdje je homoseksualnost zločin. Prema UN-u to je još uvijek zločin u nekih 70 zemalja. Otkako se BiH našla na Balkanskoj ruti prema Europskoj uniji (EU), stigli su u ovu zemlju. Praktično nevidljiva grupa, kako kaže Halilčević.

"To je skupina migranata koja trpi dvostruku ili višestruku diskriminaciju", kaže on, dodajući da iako su u Bosni postojali neki razgovori na tu temu, prava LGBTI osoba i dalje su tabu koji pogađa sve ljude ovdje kolektivno“.

Amra Kadrić, pravnica bosanske nevladine organizacije Vaša Prava, koja savjetuje migrante o pravnim pitanjima, također objašnjava da je ovo mnogima "Pirova pobjeda".

-Od ljudi koji su pobjegli iz zemalja poput Maroka, Afganistana, Pakistana, a sada čak i Turske, čiji je put, s poluzatvorenim vratima EU, zastao u Bosni, gdje sistem ima poteškoća u identificiranju ranjivih grupa, kao i nedostatak sigurnog smještaja u strukturama za migrante, mnogi se kriju. Boje se da će se izlagati većoj opasnosti ”, rezimira Kadrić.