Intervju

Nakon intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je u oktobru 2022. izmjenio odrebe izbornog zakona BiH, većinska javnost u BiH je počela da sumnja u objektivnost i motive visokog predstavnika kojeg je tada čak i član predsjedništva BiH Željko Komšić optužio da ih donosi pod uticajem hrvatskog premijera Andreja Plenkovića što je Schmidt kasnije demantovao. Međutim, niz kontroverznih odluka Schmidta se kasnije nastavio što je kuliminiralo samoinicijativnom ponudom da se kao prijatelj suda obrati Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju "Slaven Kovačević". U međuvremenu, mimo dosadašnje praske, europarlamentarac iz Hrvatske Tonino Picula postao je izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju sa petogodišnjim mandatom, što je razbjesnilo javnost u Srbiji.

Nakon svega se opravdanim postavlja pitanja da li je proteklih godina došlo do drastičnog rasta uticaja Hrvatske unutar Evropske unije.

Odgovor na ovo pitanje portal Startbih.ba je potražio od prof. dr. Zijada Bećirovića, direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana.

 Za početak, slažete li se ocjenama o uticaju Hrvatske na aktuelnog visokog predstavnika?

-Moram reći da se o tome (uticaju Hrvatske)  više ne govori retorički nego imamo situaciju da on u praksi realizira politiku zvaničnog Zagreba potpomognut europskom (radikalnom) desnicom, kojoj i sam pripada Christian Schmidt i „katoličkom Europom“. Zbog toga je akademik Dragan Čović tako samouvjeren u svojim istupima, upravo zbog svog političkog zaleđa.

Praksa u Europskom parlamentu (EP) je bila da zastupnici iz susjednih zemalja ne mogu biti izvjestioci EP za susjednu zemlju ili vođe izaslanstava EP. Tako, recimo, Slovenci nikada nisu mogli biti izvjestitelji  EP za Hrvatsku, iako su to željeli. Sada imamo situaciju da je Davor Ivo Stier (EPP/HDZ) vođa izaslanstva EP za BiH i Kosovo, dok je Tonino Picula (S&D/SDP) izvjestilac EP za Srbiju.

Sve je vješto izlobirano

Posljednja odluka je bio njegov  zahtjev za obraćanje Evropskom sudu u slučaju Kovačević?

- Na žalost, stranke Trojke teško više možemo nazivati probosanskim strankama, čast pojedincima. To i građani sve više prepoznaju. Zna se kako su došle na vlast, ne zbog izbornog rezultata, i (t)ko ih je doveo na vlast, i oni su u njihovoj funkciji. Sve ostalo su pokušaji lažnih manevara da bi se prikrila njihova stvarna uloga i pokušaj pokazivanja navodnog patriotizma. Ne zaboravimo da je donedavno generalna sekretarka Vijeća Europe bila bivša hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, a Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je Sud Vijeća Europe. Sve je kontaminirano, a glas Slovenca Marka Bošnjaka, predsjednika Evropskog suda za ljudska prava presudio je da slučaj Kovačević ide na Veliko vijeće i da se pozove Christian Schmidt kao „prijatelj suda“. Sve je vješto izlobirano. Poznata nam je cjelokupna pozadina dešavanja u svezi toga.

Druga stvar regionalnog karaktera jeste izbor gosp. Tonina Picule za izvjestioca EP za Srbiju, što je naravno izazvalo dramatične reakcije iz Srbije.

- Kao što sam u uvodu rekao (t)ko stoji iza takve hrvatske politike. Kao prvo, praksa u Europskom parlamentu (EP) je bila da zastupnici iz susjednih zemalja ne mogu biti izvjestioci EP za susjednu zemlju ili vođe izaslanstava/delegacija EP. Tako, recimo, Slovenci nikada nisu mogli biti izvjestitelji ili vođe delegacija EP za Hrvatsku, iako su to željeli. Sada imamo situaciju da je Davor Ivo Stier (EPP/HDZ), vođa izaslanstva EP za BiH i Kosovo, dok je Tonino Picula (S&D/SDP) izvjestilac EP za Srbiju, a poznato je kakvi su bilateralni odnosi i povijesne hipoteke između Hrvatske i Srbije, tako da dva Hrvata skrbe i pokrivaju (centralnu) Srbiju i Kosovo. To nije bila dosadašnja praksa i to će prouzrokovati dodatne probleme. I na kraju, iz njemačkog Bundestaga kao izvjestilac za jugoistočnu Europe opet dolazi Hrvat. 

Hrvatska je u fokusu Europskog javnog tužitelja (EPPO) Laure Kövesi, koji trenutno vode istrage za navodne  zloupotrebe oko 300 milijuna eura europskih sredstava.

Da li je to sve zapravo potvrda snažnog rasta uticaja Hrvatske u međunarodnoj političkoj areni?

 -Nije došlo do rasta ugleda Hrvatske u Briselu, jer je svima poznato šta se dešava u Hrvatskoj i da su kriminal i korupcija jedino u porastu i da se sve odvija pod kišobranom premijera Andreja Plenkovića. Tako da sadašnji kriminal i korupcija nadmašuju kriminal i korupciju  iz razdoblja Ive Sanadera. Radi se i o tome da je Hrvatska uspjela kombinirati aktivnosti katoličkog i cionističkog lobija i to je uspjela prenijeti na lobiranje u SAD. Hrvatska je u fokusu Europskog javnog tužitelja (EPPO) Laure Kövesi, koji trenutno vode istrage za navodne  zloupotrebe oko 300 milijuna eura europskih sredstava. Hrvatska sve više sliči pojedinim latinoameričkim državama nego europskim, a što se tiče baštinjenja europskih vrijednosti, one su uglavnom one povijesno najnegativnije. Posljedice takve hrvatske politike je dodatna destabilizacija regije i zloupotreba članstva u EU za ostvarivanje svojih bilateralnih interesa što zvanični Brisel zasada tolerira.