Osmislio je u Sarajevu mjesto susreta Istoka i Zapada pa u ulici Ferhadija postavio znak „Sarajevo susret kultura“ , što bi na engleskom bilo Sarajevo Meeting of Cultures. Kažu da je to jedno od najfotografisanijih mjesta u Sarajevu. Sa svojim udruženjem radio je i radi na nizu projekata koji umrežavaju i povezuju nas sa svijetom i obrnuto. O svemu tome, ali i o najnovijem i zanimljivom  projektu „Ratne ljubavi“, govori nam Dino Mujkić, predsjednik udruženja „Sarajevo susret kultura“ . Odgovara nam i na pitanje kakva je njegova veza sa imenjakom i prezimenjakom iz serije „Lud, zbunjen, normalan“

Razgovarao: Zdravko Čupović

1. Predstavite nam ukratko Udruženje „Sarajevo susret kultura“?

- To je nevladina, neprofitna organizacija osnovana 2012. godine sa ciljem promocije Sarajeva i Bosne i Hercegovine kao centra različitih kultura.

2. Odakle ideja za naziv?

- Godinama sam imao priliku da dovodim svoje goste i partnere na mjesto susreta kultura, na prostor na kojem sam im objašnjavao suštinu Sarajeva. U jednom trenutku sam primijetio da je to jedina tačka na svijetu gdje vi možete napraviti fotografiju više svjetova na način da se u krugu okrenete za 180 stepeni. Većina nas je to mjesto zvala granicom Istoka i Zapada. S obzirom da smo stalno okruženi nekim granicama i preprekama, mislim da je prikladnije da se ovo mjesto simbolično i naziva Sarajevo Meeting of Cultures. Jedan od članova i osnivača Udruženja Sarajevo susret kultura, Sead Dado Pokrklić, tu je ideju i naziv lijepo dizajnerski postavio u formu prepoznatljivog znaka i pečata. 

3. Navedite nam neke od projekata koje ste kao udruženje realizovali ili učestvovali u njima?

- Mi imamo veliki broj projekata iz oblasti kulture, kulturnog turizma, sporta i uvijek ističemo našu internacionalnu komponentu i projekte koje radimo u okviru EU ERASMUS + Strateška partnerstva za mlade, Strateška partnerstva za odrasle, Razvoj kapaciteta u visokom obrazovanju, Razvoj kapaciteta za mlade, ERASMUS + Sport. Nedavno smo dobili naš prvi Interreg MED projekt koji je rijedak u BiH i bit će sigurno novi izazov jer je usmjeren na razvoj standarda u turizmu kroz hotelijerstvo i smještaj. Pored internacionalnih aktivnosti, podršku na promociji Sarajevo susret kultura nam pružaju i Ministarstvo kulture i sporta FBiH, kao i Ministarstvo kulture i sporta KS. 

4. Na jednom „komadiću“ ulice Ferhadija u blizini Gazi Husrev-begovog Bezistana, gdje se spajaju dvije dominantne kulture koje su u prošlosti oblikovale Sarajevo, osmislili ste da stavite znak „Sarajevo susret kultura“. Da li je tačno da je to u proteklih 10 godina otkako je postavljen postala jedna od najfotografisanijih lokacija u Sarajevu?

- Mislim da je to vrlo lako potvrditi na bazi dostupnih fotografija na raznima stranicama, društvenim mrežama, a i na osnovu informacija koje imamo od turističkih vodiča koji ovo smatraju dobrim i lijepim poklonom, koji im obogaćuje njihovu ponudu i rad čini ljepšim. 

5. Kako biste definisali pojam „kulturni turizam“ koji promovišete?

- Naš znak Sarajevo Meeting of Cultures može upravo biti kao jedna od njegovih definicija. 

6. Kada već govorimo o kulturi, Sarajevo ima velike i kvalitetne festivale poput SFF-a, Jazz Festa... Šta nedostaje, odnosno šta je problem?

- Sarajevu nedostaje sinergija i zajednički rad institucija koje su odgovorne za razvoj kulture i kulturnih politika. U posljednje vrijeme vidimo pomake koji se dešavaju na uvezivanju događaja, ali još uvijek su potrebne jače promjene i jače strateško djelovanje na uspostavljanju kulturno-turističkog djelovanja. Intersektoralno djelovanje kultura, turizam, sport i podvukao bih bitnost obrazovanja i novih kompetencija potrebnih za razvoj kulturnog turizma i kreativnih industrija.

7. Jedan od aktuelnih projekata Vašeg udruženja je „Ratne ljubavi“. Pojasnite nam ukratko o čemu se radi i šta tražite od građana?

- Projekt „Ratne ljubavi“ bila je ideja i inicijativa zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo prof. dr. Sanele Klarić i koncipiran je kao projekt koji, putem kulture i različitih umjetničkih izraza, prikazuje ratno Sarajevo kroz ljubav i slobodu parova koji su ovjekovječili svoju ljubav tijekom rata u razdoblju od 1992. do 1995. godine. Na hiljade ljudi u periodu od 1992. do 1995. stavilo je ruku na srce i izrecitovalo ljubavnu himnu „da“, odvaživši se poći u nepoznato i zajedno se suočavati sa nadolazećim olujama očekujući dugu poslije kiše. Hrabri brakovi u Sarajevu bili su inspiracija za mnoge tekstove, opjevane pjesme, napisane knjige, neispričane priče koje ćemo opet doživjeti na izložbi 10. maja ove godine u prostorijama Bosanskog kulturnog centra Kantona Sarajevo. Priče kao i skenirane fotografije iz perioda ’92-’95. svi koji su zainteresovani mogli su poslati putem email-a na adresu info@smoc.ba do 15. februara, kako bi učestvovali na ovoj veličanstvenoj majskoj izložbi. Ovu priliku koristim da se zahvalim Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajeva na podršci i BKC KS na partnerstvu.

8. Kakav je dosadašnji odaziv i da li ima nekih baš neobičnih sudbina i ljubavi?

- Divne priče, pune emocija. Da, dobijamo ih i nadamo se da ćemo ih još dobivati. 

9. Ove godine se obilježavalo 40 godina Olimpijade. Da li ste zadovoljni organizacijom te proslave i u sadržajnom i u marketinškom, ali i u promotivnom smislu?

- Ovo je prilika da se opet poigramo sa našim emocijama i da probudimo sve što je lijepo i da budemo svjesni da mi znamo da napravimo nešto lijepo. Da, imamo puno gostiju koje smo pozvali da nam se pridruže u Sarajevu, puno akademskih i sportskih panela koji okupljaju mlade ljude. Možda je ovo i prilika da se ukaže na problem finansiranja sporta, da se državne institucije zadužene za sport malo probude, da se jače podrži sport, da se uvede jasan način finansiranja kroz državne institucije jer Olimpijski komitet BiH pravi ogromne napore da održi minimum potreba, ali medalje ipak koštaju.

10. Epitet „olimpijski grad“ je ozbiljan marketinški i turistički resurs. Koristimo li ga dovoljno i adekvatno?

- Ne dovoljno, jer mi imamo ogroman potencijal i mislim da je loše da turisti gledaju ruševine, a ne objekte u funkciji sporta i turizma.

11. Arhitektonsko nasljeđe grada je također u Vašem fokusu. Kako ste zadovoljni procesom obnove fasada i mikrolokacija, pogotovo u centralnoj jezgri?

- Mi se ne bavimo arhitektonskim naslijeđem onoliko koliko želimo da promovišemo nematerijalnu baštinu koja se odnosi na Sarajevo, grad susreta kultura, ali da sam kao građanin zadovoljan procesom obnova fasada, zaista nisam. Ipak je prošlo skoro 30 godina od kraja opsade Sarajeva, a mi još uvijek imamo tragove rata po zgradama i fasadama.

12. Čini mi se da dosta sarađujte sa nadležnim institucijama?

- Da, najviše imamo saradnju sa Federalnim ministarstvom kulture i sporta, Ministarstvom kulture i sporta KS, Opštinom Centar, ali posebno ističemo saradnju sa Umjetničkom galerijom BiH, Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

13. Zanimljivo je i neobično da ste prije tri godine potpisali Sporazum o saradnji sa Srednjom školom primijenjenih umjetnosti. Šta to podrazumijeva i koji je cilj?

- To je sporazum koji nam omogućava da na bazi uzajamnog interesa apliciramo na projekte za mlade umjetnike. Mi, nažalost, do sada nismo dobili odobrene projekte u okviru ERASMUS + strateško partnerstvo kao osnova za našu jaču saradnju.

14. Imate i saradnju sa drugim bh. gradovima, radili ste neke Mastere. O čemu se radi?

- Na inicijativu naše direktorice Jane Čarkadžić, kulturni turizam bio je prvi profil našeg projektnog djelovanja. Bilo je onda i očekivano da mi kao edukatori pokrenemo i naš prvi veliki projekt „Strengthening Capacities for Tourism Changes in WB – Building Competences for Quality Management of Heritage and Cultural Tourism“ – CULTURWB, koji je trajao od 2016. do 2019. godine. Ovaj projekt bio je direktni odgovor na potrebe tržišta rada. CULTURWB ističe potrebe jačanja kapaciteta u sektoru kulturnog turizma, te razvoju vještina i kompetencija u zemljama Zapadnog Balkana. Glavni ciljevi ovog projekta bili su sprovesti istraživanje instanci i potrebnih kompetencija osoblja u kulturnoj i turističkoj industriji, razviti program cjeloživotnog učenja (LLL), razviti interdisciplinarni Master program na univerzitetima u Mostaru, Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Novom Sadu, Nišu i Kotoru koji objedinjuje područja upravljanja kulturnog turizma i baštine (opremiti studente kako bi stekli potrebne kvalifikacije za profesionalnu karijeru u upravljanju kulturnim aspektima turizma i baštine), spojiti turističke industrije zemalja koje nisu članice EU (značajan korak ka integraciji u EU), jačanje komercijalizacije kulturnih vrijednosti, afirmisanje kulturnih identiteta Srbije, BiH i Crne Gore, učiniti kulturno-turističke ponude atraktivnijim u zemljama Zapadnog Balkana, ostvarivanje saradnje između visokoobrazovnog sektora i turističke industrije.

15. A koliko je važna ta regionalna saradnja kada govorimo o kulturnom turizmu i turizmu uopšte?

- Jako je važna ne samo regionalna saradnja, već i povezivanje regije sa Evropom i ostatkom svijeta predstavlja ključ uspjeha i razvoja.

16. Kroz projekte ste iz Evrope i svijeta povukli u BiH i veliki novac. O kojem iznosu do sada je riječ?

- Mi smo od gore navedenog projekta do danas implentirali više od osam internacionalnih programa i do sada donijeli BiH negdje oko 1.600.000 KM.  Jako smo ponosni na naš rad i očekivali bismo da postoji spremnost institucija da djeluju na motivaciji sličnih udruženja. Mi smo cijenjeni partneri u dvije evropske mreže sa preko 150 organizacija širom svijeta, posebno Evrope.  

17. Vi ste i profesor na fakultetu. Nije turizam u pitanju, ali predajete sportski menadžment na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja, Univerziteta u Sarajevu i vjerujem da sport i menadžment imaju i mogu imati raznih poveznica s ovim turističko-kulturnim projektima kojima se bavi Vaše udruženje?

- Stubovi svakog društva se ogledaju u tri prostora, a to su: sport, kultura i obrazovanje. Ja se trudim da povežem sva tri prostora koji moraju djelovati zajedno i sinergijski. Poveznica je da i kroz projekte koje radim s Udruženjem, uključujem studente, povezujem naučne institucije, radim na razvoju literature, novih programa, razvoju novih znanja i primjeni novih trendova. Meni predstavlja veliko zadovoljstvo da kao univerzitetski nastavnik mogu djelovati na razvoj društva u širem smislu. O mom djelovanju kao profesora najbolji odgovor mogu dati moji studenti.

18. A na koji način povezujete sport i turizam?

- Prije nekoliko mjeseci završili smo projekt u okviru ERASMUS + Sport pod nazivom „Orient“. Projekt ORIENT imao je za cilj „poticanje socijalne uključenosti i jednakih mogućnosti u sportu“ razvijanjem niza inovativnih rezultata. S obzirom da je završna manifestacija bila orijentiring trka, naša trka i izrađena mapa obuhvatila je 17 bitnih kulturno historijskih tačaka Opštine Stari Grad i Opštine Centar. Ovo je jedan primjer na koji način se mogu povezati sport, kultura, kulturni turizam i turizam.

19. Koja je po Vašem mišljenju najznačajnija sportsko-rekreativna aktivnost koja dovodi veliki broj gostiju u Sarajevo?

- Broj jedan je Sarajevo polumaraton u organizaciji NGO Marathon Sarajevo. I oni su prepoznali kako spojiti kulturu i sport. Ono što nas veže za Sarajevo polumaraton je da start trke počinje na znaku „Sarajevo Meeting of Cultures“. 

20. Koju šansu Sarajevo i BiH imaju, ako govorimo o rekreativnom turizmu?

- Ne veliku, već ogromnu. Samo da se sve inicijative pažljivo obrade i stave u zajednički sistem. Sarajlije su već u velikom broju izašli na planine oko Sarajeva i u BiH, samo još da napravimo jaču sinergijsku promociju. Mislim da je i ovo budućnost turizma u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

21. Šta trenutno najviše nedostaje Sarajevu?

- Ovo je teško pitanje jer je lista dugačka, ali ako se držimo kulturne i turističke ponude, mislim da nedostaje odgovornost održavanja lokacija i zajedničke promocije novih. Uvezivanje svih osnovnih činilaca je ključ uspjeha.

22. Na šta se stranci najviše žale?

- Stranci se najviše žale na nedostatak informacija, na džeparoše, pojedine nevaljale taksiste koji gledaju isključivo svoju korist i svakako rano zatvaranje ugostiteljskih objekata tokom godine, osim za vrijeme festivala.

23. Imamo li adekvatne turističke vodiče i da li je ta oblast uređena?

- U Sarajevu postoji Udruženje turističkih vodiča „Vučko“; predivni mladi ljudi koji još uvijek djeluju samoinicijativno bez velike podrške. Oni su najbolji, ali imaju upade sa strane koji oni ne mogu riješiti bez jasnih zakonskih regulativa. Potrebna je jaka podrška njihovom radu.

24. Koji lokaliteti su najzanimljiviji strancima?

- Područje Starog Grada, posjećenost muzeja je u znatnom porastu, žičara je opet proradila, Vijećnica je obnovljena. Strancima je sve zanimljivo kada im se ispriča lijepa priča. 

25. Nažalost, tokom hladnih dana Sarajevo se i u svjetskim medijima pojavljuje u kontekstu velike zagađenosti. Kako organizovati turizam u danima „povećane koncentracije čestica PM 10 i PM 2,5“?

- Teško.

26. Nova vremena, nove generacije, nove navike... Sve se mijenja, pa tako vjerovatno i interesi ljudi. Koji su trenutno globalni trendovi u turizmu?

- Turisti imaju nove navike i idu po nekim zacrtanim rutama i stavljaju kvačice na mjesta koja su obišli.

27. Koja su najneobičnija pitanja koja znaju ponekad postaviti turisti?

- Ono što mi čujemo od turističkih vodiča je, nažalost, još uvijek vezano za opsadu Sarajeva u periodu od 1992. do 1996. godine, ali mislim da će povećanje kulturnog sadržaja sve više i više gasiti ta loša sjećanja i staviti u plan lijepo lice grada Sarajeva.

28. Koliko su važne niskotarifne aviokompanije i generalno aviopovezanost Sarajeva i drugih bh. gradova za razvoj turizma i da li se u tim situacijama moraju gledati i indirektni efekti, a ne samo poslovanje aerodroma?

- Jako su važne, i sva ulaganja u aviosadržaj, ne samo u Sarajevu, već širom Bosne i Hercegovine, aerodromi predstavljaju ključ razvoja turizma.

29. Kada Vam dođe neki gost na par dana šta je to što mu obavezno pokažete i čime ga obavezno nahranite?

- Sarajevo susret kultura i 10 lokacija koje mi preporučujemo. Nahranimo ih bosanskom kuhinjom na kašiku i, naravno, dobrim burekom i ćevapima. 

30. Jedno pomalo duhovito pitanje, a zapravo i nije. Kakva je Vaša veza sa imenjakom i prezimenjakom iz serije „Lud, zbunjen, normalan“. Koji ste Vi Mujkić?

- Scenarista Feđa Isović i ja imamo jedan interesantan vatrogasni život u periodu 1994. do 1996. godina, a glumac Milan Pavlović i ja smo drugari već 40 godina, bili smo ista teen generacija, mislim da je odgovor jasan. Moj tata se zove Osman (smijeh). 

31. U produkciji Udruženja Sarajevo susret kultura imate i izložbu Find Your profile i koncert „Muzika priča“. O čemu se radi?

- Da, i jako smo ponosni jer, pored projekata koje radimo, mi imamo svoje proizvode, naša autorska djela. Namjera izložbe „Find your profile“ je da predstavi ljepotu raznolikosti ljudi širom planete koji svojim postojanjem obogaćuju, ispunjavaju i daju smisao svim sferama života na zemlji. Na kreativan, atraktivan i pomalo neuobičajan način, izložba želi da da nadahnuće svim ljubiteljima umjetnosti i na unikatan način predstavi povezanost i jednakost svih ljudi širom svijeta. Autori smo moja supruga Belma Tuzović-Mujkić i ja, a imali smo veliko zadovoljstvo da je fotografije naših postavki uradio naš Almin Zrno. Izložba je dostupna u elektronskom formatu na našoj web stranici www.smoc.ba. Do sada smo imali izložbe u Sarajevu, Kaunasu, Novom Sadu i ponovo u Sarajevu, na obilježavanju naših 10 godina postojanja.

Namjera muzičkog perfomansa „Muzika priča“ koju izvodi DUO WE, članice Udruženja Sarajevo susret kultura Ana Pokrklić, flauta, i Belma Tuzović-Mujkić, gitara, jeste da kroz note koje obilježavaju tradicionalnu muziku, sevdalinku, sefardsku muziku i klasiku, muzikom dočaraju susret kultura u Sarajevu i BiH. Performans je osmišljen na način da se kroz vremeplov razgovora putem raznih kompozicija odsviranih od strane DUO WE, prikažu historijska razdoblja bosanskohercegovačke muzičke scene i tokovi njenog razvoja.

32. Već dugo godina radite u internacionalnom prostoru. Koliko je to bitno za BiH?

- Da, ja imam tu sreću da sam odmah nakon rata počeo raditi na implementaciji mnogobrojnih projekta. Ponosan sam što sam bio regionalni menadžer WUS Austria od 1999. do 2014. godine i imao priliku da radim na razvoju visokog obrazovanja u BiH. To iskustvo je iskorišteno i za rad Udruženja Sarajevo susret kultura, kao i moje internacionalno djelovanje kao univerzitetskog nastavnika. Učešće u više od sto različitih programa i projekata mi daje za pravo da kažem da je jedini mogući način i formula uspjeha razvoja BiH jako umrežavanje, razmjena iskustava sa kolegama iz drugih zemalja, drugih kultura, običaja i svakako različitih iskustava.

33. Možete li nam za kraj ispričati neku malo poznatu zanimljivost o Sarajevu?

- Velika je zanimljivost da pokušavamo da uredimo prostor oko znaka „Susreta“ i velika je šala postala kanta kod našeg info portala koja nam se, nakon sklanjanja, nekako vraća kao vanzemaljac. Misterije kante (smijeh). Šalu na stranu, 2018. godine smo objavili knjigu See Culture zajedno sa interesantnim pričama i lokacijama Sarajeva, Novog Sada i Kotora. Knjigu i interesantne priče o Sarajevu uvijek možete dobiti u našem uredu uz najavu na info@smoc.ba.  „Tragove ne ostavljamo za sebe, već iza sebe“.