Intervju

CPCD iz Sarajeva sa dvije partnerske organizacije iz regije provodi projekat SMART Balkan - Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan a uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške

Razgovarao: Zdravko Čupović

Foto: Mevludin Mekić i arhiva CPCD

Civilno društvo je srž svake demokratije, i trebalo bi igrati ključnu ulogu u pokretanju slobodnih diskusija, debata, kao i u procesima stvaranja mirnih i inkluzivnih društava i euroatlantskih integracija. O stanju u civilnom društvu u BiH i regiji, te  inovativnom programskom pristupu koji u oblastima sigurnost i stabilnost, i dobro upravljanje regionalno jača kapacitete organizacija i njihovu aktivniju ulogu u svim demokratskim procesima, za Start BiH govori Dajana Cvjetković, menadžerica projekta SMART Balkan.

UVEZIVANJE REGIJE

 Kako je ovaj projekat i pristup Norveškog ministarstva vanjskih poslova drugačiji od drugih donatora i šta nam možete reći o saradnji s obzirom da CPCD ovaj projekat provodi sa dvije partnerske organizacije iz Albanije i Sjeverne Makedonije?

 - Želim prvo da istaknem da je dosadašnja praksa svih međunarodnih donatora da kada rade određene intervencije sa organizacijama civilnog društva u našoj regiji, taj posao prepuštaju ili drugim stranim organizacijama ili nekim međunarodnim agencijama što je pokazivalo da više vjeruju njima nego lokalnim organizacijama. Naprosto nisu dovoljno uvažavali lokalno vlasništvo. Kada smo vidjeli da je Norveško ministarstvo vanjskih poslova objavilo javni poziv za projekat koji će trajati četiri godine u vrijednosti od 34 miliona KM i da po prvi put uslov nije da u konzorcijumu mora biti strana organizacija, mi smo bili oduševljeni. Bilo je čak i straha da je možda neka greška u pozivu. Tada smo vidjeli da oni njeguju kompetitivnost u idejama, metodologiji i pristupu i da uopšte nije bitno da li smo lokalna ili strana nego je bitno šta ćemo ponuditi programom kojim apliciramo.

 Oformili ste konzorcij s partnerima baziran na zajedničkim vrijednostima. Koje su to vrijednosti?

-Prva vrijednost je lokalno vlasništvo nad svim procesima koje vodimo, druga je transparentno poslovanje i treća vrijednost je profesionalizam. Napravili smo program koji ima više komponenti – jedna je usmjerena na dodjelu grantova i više od 85% sredstava će biti tako dodijeljeno (oko 29 miliona KM), i program je fokusiran na projekte unutar zemlje. Za svaku zemlju se objavljuju posebni javni pozivi. Imamo sedam vrsta grantova od kojih je šest dostupno na nivou zemlje, dok su sedma vrsta regionalni grantovi gdje je uslov da budu minimalno tri zemlje uključene u implementaciju projekta i da djeluju zajednički. Ohrabrujemo ih da to budu važna pitanja na nivou regije, pri čemu ne želimo fokus staviti na provedbu u tri zemlje, već na snažnu regionalnu komponentu, da bi se mi što više uvezali jer to i jeste cilj projekta. Želim da istaknem da imamo i nekoliko podržavajućih komponenti vezanih za jačanje kapaciteta kao što su treninzi, radionice, master class...Još jedna bitna stvar kada govorimo o jačanju kapaciteta jeste da ćemo naredne godine u svih šest zemalja plasirati akreditovan program obrazovanja odraslih koji je u skladu sa međunarodnim standardima i lokalnim zakonima o obrazovanju odraslih. To će biti prvi program takve vrste koji će jačati kapacitete organizacija u oblasti finansijskog upravljanja organizacija projektom i omogućiti nam iste standrade u svih šest zemalja. To će biti šestomjesečni program koji je vrlo zahtjevan i koji donosi znanje i standarde kako treba poslovati u civilnom sektoru.

Projekat je posvećen povezanosti Zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije) s ciljem jačanja participativne demokratije i procesa euroatlantskih integracija. Na koji način se ovim projektom jačaju kapaciteti i podstiče aktivnija uloga organizacija civilnog društva u stvaranju mirnih i inkluzivnih društava na Zapadnom Balkanu i zašto ga neki nazivaju programom, a ne projektom?

-Ovaj projekat mnogi nazivaju program zato što je veliki i ima nekoliko komponenti. Veliki dio ovog projekta namjenjen je organizacijama civilnog društva kako bi ojačali svoje kapacitete i imali aktivniju ulogu u svim procesima koji se tiču demokratije odnosno euroatlantskih integracija.

Šta to praktično znači?

-Mi dodjeljujemo grantove kroz specifične programe namjenjene svakoj zemlji, ali i svakom tipu organizacije, veličini i njenim kapacitetima kako bi mogla nešto promjeniti u svojoj zajednici. Zbog toga je ovaj program specifičan jer obuhvata sve organizacije, bez obzira na to iz koje zemlje ili njenog dijela dolaze, i bez obzira na veličinu. Projekat je posvećen jačanju demoraktskih, participativnih procesa i doprinosi euroatlantskim integracijama iz pozicije organizacija civilnog društva koje imaju važnu, snažnu i aktivnu ulogu u stvaranju mirnih i inkluzivnih društava, a sve to će biti pokriveno kroz dvije oblasti sigurnost i stabilnost, i dobro upravljanje.

Norveška vlada je prepoznala da je zapadnom Balkanu, da bi bio više uvezan i funkcionisao kao stabilna cjelina koja ima mogućnost da se razvija i bude dobro mjesto za život svojih građana i građanki, potrebno da više radi na stabilnosti, sigurnosti i dobrom upravljanju. Mi smo već objavili neke pozive i dodijelili grantove, ali imamo i drugu komponentu projekta koja se tiče jačanje kapaciteta kroz nekoliko programa. Klasični pristup koji podrazumijeva edukacije i teninge, ali i specifične koji se tiču suštinskog jačanja kapaciteta organizacija u oblasti finansijskog upravljanja ne samo projektom nego i cijelom organizacijom.

 NORVEŽANIMA JE BILA VAŽNA IDEJA

A kako ocjenjujete stanje našeg civilnog društva?

-Naša teorija promjene u razvoju organizacija civilnog društva je dosta specifična. Bazirana je na 25-godšnjem iskustvu CPCD i naših partnera, ali i pomnom praćenju promjene stanja u oblasti razvoja organizacija. Slobodno mogu reći da mi više ne bilježimo razvoj organizacija nego degradaciju i organizacija, a i civilnog društva. Ambijent u kojem mi djelujemo postaje sve teži i nije podržavajući za djelovanje organizacija civilnog društva što vidimo i iz skorašnjih događanja i najava nekih novih zakona, restriktivnih mjera...Uloga organizacija se minimizira, a to onda znači i da je demokratija na niskom nivou. 

Kakva je situacija među zemljama zapadnog Balkana?

-CPCD je osnivač regionalne mreže koja se tiče organizacija civilnog društva. Mi već 10 godina pratimo stanje u svih šest zemalja iako smo mi zaduženi za BiH, ali imamo mogućnost komparativne analize sektora. Mogu reći da nigdje nije sjajna situacija, ali da ima nijansi. Kosovo recimo ide snažno naprijed posljednjih godina dok se recimo situacija u civilnom sektoru u Crnoj Gori promijenila tako što je polovina NVO sektora prešla u vladin sektor i promijenila balans. Albanija također napreduje, dok Srbija, BiH i Crna Gora ipak nazaduju. Sjeverna Makedonija nekako stagnira, ali imaju brže promjene što je za njih specifično. 

I krenuli u akciju?!

-Pozvali smo druge lokalne organizacije da apliciraju s nama jer istinski vjerujemo u lokalno vlasništvo, u transparentno poslovanje i profesionalizam. To su vrijednosti u koje mi u CPCD vjerujemo, kao i naši partneri. Nismo htjeli da konzorcij okuplja organizacije istih iskustava i istog znanja nego da imamo partnere sa specifičnim vrijednostima i znanjima koja mogu projektu dati neku drugačiju sliku. Naravno, ravnopravno učestvujemo u planiranju, osmišljavanju, implementaciji i evaluaciji i to je ono što želimo da naglasimo kao važno. Sigurna sam da ćemo opravdati povjerenje norveškog ministarstva. Nadam se da će ovu praksu Norveške pratiti i druge organizacije. A što se tiče naših partnera, moram reći da neki i nisu bili zainteresovani da se priključe pozivu jer naprosto nisu vjerovali da lokalne organizacije mogu dobiti ovakav projekt, a trebalo je pritom uložiti mnogo truda u pisanje aplikacije. To su bili mjeseci rada.

ZA ČETIRI GODINE 29 MILIONA KM

Od početka godine u okviru prvog projektnog kruga pružili ste finansijsku podršku za provedbe projekata i dodijelili gotovo 3,8 miliona EUR za 109 korisnika grantova podijeljenih prema vrstama podrške – Regionalni, Core, Lokalne inicijative, Creative box, Medijski i AD HOC grantovi. Koje su osnovne razlike u navedenim vrstama podrške i da li su aplikantima iz šest  zemalja dostupne još neke vrste grantova na koje mogu aplicirati?

-Već sam kazala da su grantovi veći dio projekta što je također specifično jer je obično taj omjer 50-50 između troškova projekta i aktivnosti, i iznosa predviđenog za grantove.  U ovom slučaju, međutim, više od 85% ukupnih sredstava projekta se direktno dodjeljuje kroz grantove. Mi smo već implementirali 18 mjeseci projekta i dodijelili 109 grantova u iznosu višem od šest miliona maraka. Grantovi su različiti. Prije svega bih istakla CORE podršku koja je izuzetno važna i mi zagovaramo da donatori imaju više senzibiliteta za takav vid podrške iako sa druge strane smo svjesni činjenice da donatori izbjegavaju CORE (operativni grant) zbog niza fleksibilnosti i činjenice da ovakva vrsta podrške zahtijeva veću uključenost i posvećenost. Organizacijama ovakva vrsta podrške znači mnogo više od projektne, jer im omogućava nerijetko otuđe od svoje misije i izgube iz vida svrhu svog postojanja. Zbog toga je CORE grant specifičan i mi tokom cijele godine komuniciramo s tim organizacijama, zajednički planiramo djelovanje, ali je podrška usmjerena i na interni rast i razvoj, ali i proširenje obuhvata.

I ko zapravo može dobiti taj grant, koji su iznosi?

-Metodologija za selekciju organizacija koje će biti podržane CORE grantom namjenski je kreirana za ovaj projekat i potpuno je kontekstualizirana što omogućava njenu svrsishodnu upotrebu koja u obzir uzima društvene, političke i administrativne specifičnosti cijele regije. Posebno sam ponosna na činjenicu da smo angažovali isključivo konsultante i konsultantice iz regije Zapadnog Balkana. Prilagođena je našem ambijentu i specifičnostima. Ona nam omogućava da izmjerimo trenutno stanje uticaja organizacije u zajednici, njen potencijal za rast i razvoj, i dodijelimo grant onima koji imaju najveći potencijal da se razvijaju i šire svoj uticaj. To ne znači da će najrazvijenije organizacije dobiti grant. To je zabluda. Dodjeljujemo grant onome ko je pokazao da ima viziju kako da se razvija, ima kapacitete i uz finansijsku podršku velika je vjerovatnoća da će to i ostvariti. Grantovi su u iznosu od 30.000 do 100.000 EUR. Podržavamo organizaciju dvije godine i objavljujemo  u dva kruga. Pozivam čitaoce da posjete našu web stranicu: www.smartbalkansproject.org na kojoj su dostupni pozivi i generalno sve naše aktivnosti.Trenutno imamo već prve korisnike ovog granta u svih šest zemalja, a u šestom mjesecu objavljujemo poziv i za naredne dvije godine tako da ohrabrujemo organizacije koje su aktivne u oblasti sigurnosti, stabilnosti i dobrog upravljanja da obrate pažnju.

Kazali ste da imate i druge vrste grantova?

-Druge vrste grantova su više fokusirane na projekte i određene ciljeve. Karakteristično je da imamo kreativne grantove namijenjene organizacijama ili neformalnim grupama od minimalno tri osobe koje na kreativan način hoće da se bave temama sigurnosti, stabilnosti i dobrog upravljanja. To su teme koje nije jednostavno prikazati kroz umjetnost ili neki inovativan pristup koji je prihvatljiv za mlade ljude. Želimo promijeniti način djelovanja organizacija koje moraju da se pomaknu iz trodecenijske prakse fokusirane na implementaciju aktivnosti bez obraćanja pažnje na rezultat. Nikad više nije bilo sredstava u regiji Zapadnog Balkana, a nikad manje promjena. Znači da nije do novca nego do metodologija koje očigledno moramo promjeniti, pristupa organizacija civilnog društva, ali i vlasti. Vjerujem da ne postoji recept, ali sam sigurna da će ovaj program barem pokrenuti organizacije da se ohrabre i izađu iz okvira u kojem sada djeluju. Ali nisu samo organizacije za to krive nego nepodržavajuće okruženje i državni ambijent. Također i donatorske politike su usko fokusirane i nefleksibilne. Tu treba doći do dijaloga i napraviti programe koji odgovaraju našim potrebama.

NEDOVOLJNO APLIKACIJA IZ BiH

Na koji način se vrši odabir projekata koje ćete podržati i šta su najčešći eliminatorni kriteriji?

-Ovaj projekat ima zasebnu web stranicu i tu imamo Grants management platformu (GMP) koja je univerzalni sistem za svih šest zemalja gdje se organizacije trebaju registrovati. Prilikom registracije se traže određeni dokumenti i time provjeravamo transparentnost organizacije i prije nego što organizacija aplicira. Na taj način smanjujemo odbijenice na javnom pozivu, a svaka organizacija na GMP platformi može da prati proces. Za sve projekte objavljujemo javni poziv gdje jasno navedemo kriterije i sa koliko bodova će biti vrednovani. Sa druge strane izbjegavamo podršku projekata koji su već implementirani, ideja koje su već viđene ili nisu donijele adekvatne rezultate. Tražimo nove ideje i pristupe u tretiranju problema koji kod nas postoje već godinama. Organizacija može da prati na šta je sve aplicirala, svi projekti stoje na njenom profilu na platformi i vidljivi su samo njoj. Ako govorimo o regionalnim projektima onda imamo i dodatni vid transparentnosti gdje svi partneri mogu da vide proces u kojem se trenutno aplikacija nalazi. Kada se proces završi, sve organizacije dobiju odgovor bez obzira da li su prihvaćene ili odbijene. U odgovoru navedemo bodove koje su osvojeni prilikom prvog kruga evaluacije što pokazuje transparentnost procesa. Evaluaciju svake aplikacije rade dvije osobe, eksterni evaluatori, i tokom tog procesa oni ne znaju ko je njihov par što je važno zbog objektivnosti. Evaluatori također koriste ovu platformu i nemaju nikakav kontakt ni sa organizacijama, ni sa projektnim timom, ni sa svojim parom. Nakon toga neovisna Selekciona komisija donosi konačnu odluku. Sam mehanizam je kreiran tako da se provjere kvalitete više kontinuirano i dubinski što onemogućava zloupotrebu i granatuje transparentan proces. Javni pozivi se objavljuju u nekoliko faza. Oni koji se vežu za državu objavljuju se u decembru. Regionalne i CORE grantove objavljujemo sredinom godine, u maju za regionalne, a u junu za CORE grantove. To ćemo sve promovisati na našim konferencijama koje održavamo u svakoj zemlji na lokalnom jeziku. I komunikacija sa projektnim osobljem je na lokalnom jeziku osim za regionalne grantove gdje se koristi engleski jezik. Kada objavimo rezultate poziva, na web stranici je uvijek vidljivo ko je dobio projekat, kakav je projekat, kratke informacije o projektu, iznos sredstava...

Već 21 organizacija, medij ili kreativna grupa iz BiH je do sada dobila finansijsku podršku za provedbu projekata.  O kakvim projektima se radi i da li ste i kako involvirani u njihovu realizaciju?

-CPCD duži period radi dodjelu grantova, ali mi sebe ne doživljavamo kao donatora nego poklušavamo biti partneri i zajednički raditi na implementaciji projekata tako da smo u svakodnevnoj komunikaciji jer vjerujemo da na taj način možemo lakše da napravimo neku promjenu što naravno ne znači da se ta promjena ne bi desila i bez nas. Što se tiče projekata iz BiH često nas pitaju kakve su ideje u odnosu na druge. Moram priznati da smo, kada smo objavili javni poziv, bili razočarani jer u regionalnim grantovima nismo imali dovoljno kvalitetnih aplikacija iz BiH. Što se tiče grantova vezanih za BiH, u nekim oblastima smo briljirali i zaista smo bili najbolji u regiji, ali se u kreativnim baš nešto i nismo pokazali, iako sigurno imamo kreativnih ljudi. Ne znam šta je razlog, ali želim vjerovati da organizacije nisu stekle utisak da mogu izaći iz okvira onoga što su do sada radili. Teško je kada 30 godina imate striktnu strukturu donatora, a onda sada odjednom imate ovakav poziv koji je otvoren za nove ideje. Što se tiče lokalnih intervencija imali smo puno aplikacija i žao nam je što nismo mogli sve podržati jer je bilo baš briljantnih ideja. Kada je riječ o kvalitetu pisanja projektnih prijedloga, BiH je jedna od lošijih zemalja. Ali nas ta informacija nije mnogo iznenadila. Potrebu za jačanjem kapaciteta organizacija civilnog društva, ali i institucija, CPCD je prepoznao još prije 7 godina kada smo počeli sa implementacijom programa obrazovanja odraslih, Akademija izrade EU projekata. To je vrlo važno, kao što je važna i sama ideja. Ohrabrujemo organizacije da se malo više posvete pisanju projekata i da im to bude proces, a ne zadatak od dan ili dva. Evaluatori mogu jasno da primjete kada je više ljudi uključeno u pisanje projekata i vidi se razlika kada ih piše samo jedna osoba ili više njih.

VAŽNO JE ZNATI

Krajem mjeseca maja bit će objavljeni novi javni pozivi za dodjelu SMART Balkan sredstava. Ko će moći aplicirati i kako?  

-Organizacije civilnog društva registrovane u jednoj od 6 pomenutih zemalja mogu aplicirati na javni poziv. Izuzetak su predstavništva međunarodnih organizacija, političke organizacije i organizacije povezane sa religijom. Krajem ovog mjeseca objavljujemo regionalni poziv i ohrabrujemo organizacije da se prije svega prijave na platformu jer tamo mogu pronaći i partnere koji su transparentni, jer mi fizički pregledamo dokumente. Neka odmah počnu da razmišljaju o idejama. Poziv od dana objavljivanja bude otvoren minimum mjesec dana. Želim još jednom da naglasim da sredstva koja će biti dodjeljena po jednoj zemlji nisu mala. Za BiH je recimo namijenjeno ukupno više od četiri miliona KM što je veliki iznos. Postoji metodologija po kojoj se raspoređuju sredstava po zemljama – to zavisi od broja problema, broj organizacija, kapaciteta, broja stanovnika.To je definisano prije nego što smo potpisali ugovor sa donatorima.

Koliko će trajati SMART Balkan program, koliko grantova će biti dodijeljeno ukupno, i koliko od toga u BiH, a koliko u drugim zemljama?

-Trajat će do 31. decembra 2025. U BiH će biti dodijeljeno oko 70 grantova odnosno oko 450 u cijeloj regiji.

I na kraju, Vaša poruka za sve koji žele aplicirati za SMART Balkan sredstva i postati partneri u realizaciji ciljeva?

-Prije svega neka redovno prate sve aktivnosti koje implemnetiramo tokom ovog projekta. Neka se pretplate na newsletter, neka prate naše društvene mreže jer stalno objavljujemo pravovremene informacije i trudimo se da dođemo do što većeg broja korisnika. Poruka je da ohrabrujemo nove ideje i pristupe. Neka budu kreativni, profesionalni i posvećeni. Naravno, transparentntnost se podrazumijeva. Nijedan projekat koji ne zadovoljava ove standarde neće biti finansiran, čak ni u slučaju da ne bude dovoljno aplikacija što se nikada nije desilo.

SMART Balkan je četverogodišnji projekat kojeg finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške u iznosu od 34 miliona KM, a kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Sarajeva kao vodeća organizacija, sa dvije partnerske organizacije CRPM iz Sjeverne Makedonije i IDM iz Albanije.