Život / Kultura

Ahmet Hromadžić je istaknuti bosanskohercegovački književnik, koji je rođen 11. oktobra 1923. godine, u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, gdje je završio osnovnu školu. Tehničku i Višu pedagošku školu završio je u Sarajevu. Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu. Radio je kao novinar "Oslobođenja" i Sarajevskog dnevnika, a i kao urednik lista "Krajina" u Bihaću i kulturne rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje". Kao urednik izdavačkog poduzeća "Veselin Masleša" osnovao je dječju biblioteku "Lastavica".

Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija). Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, Akademije nauka i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član Društva pisaca BiH, zajedno sa Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju "Sarajevski dani poezije" u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. godine. 2007. godine osnovna škola u Bosnakom Petrovcu dobija naziv OŠ "Ahmet Hromadžić", a također se na porodičnu kuću u Bosanskom Petrovcu u Ulici Pekiska postavlja spomen ploča Ahmeta Hromadžića.

U Bihaću se u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke otvara spomen soba Ahmeta Hromadžića nakon sprovođenja dijela projekta obilježavanje imena Ahmeta Hromadžića. Aktivnost na projektu se nastavlja. Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece Ahmeta Hromadžića nazivaju bosanskohercegovački Andersen. Djela Ahmeta Hromadžića sada su zastupljena u lektiri Osnovnih škola. U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, sa prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice, Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netaknutoj prirodi okoline Bosankog Petrovca.

Osim pripovijetki i romana za djecu i odrasle, Hromadžić je pisao književne i pozorišne kritike, književne reportaže, crtice i članke. Prvo književno djelo, roman "Labudova poljana", objavio je 1952. godine u Sarajevu, ali su ga proslavile pripovijetke za djecu, među kojima su najpoznatije one objavljene u zbirkama: "Patuljak vam priča", "Okamenjeni vukovi" i "Patuljak iz Zaboravljene Zemlje".

Ahmet Hromadžić je začetnik i najistaknutiji predstavnik umjetničke bajke u bosanskohercegovačkoj književnosti za djecu, žanra s kojim je postigao najveće književne domete. U svoje priče prvi je uveo patuljke i povezao ih s najmlađim čitateljima, prikazavši ih kao tajanstvena, ali veoma pametna bića koja vole djecu i rado postaju njihovi prijatelji. Zbog tog specifičnog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitatelja, a posebno djece, nazivaju ga bosanskohercegovačkim Andersenom. Poput Andersena, čije ružno pače zbog fizičkog izgleda od rođenja biva odbačeno, te koji je stvaranjem bio na strani slabijih i ugroženih, i Hromadžić u svojim pripovijetkama opisuje likove koji zbog određenih osobina ne bivaju prihvaćeni od okoline, zbog čega duboko pate.

Tužne, ali i poučne priče iz zbirke „Patuljak vam priča“ govore o prijateljstvu i povjerenju, koje je teško steći, savjetujući nas da ne trebamo svima vjerovati, jer ponekad ljudi, a u ovom slučaju i životinje, rade sve isključivo za svoju korist. Ahmet nam kroz likove u svojim pričama poručuje i da pravo prijateljstvo traje vječno, te da su naši pravi i iskreni prijatelji spremni sve učiniti za nas.

Hromadžić je tokom dugogodišnjeg rada osvojio mnoge nagrade, a neke od njih su: Nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948.), Nagrada Društva pisaca BiH (1956.), Nagrada Društva pisaca BiH (1966.), Nagrada Mladog pokoljenja (1971.), Nagrada Zmajevih dječjih igara (1973.), Nagrada Kurirček (1974.), Dvadesetsedmojulska nagrada SR BIH (1974.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1958.), Nagrada ZAVNOBIH-a (1986.), Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden republike II reda. Neka od najpoznatijih Hromadžićevih djela su: "Labudova poljana", roman, Sarajevo, 1952.; "Patuljak iz Zaboravljene zemlje", roman, Sarajevo, 1956.; "Patuljak vam priča", pripovijetke, Sarajevo, 1957.; "Okamenjeni vukovi", roman, Sarajevo, 1963.; "Dječji pisci o sebi",( I, II, III ) proza, Sarajevo 1963.; i mnoga druga. Ahmet Hromadžić je umro 1. januara 2003. godine, u Sarajevu.

Godine 2007., osnovna škola u Bosanskom Petrovcu promijenila je ime u OŠ „Ahmet Hromadžić“, a na porodičnoj kući u Pekiska ulici postavljena je spomen-ploča s njegovim imenom. U Bihaću, u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke, postoji spomen-soba Ahmeta Hromadžića.

Ovaj velikan zasigurno zaslužuje da ga se češće sjetimo i više spominjemo, da neke ulice i institucije nazovemo njegovim imenom, da ga ne zaboravimo. U Bosanskom Petrovcu izašla je monografija o četiri velikana iz tog mjesta „Četiri petrovačke karijatide: Jovan Bijelić, Mersad Berber, Skender Kulenović i Ahmed Hromadžić“.