Politika / Agitprop u BiH

Sa dr. Zlatkom Hadžidedićem, stručnjakom za međunarodne odnose, razgovaramo o mogućem uticaju Rusije na Bosnu i Hercegovinu i region. Na početku razgovora dr. Hadžidedić kaže da se treba, čim se o nečemu puno govori,  upitati koliko je to tačno. Čim vas nečim bombardiraju, misli on, to je obično dezinformacija ili malo iskrivljena informacija.

- Rusija ima puno jače prisustvo i na Balkanu i u ostatku svijeta nego što je imala za vrijeme predsjednika Jeljcina. Za vrijeme Jeljcina u Rusiji su ljudi bukvalno gladovali i Rusija nije imala nikakav uticaj na zbivanja bilo gdje izvan svojih granica. Kada je došao Putin, Rusija je konsolidirala svoju moć, prije svega političku, a zatim i vojnu. Rusija nastoji da svoje nekadašnje mjesto unutar globalne konstelacije odnosa, gdje su postojala dva bloka, gdje je postojala ravnoteža, u izvjesnoj mjeri povrati. Ako ćemo reći da je Rusija negdje zaista prisutna, ona je prisutna u Hrvatskoj. To je ono što nećete baš pročitati! Ruske finansije, banke, investitori, prisutni su najviše u Hrvatskoj, tek onda u Srbiji, potom u BiH. Ono što trenutno čitamo je u skladu sa slikom koja se želi plasirati u medijima iz nekih drugih krugova. Piše se o nekom pravoslavnom bratstvu, prirodnom savezništvu između Srbije i Rusije, da je prirodno da Rusija podržava i Srbiju i bosanske Srbe, da ih upotrebljava kao sredstvo. Međutim, to je daleko od istine. Rusija ima neke druge ciljeve koji su joj mnogo važniji nego što je sam Balkan - misli dr. Hadžidedić.

    NATO OKRUŽENJE

Podsjećamo ga da je činjenica je da Milorad Dodik, bar u vrijeme kada je bio predsjednik Republike Srpske, često putovao u Rusiju, imao sastanke sa predsjednikom Rusije!

- Ja bih prije svega rekao da je strateški interes Rusije da potisne prisustvo zapadnih sila, NATO-a u Ukrajini. Ukrajina je od strateškog interesa za Rusiju, jer ukoliko bi Ukrajina zaista postala članica NATO-a, onda Rusija ima NATO na svojim granicama. To je nešto što Rusija nikako ne može dozvoliti. Sličan bi se proces onda očekivao i u Bjelorusiji. I Rusija bi se onda našla posve okružena sa NATO strukturama na svojim granicama. U tom svjetlu Balkan služi samo kao neka vrsta pritiska, poluga pomoću koje Rusija pokušava da pritiska na mjestima na kojima su tradicionalno sfere Zapadnog uticaja. Prije svega, Balkan je mjesto gdje su se susretali interesi Britanije i Francuske, a, eto, u toku dva svjetska rata i Njemačka je pokušavala prodrijeti, poprilično bezuspješno. Dakle, Rusija Balkan posmatra samo kao polugu. Ako pogledate kartu vidite da je Balkan samo džep, a da zemlje Balkana, istočnog Balkana, Rumunija i Bugarska, već pripadaju NATO-u i da Rusija zapravo ništa specijalno ne bi postigla ako ove zemlje, Srbija i BiH, ostanu izvan NATO-a. Već imamo slučaj da je Crna Gora unutar NATO-a, Hrvatska također, Makedonija se sprema da uđe... Prema tome, taj džep koji bi eventualno činile Srbija i BiH, nije od velikog geopolitičkog značaja za Rusiju. Ali pritisak na tom mjestu omogućava Rusiji da oslabi pritisak koji Zapad vrši prema Ukrajini, i Rusiji itekako odgovara da se priča o tome kako je prodrla na Balkan, kako tu ima uticaj. U tom svjetlu, normalno je da se stvara takva slika, da se čak i Milorad Dodik tu nalazi kao neko sa kim se i predsjednik Putin susreće. Jednostavno, želi se stvoriti takva slika, ona Rusiji odgovara - cijeni dr. Hadžidedić.

Takva slika, siguran je on, odgovara i „Zapadu koji zapravo vuče konce na Balkanu i koji od početka ima planove da BiH i Makedonija budu podijeljene“. Velika Britanija je, podsjeća on, stvarala i prvu Jugoslaviju, drugu je u velikoj mjeri potpomogla da se zaokruži, učestvovala je neposredno u disoluciji socijalističke Jugoslavije. Rusija, primijetili smo, u Vijeću za provedbu mira u BiH stalno podržava stavove Republike Srpske, a Srbiji donira teško oružje... Nešto ipak postoji?

- Rekao sam da Balkan ne predstavlja Rusiji strateški  interes. Imaju taktički interes da pritisnu na onim mjestima gdje je Zapad, prije svega Amerika, manje angažovan. Njihov je cilj povlačenje Zapada iz Ukrajine - veli dr. Hadžidedić.

Potom objašnjava kako je problem u tome da nismo shvatili da smo nezavisna, suverena država, da uvijek mislimo da trebamo biti objekt nečijih interesa. To, kaže on, misle u Banjoj Luci pa prizivaju Rusiju, a u Sarajevu prizivaju SAD ili Njemačku.

   BUDIMO SUVERENI

- Niko ne polazi od pretpostavke da smo mi stekli nezavisnost i da imamo suverenitet koji je Daytonom u izvjesnoj mjeri zapravo oduzet i izmješten u instituciju visokog predstavnika. Mi trebamo raditi na tome da taj suverenitet vratimo i da budemo suverena zemlja, a ne zemlja preko koje se nečiji tuđi interesi prelamaju. Oni koji uobražavaju da će ovdje neka Turska intervenirati u njihovu korist... Moram reći da je Turska u Srbiju investirala 10 puta više nego u BiH. Toliko o mitovima ko iza koga stoji. Treba taj nivo propagande i mitova koji se emitiraju razgrnuti i shvatiti u kakvom svijetu živimo, a zatim shvatiti da mi kao država imamo pravo da svoj suverenitet povratimo, donesemo novi ustav, imamo vlastitu vanjsku politiku, da nismo samo objekti tuđih interesa. Možda se nekim privatnim krugovima više dopadaju Rusi od Turaka ili Amerikanci od Rusa, ali problem je u tome što BiH treba da ima vlastiti suverenitet i da vodi računa o svojim iteresima, a ne da sebe zamišlja kao produžetak stranih interesa. I, eto, gdje bismo se mi svrstali, gdje nam je bolje? - pita Hadžidedić.

Zanima nas postoji li bojazan da bi Rusija možda podržala neka nasilna dešavanja u BiH i regionu? Na Balkanu sukob u punoj mjeri, onakav kakav je bio devedesetih godina, teško može izbiti, tješi nas Hadžidedić. Niti jedna država, siguran je, nema resurse za vođenje stvarnog rata. Ali se može, misli on, stvoriti atmosfera u kojoj će se ljudi bojati da rat samo što nije izbio.

- Tada će biti spremni na svakojaka politička rješenja koja im se predlože. Kada se stvori atmosfera straha da će rat izbiti svakog momenta, onda će se ponovo pojaviti inicijative kao devedesetih o podjeli BiH, Makedonije... Srećom, Makedonija više nije pod dominacijom snaga kao što je VMRO, koje su bile sklone tome da izazovu tenzije, do pucanja i do podjele, ali BiH još uvijek ima snage koje su spremne da je dijele i to je ono što jeste problem. Ljudi će, ukoliko se zaista plaše rata, prihvatiti ideju podjele samo pod izgovorom da rata ne bude, makar rata i zaista ne bi moglo biti budući da zemlje regiona nemaju resursa da ga vode - siguran je Hadžidedić.

  ZANIMLJIV IM JE ENERGETSKI SEKTOR

Anesa Agović, direktorica Centra za društveno istraživanje Global Analitika, pak misli kako je evidentno da Rusija na Balkanu, tako i u BiH, ima svoj uticaj. Ekonomski pogotovo.

- Rusiji je stalo do novih tržišta, pogotovo u energetskom sektoru. Većina ruskih energetskih kompanija i resursa još je u vlasništvu države, pa je teško te aktivnosti razdvojiti od interesa državne politike. Kada imate u jednoj državi koja je uređenija od BiH tako snažne i jake ispoljene ekonomske, ali i diplomatske uticaje, naravno da to prate i interesi državne politike. A da bi se oni ostvarili uz to idu i mjere koje možemo nazvati izrazom koji je već prihvaćen i u NATO-u i u svijetu, jedna vrsta hibridnog ratovanja. Imamo primjere Estonije, koja se pozvala na problem kada im je kompletan informatički sistem napadnut od, kako oni kažu, ruskih hakera, odnosno ruskih službi. Imamo primjere Krima, u Ukrajini, i na drugim prostorima gdje je evidentno da Rusija tu svoju moć u nekom konvencionalnom vojnom smislu želi da pretoči u uticaj da se neka velika svjetska pitanja ne mogu rješavati bez Rusije. Oni su to dokazali najviše u Siriji - misli Agovićka.

A što se tiče stanja u BiH, ona se vraća na naš nedovoljno uređen sistem, procjepkan sistem sigurnosti. Nemamo, kaže, jedinstvene policijske snage, ali imamo sigurnosne službe koje dosta rade u pravcu kontraobavještajne zaštite države i njenih interesa.

- Ali su to mali resursi za jednu veliku državu i potencijale koje Rusija ima u tom području. Bilo je pokušaja u okruženju kada je vlada Crne Gore otvoreno objavila podatke o direktnoj umješanosti Rusije i ruskih državljana u pokušaju izvođenja državnog udara. Slične aktivnosti su se dešavale i dešavaju se u Makedoniji, ali pokušaj ruske dominacije u Crnoj Gori trenutno je zaustavljen. Kako će se stvari u budućnosti razvijati, ne znamo. Zahvaljujući političkom stanju u BiH, Rusiji je olakšan put da ima uticaj i oni ga vjerovatno ostvaruju zavisno od njihovih trenutnih ciljeva. U ovoj fazi im je dovoljno i da imaju uticaj u našoj zemlji i da su zapadne sile jednostavno primile k znanju da Rusija ima u BiH prostora i da djeluje, da može ostvariti u određenom trenutku uticaj koji nije ekonomskog karaktera - vjeruje naša sugovornica.

Na terenu se uticaj Rusije, objasnit će, vidi kroz ponašanje i djelovanje političkih struktura koje se često nepozvane pozivaju na rusku podršku i zaštitu, zatim kroz medijsko prisustvo. Pogotovo je, upozorava, prisutna agencija Sputnik, koja redovno plasira informacije iz BiH i tu se često radi o klasičnim primjerima dezinformisanja i lažnih vijesti.

 PODRŠKA AMERIKE

- Treći način uticaja ostvaruje se preko neformalnih grupa i udruženja. Primjer su udruženje „Noćni vukovi“ i neka kulturno-umjetnička udruženja u kojima su članovi i bivši pripadnici ruskih specijalnih snaga. Kad se pokušava ostvariti taj uticaj on ne ide grubo i agresivno, ide se soft metodama. Ispočetka, medijska prisutnost, kroz kulturno-umjetničke aktivnosti, kroz razmjenu učenika, saradnja određenih udruženja. Bili smo svjedoci da su djeca iz BiH išla na obuku u vojne kampove u Rusiju, iako su bili maloljetni, i obratno, djeca iz Rusije su dolazila ovdje - upozorava Agović.

Kako se suprotstaviti uticaju Rusije, zanimalo nas je? Istraživanja i iskustva nezavisnih istraživača i posmatrača, kada je u pitanju uticaj Rusije na BiH, govore da je BiH, iako mala država, zbog geopolitičkog položaja i miješanja svih tih uticaja, interesantna i za Rusiju, objašnjava Agović.

- To je evidentno. Kako će se stvari odvijati u budućnosti ovisi o dogovorima ili saradnji između SAD-a i Rusije. Ne treba a priori prihvatati uticaj Rusije na BiH kao neprijateljski, ali treba obratiti pažnju na zaštitu interesa države ukoliko bi bila određenim aktivnostima ugrožena. Imamo podršku SAD-a i drugih saveznika BiH, snage Eufora i NATO-a, tako da mislim da se taj uticaj prati i da ne bi trebao izaći iz nekih okvira - nada se Agović.