Prema podacima iz jula prošle godine, azijski div je posjedovao 70 posto ukupnog broja 5G baznih stanica u svijetu, sa pokrivenošću 5G mrežom u svim urbanim područjima i 96 posto gradskih naselja. Broj domaćinstava koji koriste mobilne telefone sa 5G mrežom polovinom 2022. dosegao je 475 miliona. Vlasti kreiraju politike za sljedeći korak, istovremeno implementirajući najnovije tehnologije u različitim oblastima, od zdravstva preko poljoprivrede do svakodnevnog života

Transformacija Kine

Kada je potpisnik ovih redova posljednji put boravio u Kini, a to je bilo u kasnu jesen 2019., baš uoči izbijanja epidemije koja će u mnogim segmentima na dvije i pol godine zaustaviti svijet, već su se mogli vidjeti mnogi znaci koliko je Kina ušla u 21. stoljeće. Recimo, generacije koje su rođene u ovom stoljeću ili koju godinu prije ne znaju šta je keš, odnosno papirnati novac. Oni plaćaju uz pomoć mobilnih aparata i računa na WeChat aplikaciji, koja je povezana sa računom u banci. WeChat je aplikacija slična Viberu ili WhatsAppu, sa tim da ima i opcije poput prebacivanja novca. Plaćanje se odvija po principu sličnom plaćanju preko aplikacija koje nude banke ovdje u BiH, skeniranjem QR kodova. Ko nosi keš gledaju ga čudno. No, ima i viši nivo, plaćanje preko skeniranja lica. Svjedočio sam tome u nekoliko slučajeva, kada je prijatelj na taj način platio parking nakon večere, i kada je nepoznati službenik pekinškog aerodroma iz mašine naručio sok. Bez novčanice, bez mobitela, bez ičega, samo „slikanjem“ lica. Nekima, naročito starijima, to izgleda kao scena iz distopijskih filomova o divnom novom svijetu, a neki drugi će takve mogućnosti smatrati normalnim i sastavnim dijelom života.

Sve je to posljedica ubrzane transformacije Kine koja je u manje od pola vijeka od jedne nerazvijene poljoprivredne zemlje, prilično izolovane od ostatka svijeta, sa masom gladnog stanovništva i zatvorenom privredom, reformskim zahvatima u društvo i ekonomiju, postala istinska velesila, naročito u segmentima ekonomije, inovacija, nauke i tehnologije. Kinez rođen, recimo, 1970. godine, koji je proveo djetinjstvo vjerovatno sa jednim obrokom dnevno, danas ima 53 godine, još je u radnom odnosu, može trgovati dionicama šangajske berze preko mobilnog aparata, preko kojeg vjerovatno i naručuje potrepštine preko Alibabe. Kada se govori i misli o Kini zaboravljaju se upravo te, široke slike.

Šira slika

Stoga, prvo nekoliko općih informacija. Na početku reformi i otvaranja sa kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća, samo je nekoliko kineskih kompanija poslovalo u inostranstvu. Godine 1984., one iste kada je Sarajevo organiziralo Olimpijadu, 14 kineskih gradova je otvorilo vrata inostranim investitorima. Ulaskom Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) 2001. godine reforme dobijaju novi zamah, a kineske kompanije izlaze sve više van države. U 2017. godini kineske kompanije su uložile 120 milijardi američkih dolara u 6.236 preduzeća u 174 zemlje i regije. U 2021. godini, više od 18% globalne ekonomije odnosilo se na Kinu. Bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika dosegao je 12.500 dolara, čime se približio pragu ekonomije sa visokim dohotkom. Kineski izdaci na istraživanje i razvoj u 2021. godini dosegli su 2,44% BDP-a. Sa tim prosjekom Kina se popela na dvanaesto mjesto na Globalnom indeksu inovacija u 2021. godini, i to sa 34. mjesta na kojem je bila 2012., kada je izdvajala 1,9%. U konkretnim brojevima, Kina je u 2021. uložila 2,8 biliona juana u istraživanje i razvoj (R&D). To je oko 380 milijardi eura, samo u jednoj godini. Budžeti svih nivoa u BiH u jednoj godini, grubo govoreći, ne prelaze 10 milijardi eura. Od januara do juna 2022. godine Kina je odobrila 393 hiljade patenata za izume, 1,473 miliona patenata za uslužne modele i 383 hiljade patenata za dizajn. Broj patenata odobrenih podnositeljima iz drugih zemalja u 2021. godini bio je 110 hiljada.

Kada je riječ o e-trgovini, u Kini se ostvari skoro pa 50% svih svjetskih transakcija. Na globalnom nivou, Kina je najveće tržište. Kina ima najveću populaciju e-kupaca, koja broji više od 780 miliona ljudi. Podsjećamo, BiH ima blizu tri miliona stanovnika. To su neki brojevi koji mogu dočarati zašto će Kina uspjeti.

U martu svake godine Kina bilježi „Dva zasjedanja“. To su godišnje sjednice Nacionalnog narodnog kongresa (NPC), najvišeg zakonodavnog tijela države, i Kineska narodna politička konsultativna konferencija (CPPCC), specifičnog političkog konsultativnog organa koji okuplja predstavnike različitih aktera javnog života koje priprema različite političke prijedloge i zakonske okvire za Kongres. Tokom „Dva zasjedanja“ premijer izloži cjelogodišnji izvještaj te se

trasira put kojim će Kina ići u narednoj godini ili, kao što je bio slučaj ove godine, u petogodišnjem turnusu.

Na marginama ovogodišnja „Dva zasjedanja“ govorilo se i o upotrebi umjetne inteligencije (AI). Ministar nauke i tehnologije Wang Zhigang rekao je tada da će Kina bolje primijeniti umjetnu inteligenciju kako bi služila društveno-ekonomskom razvoju, da utjecaj AI nije samo u tehnologiji, već i u drugim poljima. Ministar je rekao da je ministarstvo već napravilo aranžmane za promoviranje transformacije i primjene AI. On se nada da kombinacija naučnog istraživanja, tehnologije, scenarija primjene i potreba korisnika može učiniti da AI doprinese socio-ekonomskom i naučno-tehnološkom razvoju Kine. Wang je ohrabrio univerzitete, institute i preduzeća koja se bave istraživanjem i transformacijom umjetne inteligencije da ostvare daljnji napredak kako bi dali doprinos Kine međunarodnoj zajednici.

Nešto ranije, početkom ove godine, u Kini se održavala Nacionalna konferencija o industriji i informacionim tehnologijama. Glavni govornik bio je Jin Zhuanglong, ministar industrije i informacionih tehnologija, koji je govorio kako o 5G, koja je uveliko zaživjela u Kini, tako i o novom koraku. Kina će u potpunosti potaknuti istraživanje i razvoj 6G mreže u zemlji 2023. godine, rekao je on tom prilikom. Kina je posljednjih godina intenzivirala napore na promoviranju izgradnje nove informatičke infrastrukture, produbljivanju izgradnje 5G, gigabitne optičke mreže i industrijskog interneta, te promoviranju duboke integracije digitalne ekonomije i realne ekonomije.

Kina će 2023. uvesti politike i mjere za promoviranje koordiniranog razvoja izgradnje nove informacijske infrastrukture i ubrzati izgradnju 5G i gigabitnih optičkih mreža, najavio je ministar, dodavši kako će ministarstvo takođe unaprijediti politike razvoja telekom tržišta, te ojačati zaštitu ličnih podataka i prava i interesa korisnika.

Kina je, prema podacima iz jula prošle godine, imala 70% ukupnog broja 5G baznih stanica u svijetu, sa pokrivenošću 5G mrežom u svim urbanim područjima i 96% gradskih naselja u Kini. Broj domaćinstava koji koriste mobilne telefone sa 5G mrežom polovinom 2022. dosegao je 475 miliona.

Bijela knjiga

Da su najave iz januara bile ozbiljne, govori i informacija da se China Mobile već u februaru udružio sa desetinama globalnih telekom operatera i proizvođača opreme kako bi otkrio najnoviju bijelu knjigu o zahtjevima 6G i razmatranjima dizajna. Ovaj potez dio je šireg nastojanja kompanije China Mobile da ima veću riječ u izradi budućih globalnih standarda za 6G. Bijelu knjigu o zahtjevima 6G i razmatranjima dizajna službeno je predstavila Next Generation Mobile Networks Alliance, globalno udruženje telekom operatera. Bijela knjiga detaljno opisuje zahtjeve puta evolucije kako bi se postigla digitalna inkluzija, energetska efikasnost, ekološka održivost i fleksibilna primjena, kao i zahtjevi za novim mogućnostima za buduće slučajeve upotrebe, te predložena arhitektura 6G sistema i razmatranja dizajna.

„Trenutno je Kina na čelu globalnog razvoja 5G. Zemlja je izgradila više od 2,54 miliona 5G baznih stanica, a broj korisnika pametnih telefona 5G premašio je 575 miliona“, rekao je ministar Jin Zhuanglong koji se obratio novinarima tokom „Dvije sesije“, dodajući da će Kina ove godine izgraditi 600.000 baznih stanica 5G.

Napominjući da se 5G koristi u više od polovine glavnih industrijskih sektora, uključujući rudarstvo, luke, električnu energiju i avijaciju, Jin je pozvao na napore da se proširi primjena superbrze bežične tehnologije u više polja poput proizvodnje.

On je rekao da će zemlja uspostaviti preko 10.000 fabrika sa 5G tehnologijom tokom perioda 14. petogodišnjeg plana (2021-2025), kao dio šireg napora za jačanje primjene 5G tehnologije u industrijskom internetu.

Kina planira investirati 1,2 biliona juana (174,2 milijarde dolara) za izgradnju 5G mreže, koja će dovesti do više od 3,5 triliona juana ulaganja u industrijske lance i povezane sektore do 2025. godine. To su podaci Kineske akademije za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Očekuje se da će 5G industrija direktno otvoriti preko tri miliona radnih mjesta do 2025. godine, a ukupna potrošnja informacija koju donosi komercijalizacija bežične tehnologije premašuje 8,3 biliona juana.

Xiang Ligang, generalni direktor udruženja telekomunikacijske industrije Information Consumption Alliance, rekao je da je Kina ušla u ključni period za komercijalizaciju 5G, sa superbrzom bežičnom tehnologijom koja se koristi u širokom spektru industrija i scenarija, uključujući videokonferencije, online savjetodavnu medicinu, obrazovanje na daljinu, kratke videozapise, livestreaming i igranje igara.

Sljedeća generacija

„Pojačani napori zemlje da ubrza uvođenje 5G i proširi njegovu primjenu doprinose promoviranju digitalne i inteligentne transformacije tradicionalnih industrija i podsticanju visokokvalitetnog razvoja digitalne ekonomije“, rekao je Xiang, dodavši da je već uspostavila IMT-2030 (6G) Promotion Group, vodeću platformu u Kini koja promovira 6G i međunarodnu saradnju, te će ubrzati istraživanje i razvoj 6G tehnologije. Kao sljedeća generacija mobilne komunikacijske tehnologije, 6G će se integrirati sa naprednim računarstvom, velikim podacima, umjetnom inteligencijom i blockchainom, navodi se u bijeloj knjizi koju je izdala IMT-2030 (6G) Promotion Group.

U izvještaju se navodi da se očekuje da će svijet vidjeti komercijalizaciju 6G oko 2030. godine, a 6G mreža će ostvariti duboku integraciju fizičkog i virtuelnog svijeta i izgraditi novi svijet koji sadrži inteligentnu vezu svega. Iako ne postoji univerzalno prihvaćena definicija 6G, predviđa se da će tehnologija osigurati veće brzine i veću propusnost od 5G.

Wen Ku, generalni sekretar Kineskog udruženja za komunikacijske standarde, istakao je značaj izrade naprednog izgleda u 6G tehnologiji, dodajući da će napori da se promoviše komercijalizacija 5G postaviti čvrst temelj za razvoj 6G. Pozvao je na jačanje međunarodne saradnje u 6G tehnologiji, standardima, istraživanju i razvoju, ispitivanjima i primjeni, te podsticanju formiranja globalno ujedinjenih 6G standarda.

Jedna od oblasti u kojima se vide rezultati upotrebe novih tehnologija je poljoprivreda. To je naročito  bitno za Bosnu i Hercegovinu iz dva razloga. Prvi je što je BiH poljoprivredna zemlja u kojoj je značajan dio stanovništva orijentiran na tu granu privrede, ali i sa ogromnim potencijalom za daljni razvoj. Drugi je što je Kina već partnerski ušla u ovaj sektor u BiH kroz projekat pametne poljoprivrede i koji, po riječima stručnjaka, diže cijeli proces u BiH na novi, tehnološki dosad neviđeni nivo, o čemu će više riječi biti u narednim mjesecima.

Evo kako razvoj digitalne poljoprivrede i ruralnih područja izgleda na primjeru jedne kineske provincije, Zhejiang (Džeđijan), u kojoj je nivo digitalizacije dostigao rekordnih 68,3 posto. Osim velikih ulaganja u poljoprivrednu tehnologiju, poljoprivreda u digitalnom selu je vjerovatno industrija koja nije samo primjena novih napretka u tehnologiji – životi seljana su središnji stubovi ruralne vitalizacije i razvoja digitalnog sela.

Digitalizacija poljoprivrede

Tokom konferencije prošlog mjeseca, Wang Tonglin, direktor Odjeljenja za poljoprivredu i ruralna pitanja provincije Zhejiang, rekao je da je lokalna vlada Zhejianga uložila napore ka digitalnoj zdravstvenoj zaštiti i digitalnom obrazovanju u selima.

„Naprimjer, u centru za pametni život, seljani mogu provoditi zdravstvene samotestove, daljinske konsultacije sa doktorima i konsultovati se o poljoprivrednoj tehnologiji, politikama i propisima online u selu Wusi u okrugu Deqing (Dećin) u Huzhouu (Hudžou). Centar za pametni život također može ponuditi svakodnevne usluge kao što su plaćanje telefonskih računa i osiguranja, te deponovanje i podizanje novca“, rekao je Wang, dodavši da će se uložiti mnogi napori da se poveća prodaja lokalnih poljoprivrednih proizvoda širom provincije. Inače, Zhejiang je dom nekih od vodećih kineskih kompanija za e-trgovinu i internet kao što je Alibaba, takođe Zhejiang je jedno od najživljih mjesta za digitalnu trgovinu i digitalnu ekonomiju.

„Dalje ćemo promovirati poljoprivredne proizvode u selima putem e-trgovine, nastaviti s provođenjem preporuka brendova, online i offline poljoprivrednih festivalskih aktivnosti i razvijati prijenose uživo za e-trgovinu i prekograničnu e-trgovinu u ruralnim područjima, kako bismo efikasno proširili onlajn kanale prodaje poljoprivrednih proizvoda“, rekao je Wang.

Da bi iskoristili mogućnosti koje pružaju digitalne tehnologije, poljoprivrednici mogu dati značajan doprinos u tom pogledu. Kako bi ohrabrila poljoprivrednike da aktivno razvijaju pametnu poljoprivredu učenjem nove generacije informacionih tehnologija, vlada će surađivati s univerzitetima kako bi poljoprivrednicima pružila neophodne digitalne informacije, znanje i iskustvo, rekao je kineskim medijima Xu Qing, zamjenik direktora Ureda za internetske informacije Partijski komitet pokrajine Zhejiang.

„Osim toga, digitalna infrastruktura igra važnu ulogu u uzgoju i unapređenju digitalne pismenosti farmera. U tom smislu, potrebno je dalje promovirati izgradnju pametne infrastrukture, digitalnu transformaciju i nadogradnju tradicionalne infrastrukture“, dodao je Xu.

Zhejiang će promovirati koordinirani i održivi kulturni razvoj u ruralnim područjima izgradnjom više kulturnih i kreativnih baza, razvojem domaćinstava i seoskih kuća, te promoviranjem integracije između poljoprivrede, kulture, turizma i sporta. Ove mjere ne samo da promovišu nacionalnu strategiju ruralne vitalizacije već i stimulišu tradicionalno očuvanje kulture i podstiču vitalnost kulturne industrije, čime se povećavaju prihodi lokalnih seljana i promovišu zajednički prosperitet.

Šta je donijela 5G tehnologija?

Tri velika kineska operatera pokrenula su 5G usluge 31. oktobra 2019. godine, odmah postajući globalni 5G lideri sa skoro 10 miliona narudžbi unaprijed. Sa lansiranjem najvećih svjetskih 5G mreža u Kini, može se reći da je era 5G zaista započela. 

Osim mrežnih performansi, 5G također predstavlja snažan ekonomski razlog. Operateri znaju da 5G može povećati propusni opseg gotovo 20 puta u odnosu na 4G, dok istovremeno smanjuje cijenu po bitu deset puta. Što se tiče prihoda, pruža operaterima najbolju priliku da izbjegnu zamku paušalnih prihoda i brzo rastućeg prometa.

U Koreji, koja je uvela 5G usluge u aprilu, potrošnja podataka među 5G korisnicima se povećala tri puta, dok se otvaraju novi tokovi prihoda kroz usluge kao što su AR, VR, igre u oblaku i live 360º HD sportske emisije. 5G također podržava mnoge inovativne slučajeve upotrebe na novom aerodromu Daxing, u Pekingu, poput pametne prijave, zahvaljujući velikom broju kamera sa 5G instaliranim na mjestima za prijavu i oko kapija za ukrcavanje.

Kina preuzima vodeću ulogu u Internetu stvari (IoT)

Internet stvari (IoT) opisuje fizičke objekte (ili grupe takvih objekata) sa senzorima, sposobnošću obrade, softverom i drugim tehnologijama koje se povezuju i razmjenjuju podatke sa drugim uređajima i sistemima preko interneta ili drugih komunikacijskih mreža. Internet stvari se smatra pogrešnim, jer uređaji ne moraju biti povezani na javni internet, samo trebaju biti povezani na mrežu i pojedinačno adresirani.

Veza mobilnog interneta stvari (Internet of things - IOT) u Kini je 2022. godine dosegla je broj od 1,84 milijardi, pa je tako ova zemlja postala prva velika ekonomija u svijetu koja je shvatila da „IoT veze premašuju svoje mobilne korisnike“.

Kineske mobilne IoT veze čine 70 posto ukupnog svjetskog broja i pokrivaju 45 glavnih kategorija nacionalne ekonomije zemlje, rekao je Zhao Zhiguo, portparol Ministarstva industrije i informacionih tehnologija.

„IoT veze premašuju mobilne korisnike“ označava da se mobilna mreža razvila u opsluživanje hiljada industrija, osim pukog opsluživanja ljudi i potrošnje informacija kao što je to bilo u prošlosti, rekao je Yu Xiaohui, direktor Kineske akademije informacionih i komunikacijskih tehnologija.

Yu je dodao da „IoT veze premašuju mobilne korisnike“ označava da Kina preuzima vodeću ulogu u globalnom mobilnom IoT ekološkom razvoju. I skala konekcije i stopa u smislu „IoT veze premašuju mobilne korisnike“ daleko su veće od onih u većim razvijenim zemljama uključujući SAD, Japan, Južnu Koreju i Njemačku.

Piše: Faruk Borić, predsjednik Udruženja Bosansko-kinesko prijateljstvo