Politika / Bosna i Hercegovina

Ono o čemu se sedmicama unazad nezvanično spekulisalo u jabnosti, konačno se i potvrdilo. Evropska komisija (EK) je i formalno preporučila otvaranje pristupnih pregovora između Evropske unije (EU) i Bosne i Hercegovine, ali će konačnu odluku o tome donijeti Savjet EU, odnosno lideri država i vlada zemalja članica. Rasprava s ciljem donošenja konačne pozitivne odluke će biti održana na samitu koji je zakazan za 21. i 22. mart u Briselu.

I dok među političarima iz vladajuće koalicije vlada euforija, građanima i nije baš najjasnije o čemu se zapravo radi i šta smo „dobili“.

Portal Startbih.ba je stoga za pojašnjenje zamolio odličnog poznavaoca Briselskih politika i složenog birokratskog aparata u EU Adija Ćerimagića koji je ujedno i vrstan poznavalac intergacijskih procesa.

On u komentaru pojašnjava kako se Preporuka Evropske komisije sastoji iz dva dijela. Prvi dio je preporuka da se pregovori o članstvu u EU sa BiH otvore bezuslovno, a prema njegovom tumačenju potvrda ove preporuke od strane članica bila bi u svojoj osnovi dobra vijest jer bi omogućila novi nivo odnosa BiH i EU. Bila bi također i poruka nade građanima BiH, nakon dvije decenije priče o EU putu.

Drugi dio preporuke Europske komisije se odnosi na naredni korak u procesu, odnosno izradu pregovaračkog okvira, a kojim EU i njene članice u nekih dvadesetak stranica poredaju najvažnija pitanja i ciljeve pregovora. Prema riječima našeg sagovornika, ovaj dokument predstavlja i zvijezdu vodilju pregovora. U svojoj preporuci, Komisija kaže da bi zemlje članice za usvajanje tog dokumenta trebale tražiti nastavak reformi u BiH.

-Ukoliko bi naredne sedmice zemlje članice prihvatile oba dijela preporuke, u praksi bi to značilo da bi Europska komisija odmah mogla krenuti sa pripremom nacrta pregovaračkog okvira. Iskustvo sa drugim zemljama kandidatima govori da za izradu tog dokumenta treba oko tri mjeseca. Do tada bi BiH morala nastaviti reforme. Komisija bi tako moga i prije ljeta, zajedno sa prijedlogom za pregovarački okvir, zemljama članicama mogla dostaviti i novi izvještaj o reformama u BiH. Ukoliko bi nivo reformi u BiH bio dovoljan, a pregovarački okvir prihvatljiv, zemlje članice bi mogle i dan nakon usvajanja tog dokumenta održati prvi sastanak sa predstavnicima BiH, tzv. međuvladinu konferenciju. Time bi pregovori o članstvu formalno krenuli, i ušli u fazu takozvanog skrininga EU i bh. zakonodavstva, koji može da traje i duže od godinu dana – pojašnjava Ćerimagić, koji pritom dodaje kako ćemo tek da vidimo da li će zemlje članice prihvatiti preporuku Evropske komisije u potpunosti ili možda dogovoriti nešto drugačije i novo.

-Ima skeptika, a u Njemačkoj i Nizozemskoj i parlamenti imaju ulogu. Tako da je teško reći. Kada govorimo o datumu, tu se prije svega misli na hodogram kojim su se kretale Crna Gora i Srbija, prije više od deset godina. Za njih su zemlje članice, u sklopu pozitivnog odgovora na preporuku o otvaranju pregovora o članstvu, kao vrstu samopritiska, davale i krajnji datum do kada pregovarački okvir mora biti usvojen i prvi sastanak održan. Međutim, sa tom praksom se prestalo, i povezivanje usvajanja pregovaračkog okvira sa reformama u zemlji kandidatu je nešto kroz što prolaze i Ukrajina i Moldavija. I to je sa svim pozitivnim i negativnim stranama tako sada – navodi Ćerimagić.