[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/04\/the-fin-de-siecle-newspaper-proprietor-cropped.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/04\/100x73\/the-fin-de-siecle-newspaper-proprietor-cropped.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/04\/the-fin-de-siecle-newspaper-proprietor-cropped.jpg","size":"568.83","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Provje(t)reno / Komentari

Bio sam autor lažne vijesti

Bio sam autor fake news koju je objavila ozbiljna bosanskohercegovačka dnevna novina. U vrijeme Hrvatske samouprave zavedene na teritoriji takozvane Herceg-Bosne, i afere sa Hercegovačkom bankom, napisao sam, bez da sam provjerio, da je Edhem Bičakčić iz spomenute banke iznio kofer pun novca

Piše: Asaf Bečirović

Lažna vijesti, fake news, rekli bi Englezi, je oblik propagande žutog tiska nastale korištenjem dezinformacija i masovne obmane plasirane u javnost putem novina ili društvenih mreža. Cilj takve vijesti je dezinformisanje i zastrašivanje javnosti, senzacionalizam. Lažnim vjestima, kaže definicija, često se koristi i propaganda u totalitarnim režimima s ciljem veličanja kulta ličnosti vladara ili ispiranja mozga i intelektualne svijesti u javnosti.

Nisam radio u žutoj štampi. Dapače. No, slagao sam! Bio sam autor fake news koju je objavila ozbiljna bosanskohercegovačka dnevna novina. Te 2000. godine, u vrijeme Hrvatske samouprave zavedene na teritoriji takozvane Herceg-Bosne, i afere sa Hercegovačkom bankom koju je trenasporterima „zauzeo“ tadašnji SFOR, napisao sam, bez da sam provjerio, da je Edhem Bičakčić, u to doba premijer Vlade Federacije BiH, iz spomenute banke iznio kofer pun novca.

FAKE NOVINAR

Izvor mi je bio visokopozicionirani policijski funkcioner. Naravno, premijer je reagovao, demantirao da je uradio ono što sam napisao. Nije bilo druge no napisati i javno obznaniti izvinjenje premijeru. Sad, nije mi bio cilj obmanuti javnost niti veličati totalitarni režim. Mislio sam, informišem javnost a zapravo sam je dezinformisao i tako, valjda, nesvjesno, postao fake novinar. Novinar koji je slagao. No, tješim se, nisam to uradio svjesno. da jesam, bila bi to sračunata laž!         

Jer laž je svjesno izrečena neistina. Obmana! Svako slaže barem jednom u životu. Tako tvrde psiholozi. Ponekad ljudi lažu bez određene namjere pokušavajući zaštititi sebe i druge od emocionalne boli. Općenito pravilo glasi: gdje je laž, tu je i strah... Na pitanje može li se laž od saveznika u društvenom životu pretvoriti u bolest, odgovor je potvrdan. Dva su razloga koja, jave li se istodobno, ukazuju na to da je igra lažima opasna. Pogotovo ako je organizovana i plasira se umedijima. Prvi je razlog učestalost kojom se lažima koristi, rabeći laž kao stalnu tehniku u odnosima s drugima, nerijetko kao strategiju za postizanje ciljeva. Pri tom, onaj ko laže, nema osjećaj krivnje. Naprotiv! Kad si jednom prešao granicu, nema povratka. Ne pomažu ni psilog ni psihijatar.

Oni, psiholozi i psihijatri, bogami i Čerčil, tvrde da najviše se laže u ljubavi, lovu i predizbornoj kampanji. Potonje je nama posebno zanimljivo budući nam oktobra ove godina slijede opći izbori. Ima, dakle, da se načitamo fake news k'o nikada do sada. Čitat ćemo i poluistine a pola istine često je jedna velika laž.  Ona, laž, ne ubija toljagom, ali se provlači u javnost, u ovom slučaju zahvaljujući medijima, polako i oprezno, pa se i ne primećuje kako deluje. No, istina koja nije izrečena u pravo vrijeme može biti gora od laži. To je, pak, drugi par opanaka.

Međunarodna knjižničarska organizacija IFLA  (The International Federation of Library Associations and Institutions )
predložila je nekoliko smjernica za provjeru vjerodostojnosti objavljenih vijesti. Među ostalima, preporučili su da čitatelj provjeri izvor, autora, da čita dalje od naslova. Prve dvije preporuke bezbeli niko od čitatelja neće primijeniti. Taman posla da čitatelju koji žuri na posao ili se češka po tjemenu čitajući tekst, na um pada provjerovati izvor i autora! Ali može, osim naslova i opreme, pročitati cijeli tekst, pogledati impresum portala koji čita. Uzgred, zanima li koga danas više istina ili dojam koji ostavlja pročitana vijest, informacija!?

VUKOVAR I TRUMP

Uostalom, lažne vijesti, fake news, postoje otkad je čovječanstva i puno su zla počinile - od rasnih podjela, do genocida u 2. svjetskom ratu, pa i u našim ratovima. Sjetite se da je propaganda JNA i KOS-a po padu Vukovara plasirala lažnu vijest putem agencije Reuters da je pronađen podrum s 40-ero pobijene srpske djece u Vukovaru. Na urgiranje hrvatske strane Reuters je shvatila da su joj podvalili, povukla je vijest i izvinula se. Sve krizne situacije u životu kreiraju lažne vijesti - od privatne do globalne razine. Društvene mreže i digitalizacija su omogućile da lažne vijesti žive duže nego ikada prije. 

Evo još jednog primjera feke news. Portali koji podržavaju Trumpa napišu vijest da je papa Franjo zabranio katolicima da glasaju za Hillary, to objave na svojim Facebook stranicama i vijest se krene munjevito širiti među istomišljenicima na društvenim mrežama. Oni koji su željeli vjerovati u tu vijest, vjerovali su i dijelili su je, nije bilo urednika da prepozna da se masovno čitaju vijesti s opskurnih irelevantnih portala. A ti isti portali su istodobno zarađivali hiljade dolara jer su posjetitelji klikali na oglase koji su im oni istovremeno nudili. Da zaključim, lažne, fake news, nisu ništa novo. Bilo ih je i bit će ih!

Podijelite ovaj članak!