[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/11\/1024px-drago-hedl.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/11\/100x73\/1024px-drago-hedl.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/11\/1024px-drago-hedl.jpg","size":"415.68","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Kolumne

Drago Hedl: Koja to fake news nije u javnost puštena svjesno

Piše Drago Hedl

Ima jedna zgodna uzrečica koja kaže kako nakon Biblije ništa više nije originalno. Ima i druga s mirisom opake hereze: Biblija je prvi fake news. No, ostavimo Bibliju i vratimo se bližim danima.

Krajem listopada obilježit će se 80 godina od najpoznatije lažne vijesti – emitiranja radio drame 'Rat svjetova' H.G Wellsa, koju je režirao tada mlađahni, 23-godišnji Orson Welles. Priča o invaziji Marsovaca na Zemlju stvorila je pravu paniku u SAD-u jer su ljudi mislili da se radi o stvarnom događaju, o izvanzemaljcima koji su nasrnuli na čovječanstvo.

Može se naravno povesti rasprava je li to bila fake news, jer se radilo o radio drami (a ne informativnoj emisiji) koja je bila svjesno puštena kao fikcija, ili recimo to grublje kao – kao laž. No pitanje je koja to fake news nije u javnost puštena svjesno? Osobito danas kada se vijesti šire brže od svjetlosti i kada je njihovu autentičnost teško provjeriti prije nego što pogodi cilj. Postoje cijeli štabovi i specijalizirane, dobro plaćene PR agencije za širenje lažnih vijesti. One su, fake news, izvrsno upakirane i pomno uobličene kako bi bile što bliže istini, no daleko su od nje.

U najnovije se vrijeme fake news povezuju s pobjedom Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, te s referendumom o Brexitu. No, nakon mase fake newsa u predsjedničkoj kampanji koje su možda i zaslužne za njegovu pobjedu, iz Trumpovog je okruženja uslijedio njihov pravi tsunami. I proglasili su ih ''alternativnim činjenicama''. Dakle, nije u pitanju laž, već alternativna činjenica. Kakav sjajan izum!

Za laganje spremni

Brexit i Trump možda jesu posljedica medijskih manipulacija, ali valja se sjetiti i boljih primjera, recimo, invazije na Irak i svrgavanja režima Saddama Husseina. Sjećate li se fake newsa koje smo slušali tjednima o oružju za masovno uništenje u posjedu njegova režim, koje su globalna prijetnja svjetskom miru? Sjećate li se medijske histerije o tome? Sjećate li se kako su novinari velikih televizijskih kuća izvještavali ispod sjena tenkova dok su nadirali prema Bagdadu? Pamtite li što je o Saddamovu oružju za masovno uništenje govorio tadašnji britanski premijer Tony Blair? Saddamov režim je srušen, on uhićen i pogubljen, a oružju za masovno uništenje nije bilo ni traga. Rezultat: dobili smo Islamsku državu.

Ili nama bliži primjer; ratovi u bivšoj Jugoslaviji devedesetih prošlog stoljeća. Sjetite se onih priča sa RTS-a u ustašama koji igraju nogomet s odsječenom ljudskom glavom, o narukvicama od dječjih prstića ili informaciji kako su, nakon pada Vukovara, u pećnicama hrvatskih kuća pronađeni karbonizirani leševi srpske nejači. Nije naravno ni HRT ostajao dužan. Jedna se novinaraka tiskanog medija u to vrijeme hvalila kako je za Hrvatsku spremna lagati. Nije samo ona, i drugi su to činili.

Fake news nije nova pojava i nije pretjerano reći kako su lažne vijesti i medijske manipulacije stare koliko i novinarstvo. Problem je u tome što ih je danas sve teže razlikovati od točnih, istinitih vijesti. Pa ih ljudi gutaju poput slasnih zalogaja, a želudac probavlja i krvlju šalje u mozak.

Ima jedan zgodan vic što je to fake news, a što je njegova ispravka. Fake news glasi: ''Marko Marković iz Zagreba dobio je na lutriji BMW''. No, kada je redakciji stigao demanti, ispravak fake newsa sljedećeg je dana u novinama izgledao ovako: ''Naša vijest bila je u osnovi točna. No, ne radi se o Marku Markoviću, već o Petru Petroviću i on nije iz Zagreba, već iz Splita. I nije dobio auto na lutriji, već ga je auto pregazio na zebri. Također nije se radilo o BMW-u, nego o Mercedesu.''

 

Podijelite ovaj članak!