Vijesti / BiH

Knjiga „Turbeta u Bosni i Hercegovini 1463-2008“, Maje Dizdara i rahmetli Lamije Hadžiosmanović, predstavljena je danas u okviru manifestacije „Dani vakufa u Bosni i Hercegovini“.

Po riječima promotora knjige, direktora Vakufske direkcije Senaida Zajimovića te profesora Harisa Derviševića i Elvira Duranovića, kao i autora Maje Dizdara, građa u knjizi je logički posložena i sačinjava homogenu cjelinu unutar koje uspostavljeni redosljed omogućava čitaocu lahko snalaženje.

Sva turbeta u rukopisu predstavljena su po jedinstvenoj metodologiji, sa specifičnom strukturom koja obuhvata, naziv, mjesto, tip, stanje, uvod, predaje, opis turbeta, eksterijer, enterijer i literaturu.

Za očekivati je, kako su istakli, da će knjiga postati nezaobilazno štivo svim naučnim pregaocima koji se u budućnosti budu bavili historijom Bošnjaka, narodnim islamom u BiH te bošnjačkom sekularnom arhitekturom.

-  Narodna mudrost koja provijava kroz cijeli rukopis 'Turbeta u BiH' jeste da postoje neprevaziđeni ideali iskrenosti, pravde, čestitosti za koje vrijedi živjeti, i na mlade generacije ih, kao najveću vrijednost, prenositi – kazao je Duranović.

Promovisati turbeta, po riječima Zajimovića, za nas ne znači promovisati samo nadgrobne spomenike i skupiti građu koja o njima govori, za nas su turbeta, prije svega, dokazi višestoljetne egzistencije Bošnjaka na ovim prostorima.

Istakao je da su turbeta značajna i sa aspekta proučavanja društvenih kretanja u tom periodu, jer „to nisu samo nadgrobni spomenici, sa njihovih natpisa, oblika, sadržaja, može se čitati o društvenim, političkim i demografskim kretanjima“.

Knjiga prvi put donosi opsežni uvid u svijet turbeta široj publici, koristeći naučni pristup koji je istovremeno pristupačan i razumljiv.

-  Ozbiljnost autora se ogleda u njihovom obilasku i dokumentovanju svih turbeta i lokaliteta, osiguravajući tako potvrdu o njihovom postojanju i prenoseći njihovu historiju na sadašnje i buduće generacije – smatra Dervišević.

Studija predstavlja iznimno vrijedan doprinos razumijevanju turbeta kroz prizmu njihovih arhitektonskih, likovnih i historijskih vrijednosti.

-  Uspjeli smo na jednom mjestu prikupiti građu o svim dostupnim turbetima u BiH, a ovdje ih je zastupljeno 108, obrađenih jedinstvenom metodologijom: naziv turbeta, mjesto, tip, stanje, status, uvod, historija, predanje, tip turbeta, eksterijer, enterijer, literatura – naveo je Dizdar.

Dio knjige je nastao posthumno, budući da je profesorica Lamija Hadžiosmanović preminula 2016. godine.