Deseti Festival dječije umjetnosti - FEDU završen je predstavom „Londonska priča“ u režiji i dramatizaciji Riada Ljutovića, a takmičarima i učesnicima dodijeljene su nagrade i pohvale.
Nagrada "Aidin maslačak Teatar" Grand prix za najbolju predstavu 10. FEDU ide predstavi “Zašto ih nije briga” Pozorišta mladih Sarajevo.
Najboljim rediteljem proglašen je Petar Pejaković za predstavu “Zašto ih nije briga” Pozorišta mladih Sarajevo, a najbolji dramski tekst imao je Marko Dukić za predstavu “Princeza Zlatka u kraljevstvu boja” Nevid Teatra Banja Luka
Najbolja glumica je Maja Vujanović za ulogu Princeze Zlatke u predstavi “Princeza Zlatka u kraljevstvu boja” Nevid teatra, a najbolji glumci su Bruno Kontrec i Mario Jakšić u predstavi “Šta ću biti kad odrastem?”.
Za najbolju scenografiju i kostimografiju nagrađena je Irina Somborac za predstavu “Hrabra krojačica” ,Kruševačko pozorište Kruševac, a ista predstava je dobila i Najjači aplauz
Festival dječije umjetnosi ( FEDU ) je 24. aprila 2024. godine završio ovogodišnju potragu za najljepšim neobjavljenim bajkama u dvije kategorije, i to: za učenike osnovnih škola iz Bosne i Hercegovine i za odrasle autore koji govore i pišu: bosanskim, hrvatskim, srpskim ili crnogorskim jezikom.
Na konkursu, koji je raspisan 1. januara i bio otvoren do 20. aprila, prispjelo je više od 200 bajki koje su pisali učenici osnovnih škola iz Bosne i Hercegovine.
- Javljali su se i učenici iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske čije radove smo stavili van konkurencije. Ovaj podatak nam govori da FEDU postaje sve popularniji među mladim bajkopiscima i predlažemo Upravi Festivala da razmotri mogućnost proširenja konkursa/katječaja i na cijeli region – navode iz FEDU-a.
Žiri koji je ove godine radio, književnici Fahrudin Kučuk, Lidija Sejdinović i Muhidin Šarić, je odlučio o pobjedničkim bajkama.
Treće mjesto osvojila je Mila Radoš, učenica Osnovne škole „Ivan Mažuranić“ iz Tomislavgrada, za bajku: „Elijan i čarobno ogledalo“, a drugo mjesto pripalo je Ajni Đedović iz Osnovne škole „Nafija Sarajlić“ iz Sarajeva, za bajku: „Da i Li“
Prvo mjesto osvojio je Afan Huesinspahić učenik Osnovne škole „Musa Ćazim Ćatić“ iz Zenice, za bajku: „Na krilima stranice“.
I ove godine pred žirijem se našao veliki broj veoma maštovitih i kvalitetnih učeničkih radova inspirisanih dobro poznatim klasičnim ostvarenjima bajkopisanja.
Zbog originalnosti, svježine nadahnuća, te plemenitosti poruka izatkanih u njihovim radovima, pohvale su dobili: Adna Omerivić iz Živinica, Hana Vražalica iz Konjica, Alina Rešidović sa Ilidže, Sofija Marinović iz Mostara, Ammar Forizi, Hambarine kod Prijedora, Gabrijela Rezo iz Posušja, Selmir Bukva iz Goražda.
Na Konkurs/Natječaj je stiglo više od 60 bajki koje su pisali odrasli bajkopisci.
Tako je po odluci žirija treće mjesto pripalo Goranu Radojičiću, književniku iz Nikšića (Crna Gora) za bajku: „Tajna zemlja i vitez sa čarobnim lukom“, a drugo mjesto zauzeo je Ismet Bekrić, književnik iz Ilirske Bistrice (Slovenija) za bajku: „Kliker Trčko“.
Prvo mjesto pripalo je Jagodi Iličić književnici iz Tuzle za bajku: „Najhrabrija djevojčica na svijetu.“
Istaknuto je da bajka zahvaljujući Festivalu dječije umjetnosti, doživljava svoju renesansu i svakodnevno pronalazi svoj put među čitaocima od onih najmlađih do najstarijih.
- Svjedoci smo da se broj bajkopisaca svakodnevno naglo povećava, što je garancija da će ova književna vrsta koja je bila u opadanju uskoro dostići svoj vrhunac i onaj kvantitativni i onaj kvalitativni – poručili su organizatori.
Po riječima Umjetičke direktorice Indire Kučuk-Sorguč, iz svega toga se može vidjeti koliko smo napredovali u dječijoj produkciji.
Stoga, poručila je djeci, mladima, da istraju u pokazivanju svojih radova, darovitosti, svoje kreativnosti, da ne odustaju od umjetnosti čak i kada se bave drugim zanimanjima, jer samo se kulturom može dostići civilizacijski nivo iznad primitivnog.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.