Intervju

Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock koja trenutno boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini samo je posljedna u nizu posjeta visokih evropskih zvaničnika koji su nedavno posjetili BiH. Istovremeno već mjesecima unazad dobijanje datuma za otvaranje pregovora o članstvu u EU je jedno od najvažnijih političkih pitanja koja dominirjau janvim prostorom u BiH. Datum otvaranja, bar deklarativno, očekuju lideri iz oba entiteta iako je prije nekoliko dana predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik imao mini turneju po Bjelorusiji i Rusiji, nakon čega je uslijedila i skandalozna posjeta predsjedniku Skupštine Crne Gore, Andriji Mandiću.

Za presjek aktuelne političke situacije smo zamolili akademika i političkog analitičara Žarka Papića.

Kako komentarišete ove brojne posjete evropskih zvaničnika i da li očekujete da ćemo dobiti datum za otvaranje pregovora?

Mislim da ćemo krajem marta dobiti datum pregovora, a razlog je geostrateški. Navala posjeta evropskih političara u BiH jasno pokazuje njihov veliki interes da se ubrza proces integracije BiH u Evropsku uniju . Mi nismo zato zaslužni, ali koristimo, pametno koristimo, geostrateške okolnosti. Uslovi koji su postavljeni su apsolutno minimalni poput ova tri zakona, a čak i ne bude sve do kraja ispunjeno mislim da ćemo nam odobriti uz eventualno odlaganje par sedmica. Druga stvar, naši nacionalni lideri pokušavaju iskoristiti interes građana BiH i prije svega Trojke za dobijanje pregovoračke pozicije, pokušavajući da iskoriste situaciju ostvarujući neke svoje ciljeve. Sa jedne strane HDZ gura Izborni zakon, sa druge SNSD i Dodik idu na čitav repertoar ciljeva sa fiksacijom na Ustavni sud, što pokazuje da se unutrašnja politička situacija nije značajnije promjenila.

Šta bi nam otvaranje pregovora moglo donijeti?

Sam čin započinjanja pregovora, čak i nevezano o datumu, jer moramo imati na umu da nas ove godine čekaju mnogi izbori u EU pa ova postava političara teško da može neku buduću strukturu obavezivati datumom, ali je činjenica da kada se otvore pregovori situacija u BiH će se početi ozbiljnije mijenjati. Kada se sjetimo Hrvatske, u trenutku kada su se dinamično počeli približavati članstvu EU, počele su i ozbiljnije promjene u samoj Hrvatskoj, poput pada Ive Sanadera. Dakle samo otvaranje pregovora otvara mogućnost pozitivnih promjena i u BiH.

A Dodikove posjete Bjelorusiji i Rusiji?

Moram reći da sada postoji još jedan važan momenat. Po prvi put Rusija članstvo u EU smatra protivno vlastitim interesima. Do sada su bili samo protiv članstva u NATO. Ovo je ujedno i argument za prethodnu tezu da će EU inistirati da se BiH što je moguće bliže približi EU jer u ovom novom geostrateškom kontekstu Rusi prijete samom činu otvaraja pregovora. To sad Dodikovu poziciju čini vrlo delikatnom. On će biti u poziciji da ne može biti protiv EU, a sa druge dobio je od Rusije jasnu poruku. To će značajno zakomplikovati njegovu spoljno-političku poziciju što bi za BiH bilo veoma dobro.

Kako komnetarišete njegovu posjetu predsjedniku Skupštine Crne Gore?

Što se tiče Dodikove posjete Crnoj Gori na način kako je izvedena odista pokazuje neku vrstu realizacije projekta Srpskog svijeta. Ta ofanziva na druge balkanske zemlje u kojima živi veći broj Srba počela je prije par mjeseci na nacionalni praznik Srbia posjetom Aleksandra Vučića Skoplju, a sada je Dodik posjetio vojvodu Mandića koji je na nevjerovatan način postao predsjednik Skupštine Crne Gore. To je pokušaj da se zaokruži ono što se zove Srpski svijet. Veoma je indikativno da u Crnoj Gori još uvijek nemamo rezultate Popisa stanovništva. Vjerujem da bi dobijanje pregovaračke pozicije ojačalo sve prave demokratske i proevropske stranke u BiH i ozbiljno pomoglo cijelom regionu da se pomakne ka evropskoj opciji. To bi ujedno bio možda ne veliki, ali ozbiljan udarac ruskim interesima na Balkanu.