POZITIVNA BIH / JA SAM ZVIJEZDA

 Kao grafičku dizajnerku oduvijek je, kaže,  zanimalo kulturno naslijeđe, a spoznaje iz te oblasti pretvara u jezik razumljiv današnjim generacijama. A taj „razumljivi jezik“ u savremenom dobu podrazumijeva da se svaka, čak i sitnica, pokuša očuvati, oplemeniti i pretvoriti u moderan grafički jezik koji komunicira sa širom publikom. Iz ljubavi prema djeci, novim generacijama i svemu onome što donosi novo doba, grafička dizajnerka Aleksandra Nina Knežević osmislila je i realizovala zanimljiv projekat, „Bosančicu za djecu“ koju je pretočila u neobičan bukvar.

-Upravo će djeca biti ta koja će sutra imati zadatak da očuvaju ovo autentično bosansko pismo, a to će biti u stanju dobro uraditi samo ako od malih nogu razvijaju ljubav i odnos prema vlastitom kulturnom nasljeđu. Mislim da ima još jako puno interesantnih, neistraženih motiva u Bosni i Hercegovini. Prije se odlučujem stvarati i otkrivati nešto novo, nego stalno reciklirati postojeće. Ljudi su skloni ostati u već provjerenim formatima, ali treba biti kreativan i tragati i za novim izazovima – kaže Nina na početku razgovora za magazin Start BiH.

Bukvaru je prethodio i poseban font koji je bio dio projekta „Pišem ti bosančicom – Dijalog za budućnost“, koji je ostvaren 2015. godine u formi konkursa na istu temu, na kojem je učestvovalo 115 studenata, profesionalaca, umjetnika i uopšte zainteresovanih za ovu temu. Sam projekat je pokrenula profesorica sa Likovne akademije, Amra Zulfikarpašić, koja je i sama ozbiljno istraživala ovu temu.

- Formu samog fonta koju sam radila, koristila sam sa stećaka, pa u samom digitalnom fontu velika slova čini bosančica, a mala slova su motivi sa stećaka. Kako me inače jako interesuje tipografija, slova, fontovi, dovoljno je bilo da me zaintereuje pismo bosančica, koje je vezano za naše kulturno naslijeđe. Motivacija mi je bilo pokazati da BiH ima jako puno potencijala u vidu kulturnog naslijeđa, da ne treba tragati za inspiracijom negdje van granica, kada je sve tu blizu oko nas, samo to treba prepoznati – ističe naša sagovornica.

Uskoro i u digitalnoj formi

Galerija ULUPUBiH, odnosno Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti BiH nedavno je u sklopu jedne izložbe prezentovala bukvar Bosančica za djecu i ilustracije koje su rađene na tu temu. Odaziv je bio veliki, a naročito interesovanje je vladalo za dječije radionice na kojima su se djeca uz igru, crtanje, bojenje, ali i pisanje susrela se sa ovim pismom.

Nina sa zadovoljstvom ističe kako vlada veliko interesovanja za bukvar, zainteresovani su, kaže nam, i roditelji i djeca za nove radionice, ali i škole i biblioteke. Dodao je i kako joj je drago što zainteresovanost za nečim edukativnim i kreativnim dokazuje kako i dalje ima publike koja uz dizajnerski proizvod traži i vid edukacije, spoznaje za nešto novo, a naročito kulturno naslijeđe. Kada je riječ o promociji, ističe kako su joj draže izložbe i radionice od klasičnih promocija.

O Nini

Aleksandra Nina Knežević je za svoj rad primila brojna međunarodna priznanja i nagrade, a radovi su objavljivani u mnogim časopisima specijalizovanim za umjetnost i dizajn (Communication Arts, Luezers Archive, Print, Typo, Fontmagazine…). 2010. godine uvrštena je među 200 najboljih svjetskih ilustratora ("Luerzer's Archive: 200 Best Illustrators Worldwide 09-10).  U razdoblju 2006-2010. bila je predsjednica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH (ULUPUBiH). Radi kao freelance designer i kao dizajner i ilustrator naslovnica za knjiga za mnoge izdavačke kuće širom BiH. Za svoj projekat Sarajevo Dingbats dobila je godišnju nagradu Collegium Aristicum (Grand Prix) 2014. koju dodjeljuju sva tri strukovna udruženja u BiH. Radi naslovnice za knjige, dugo sarađuje sa izdavačkom kućom Buybook iz Sarajeva, ali i sa raznim izdavačima, autorima i širom BiH. Osim knjiga već 10 godina radi projekat Sarajevo Dingbats. U pitanju su simboli grada koji su prvobitno rađeni kao Dingbats font (font koji sadrži umjesto slova druge simbole). S vremenom se projekat proširio i uvrstio u svoju kolekciju i simbole sa bosanskog ćilima, bosančicu, stećke… Tako su nastali font Bosančica, Dingbats font Stećak, knjiga Bosančica za djecu i suveniri sa svim tim motivima.

Kako nam otkriva, „Bosančica za djecu“ je planirana da bude i u nekim novim digitalnim formama, a trenutno se radi na animiranju ilustracija i slova u vidu kratkih, edukativnih filmića. Za sada je projekat aktivan na facebook stranici Bosančica za djecu

-Kada se susrećemo sa nečim novim, ili nečim što nismo jako dugo koristili, mi se prema tome odnosimo kao nešto novo. Tako je i sa ovim pismom, za neke je sasvim novo iskustvo, neko će se prisjetiti nekih starih znanja o tome. Forma kroz koju je najjednostavine steći nova znanja je upravo forma koja se koristi za edukaciju djece. Jednostavne ilustracije, ponavljanje motiva, slova, svi mi prolazimo tada kroz te osnovne prve forme sticanja znanja. Zbog toga ja kažem da Bosančica za djecu nije samo za djecu nego i za odrasle i sve one koji se osjećaju djetetom! – poručuje Nina.

Kada je riječ o kvalitetu sadržaja, pogotovo onog domaćeg, namjenjenog djeci, Knežević navodi kako na tržištu postoji dosta zanimljivih knjiga za djecu, ali da su to uglavnom strane knjige prevedene za naše tržište.

-Mislim da bi trebalo biti mnogo više knjiga, sadržaja, kreativnosti za djecu koju nude domaći umjetnici, dizajneri ili pisci. Ne znam zbog čega je to tako, da li se nedovoljno ulaže sredstava za razvoj dječije slikovnice i dječije književnosti u BiH, jer je fokus na drugim stvarima. To svakako treba mijenjati! – smatra naša sagovornica.

Ko je „Nina mašina“?

Nina mašina je naziv prvog fonta koji je naša maštovita sagovornica  radila nekada 1999. godine.

- Kako sam bila uvijek inspirisana fontovima i htjela da napravim neki svoj, uzela sam tatinu staru mašinu za kucanje, koja je preživjela u stanu još od 70 tih, 80 tih godina i otkucala sva slova. Uz nove digitalne tehnike, programe za izradu fontova, prebacila sam te analogne forme u nove i napravila font. Kako svaki font treba da ima i neko ime, dala sam naziv fontu Nina Mašina. Tako su neki prijatelji počeli da me tako zovu Nina mašina i ime je zaživio van digitalnih formi i fonta!-  ističe ona.

 Na samom kraju razgovora, saznali smo da trenutno radi i na još nekim zanimljivim projektima, ali da detalje zasad ne želi da otkrije.