Držimo se običaja i tradicije jer mislimo da je to najbolje, ali nije, poručuje dr. Emir Solaković, kardiovaskularni hirurg. Imamo 33 pitanja za njega:

1. Posljednjih nekoliko mjeseci domovi zdravlja su krcati – virusi, bakterije, viroze podjednako pogađaju i mlade i stare i više ne prolaze tako brzo. Imate li neku teoriju šta je uzrok?

- Mi plaćamo zdravstveno osigranje. To su naše pare. Organizacija u zdravstvenim ustanovama nije dobra. Trebala bi se organizovati kao za vrijeme Tita. A što se tiče obolijevanja, cijeli svijet sada ima problem sa tim. To je stanje postkovida. I naša bolnica je puna takvih pacijenata. To je vanredna situacija. Moram reći da sam ja svoju bolnicu stavio na raspolaganje i državi baš za tretman takvih pacijenata, ali nikada nikome od nadležnih nije palo na pamet ni da telefonira, iako su „padale mrtve glave“.

2. Šta kaže Vaše iskustvo. Od čega najviše obolijevaju bh. građani?

- Sada najviše obolijevaju od postkovida, odnosno komplikacija kardiovaskularnog sistema. Ljudi bi trebali dobro da paze. Odatle dolaze infarkti, srčani udari, embolije... 

3. Da li ste primijetili neke tendencije, da li su neke bolesti u ekspanziji ili opadanju posljednjih godina?

- Nisam primijetio. To je kao čorba. Neko ima jedno, neko ima drugo, a neko sve. Nekome postkovid udari na oči, nekome na uši, nekoga hvataju pojedinačni simptomi, a nekoga uhvate sve kao što je to sa mnom bio slučaj. Mene je baš dobro uhvatilo i baš sam nadrljao.

4. Kao narod nismo baš poznati po navici da redovno obavljamo zdravstvene preglede ili da se odmah javljamo doktoru čak i kada osjetimo neke promjene. Možete li nam reći kada otprilike, tj. u kojim godinama treba početi s određenim preventivnim pregledima?

- To treba raditi od djetinjstva. Roditelji su ti koji uče djecu. Dijete gleda šta radi majka. Ako u kući ima sportskih rekvizita i odjeće, i dijete će se baviti sportom. Djeca gledaju u roditelje. U koga će drugog gledati?! Ako se roditelji zdravo hrane i djeca će. Ako roditelji jedu samo pitu i uzljevak i djeca će samo to jesti cijeli život. Ako vidi da roditelji jedu ribu i dijete će je jesti. To je ključ!

Pita, uzljevak ..

5. Koliko je istine u izreci da „zdravlje ulazi na usta“?

- Čovjek nije kontejner. Kao što automobil traži kvalitetnu promjenu ulja i filtera to isto traži i organizam. Ako sipate lož-ulje u dizelaša, neće to baš ići dobro.

6. Pa kako se hrane Bosanci i Hercegovci?

- Ma znate i vi kako se hranimo. Kao što već rekoh, pita, uzljevak... Držimo se običaja i tradicije jer mislimo da je to najbolje, ali nije. Ni zdravstveni radnici ne skreću pažnju na to. Bombarduju vas reklamama koje lažu. Čovjek sam mora misliti o svom zdravlju i o tome šta je najvažnije.

7. Riba je skupa, egzotično voće i povrće također, kao i makrobiotika... Možda je pravo pitanje može li se hraniti zdravo sa našim platama i penzijama?

- Nije istina. Srdela je pet maraka, a zdravija je od mnogih drugih riba. Može se zdravo hraniti i sa našim primanjima. Samo treba da uzmete ceker u ruku. 

8. Da li je doručak najvažniji obrok u danu ili je to samo mit?

- Nije. Svaki je obrok važan. Organizam je napravljen tako da se treba jesti pet puta dnevno. Ali rijetki se toga pridržavaju i onda imamo posljedice. 

9. Kako treba izgledati doručak?

- Da ima bjelančevina. Najjeftinija su jaja. Treba da ima i zobi i malo masti. 

10. Recite neke svoje prehrambene ili, recimo, životne navike kojih se pridržavate u kontinuitetu?

- Ne bih rekao da je to navika, ali u tanjiru svaki obrok mora imati određenu količinu proteina, određenu količinu ugljičnih hidrata i malo maslinovog ulja. A o kojem će se jelu raditi, to može svako izabrati.

11. U našoj tradiciji je ispijanje kafe. Baš oko kafe često možemo pročitati oprečna, čak i stručna mišljenja. Te zdrava je, te nije, te valja za nešto, ne valja za nešto drugo...?

- Ako govorimo o „turskoj kafi“, koju najčešće pravimo i pijemo, moram reći da ona ima ogromnu količinu holesterola. Još kada vas u gostima počaste onim „kajmakom“, dodaju vam duplu dozu holesterola. Prava kafa je iz aparata, esspreso. I to kratka. To je čisti kofein. A ovo ostalo... 

12. Ni u alkoholu nemamo mjere. Koliko je „taman“?

- Najbolje je piti decilitar crnog vina ili malu čašicu nekog alkoholnog pića dnevno. 

13. Veganski pokreti su sve masovniji. Da li je odricanje od mesa korak u pravom smjeru?

- Nije. Vegani imaju problem jer se moraju uzimati i drugi proteini. Najbolje je biti poluvegan. Jesti ribu... Ja sam, recimo, dvije trećine vegan (smijeh). 

14. Da li se zaista debljamo od hljeba koji inače jedemo više nego u nekim drugim zemljama?

- To nije istina. U hljebu nema puno kalorija. Problem je ono što se stavlja na hljeb, a to je puter, džemovi, med... U ratu smo svi bili mršavi, iako smo jeli samo hljeb. 

15. Da li je mlijeko zapravo potrebno odraslim ljudima?

- Mlijeko je napravljeno za teliće. Nije za odrasle ljude. I pedijatri to znaju i trebali bi to govoriti. Ne trebaju nam ni mlijeko ni mliječni proizvodi.

Kada vas sve boli

16. Zbog čega je aspirin važan?

- Aspirin je dobar zato što sprečava koagulaciju krvi i žene iznad 40, a muškarci iznad 35 godina bi ga trebali uzimati svaki dan u određenim dozama.

17. Da li ga Vi uzimate?

- I ja ga uzimam. 

18. Koje je Vaše omiljeno jelo?

- Nemam baš omiljeno jelo. Najradije bih da se može uzeti neka tableta umjesto hrane. Jedem zato što moram. Jedem ono što trebam, ali nemam taj osjećaj i potrebu za hranom. 

19. Pandemija još nije zvanično prošla. Kakve je sve posljedica ostavila na zdravlje? Spomenuli ste nešto na početku ovog razgovora.

- Još nema kraja ovome. Posljedica već ima. Kao što sam rekao, ja sam imao brojne posljedice. Posljedica će biti još dugo. Naša je bolnica specijalizovana za postkovid i njegove posljedice. Imamo sve što imaju razvijene zemlje za liječenje. 

20. Jedni građani vjeruju samo u prirodne preparate. Drugi na to gledaju s podsmijehom i vjeruju samo u farmaciju i hemiju. Gdje je istina?

- Treba se gledati što je moguće više da je prirodno. Ako je potrebna dodatna pomoć onda uzmete malo i dodatnih vitamina, minerala... Ali prije svega prirodno. 

21. Danas se teško vratiti od doktora bez savjeta o nužnosti probiotika, vitamina, suplemenata... što se naravno dodatno plaća. Ima li stvarno potrebe za svim tim dodacima ili...?

- Nema tolike potrebe za tim. Doktori nisu na fakultetu učili dovoljno o prevenciji. Najlakše im je to reći. Probiotik treba kada se uništi flora od antibiotika i to je O.K. Ali ne treba vam da ga pijete stalno.

22. Šta Vi uradite kada vas zaboli, recimo, glava. Da li odmah potežete za tabletom protiv bolova?

- Ne. Nikad. Sačekam da prođe. To je uglavnom na neke promjene vremena. Popijem kafu ili nešto slično. To je najčešće za vrijeme prijelaza iz jednog godišnjeg doba u drugo. Tada vas sve boli. 

23. Djeca u školama su opterećena svim mogućim gradivom. Međutim, ne uče praktično ništa o zdravom životu i zdravim životnim navikama?

- Da. Ali kako da uče kada ni doktori ne uče. Svi su zapravo protiv nas. Takva nam je i država. Niko se ne brine o čovjeku. Ne možemo mi promijeniti sistem niti to trebamo. Ali trebamo sebe promijeniti i edukovati i da znamo šta i kada treba. Nema drugog načina. 

24. Imate li Vi nekih poroka ili neku nezdravu naviku koje se do sada niste uspjeli riješiti?

- Nemam. 

25. Kakav savjet najčešće traže Vaši prijatelji i poznanici?

- Oni obično gledaju šta ja radim pa i oni pokušavaju. Ako je u pitanju baš medicinski savjet onda to uradim, naravno, profesionalno. 

Nekoliko savjeta

26. Volio bih da intervju završimo sa nekoliko konkretnih savjeta za osobe koje pate od nekoliko najčešćih bolesti. Krenimo od savjeta za one koji pate od visokog krvnog pritiska, odnosno hipertenzije?

 - Oni se prvo moraju pregledati i uraditi sve nalaze. Znači, laboratorija, ultrazvuk i sve ostalo. Nakon toga treba vidjeti šta se može učiniti prirodnim putem. Ali sve počinje sa pregledom. Ili ovdje kod nas ili negdje drugo. Sve hipertenzije dovode do moždanog udara. Znači, prvo pregled pa sve ostalo. Nemoguće je ovako napamet dijeliti savjete. 

27. Savjeti za dijabetičare?

- Isto važi i za njih. Pa Tito je glavu izgubio zbog dijabetesa jer se zakasnilo. Prvo su mu amputirali nogu. Morate otići kod stručnjaka koji se bavi tim. Ja sam uradio 20.000 operacija sa dijabetesom. Treba vam neko ko unaprijed zna šta se može desiti i da vas preventivno čuva, a ne da se bavi samo posljedicama. 

28. Kako sniziti holesterol?

- Također moraju otići kod stručnjaka i prvo vidjeti kojim načinom života žive. Ako se ocijeni da se on može skinuti zdravim načinom života ne treba vam tableta. Međutim, ako to nije problem, onda je problem sa jetrom i onda mora tableta. Doktorima je najlakše prepisti tablete jer nemaju vremena za razgovor sa pacijentima jer znaju da ih ispred ordinacije čeka još 30 pacijenata. 

29. Bubrežni bolesnici?

- Bubrežne bolesti su nešto posebno. Sve zavisi od toga šta je uzrok. Ako je kamenac onda je to jedna priča. Ako je u pitanju dijabetes onda je to druga stvar. Mora se uraditi pregled. Neka univerzalna preporuka je da se pije dosta vode. Bubrezi su ko protočni bojler. 

30. Štitna žlijezda?

- To se mora otići kod specijaliste da se vidi da li se može šta uraditi ili je potrebna operacija. Ne treba odlagati. 

31. Kako se izboriti protiv stresa?

- To je problem veći od svih ovih koje smo spominjali. Da li imate stres u kući ili na poslu - to morate sami raskrstiti i sklanjati se odatle. Morate bježati od toga. 

32. Brzo će ljeto. Kako smršati brzo je jedno od najvažnijih pitanja, pogotovo za dame?

- Žene brzo smršaju jer ništa ne jedu i time ugrožavaju svoje zdravlje, a onda se poslije ponovo brzo udebljaju. Mora se kontinuirano zdravo živjeti. 

33. Kako provodite slobodno vrijeme?

- Nemam ga. Radim ovdje u bolnici do kasno. Imam u kući teretanu. Imam organizovan život. Na poslu zaista uživam, a kada sam u svojoj teretani onda se isključim, upalim televizore i uđem u neki svoj svijet. Svi moraju imati neki svoj svijet kao način da se odmaknu od svega. To je antistres.