Intervju

1. Uoči samog otvaranja, razgovaramo sa voditeljicom Industrijskog odjela Sarajevo Film Festivala. Kako su tekle pripreme za 28.  SFF-a, kada je, zapravo, njihov vrhunac?

Mjesec juli za ekipu Sarajevo Film Festivala predstavlja vrhunac cjelogodišnjeg rada, a tada postaje i vidljiv našim sugrađanima. Medijska i promotivna kampanja je u punom zamahu, programske selekcije se završavaju, pripremaju se lokacije za prikazivanje filmova, te se intenzivno komunicira sa gostima Festivala.

2. Kako se ekipa festivala snalazi bez osnivača Mire Purivatre koji je, poslije 27 godina, napustio funkciju direktora?

Jedna od mnogobrojnih Mirinih osobina koja je omogućila da danas Festival bude ono što jeste, jeste njegova nesebična podrška kolegama, u profesionalnom i ljudskom smislu. Kao neko ko je dugi niz godina član ekipe Sarajevo Film Festivala, imala sam priliku, kao i mnoge druge kolege, da se profesionalno razvijam i takoreći „rastem“ uz Festival. Miro je zajedno sa kolegama stvorio kuću sa zdravim temeljima koja se može nadograđivati i dalje rasti.

3. Svaki SFF je poseban na svoj način. Po čemu će ovaj biti?

Ovogodišnje izdanje Sarajevo Film Festivala, nakon dvije godine restrikcija uslovljenih globalnom pandemijom, vraća se u format koji je dobro poznat sugrađanima, a to je puni kapacitet kina. Sa druge strane, neke prakse koje smo morali primijeniti u protekle dvije godine, smo i zadržali i nadogradili, poput pravljenja većeg broja otvorenih kina, kao i prikazivanja filmova na on-line platformi. Festival je od svog nastanka vođen idejom da smo dio zajednice i da se sve vraća u zajednicu, tako smo prošle godine pokrenuli određene inicijative kako bi Festival bio više održiv i smanjili karbonsku emisiju. Ove godine vozila, koja se koriste za prevoženje gostiju, bit će 80% električna ili hibridna, gostima će biti omogućeno korištenje i bicikala za prevoz sa jedne na drugu festivalsku lokaciju. Kao i prošle godine, na svim našim lokacijama bit će postavljeni i reciklažni kontejneri, te je značajno smanjena štampa.

4. Možete li ukratko predstaviti 28. SFF u brojkama?

Očekujemo da će Festival u nekim svojim segmentima nadmašiti svoje do sada najveće izdanje, koje se održalo 2019. godine.

5. Šta to znači?

Iako programski ostajemo pri istom broju filmova, odnosno da ćemo tokom osam dana prikazati više od 230 filmova i pet serija, od kojih će mnogi imati svoje svjetske ili evropske premijere u Sarajevu, vjerujemo da ćemo imati do sada najbrojniju publiku. Smještajni kapaciteti u Sarajevu u danima Festivala su već rasprodani, ali izuzetan odaziv filmskih profesionalaca iz cijelog svijeta koji su prihvatili naš poziv to potvrđuje.

6. Koje biste filmove preporučili da se „pod obavezno“ pogledaju?

Ne bih još o naslovima, ali moja preporuka je posjeta jednom od programa na otvorenom, kako na čuvenom Metalcu, tako i na novom kinu Stari Grad, ispred sarajevske Vijećnice.

7. Vi ste voditeljica programa Suočavanje sa prošlošću. Šta nam ovaj program donosi ove godine?

Kao i svake godine, u programu ćemo imati neka od najznačajnijih prošlogodišnjih svjetskih ostvarenja koja se bave temama prošlosti ili pomirenja.

8. Kako birate filmove za ovaj program?

Prilikom odabira filmova nastojim da napravim ravnotežu između filmova koji se bave našim prostorima neposredno, kao i filmovima iz ostalih dijelova svijeta koji se bave temom prošlosti ili pomirenja. Na taj način nastojimo prikazati kako pojedinačne sudbine nose univerzalnu ljudsku patnju, saosjećanje kao i snagu neophodnu za istinsko pomirenje.

9. Kako se uopšte odvija proces selekcije filmova na SFF, da li se autori sami prijavljuju SFF-u ili...?

Sarajevo Film Festival ima sedam selektora (6 selektorica i jednog selektora) koji predano vode proces selekcije filmova tokom cijele godine. Svake godine Festival u februaru / martu objavi poziv za prijave za većinu programskih sekcija, gdje su takmičarske sekcije otvorene isključivo za filmove i autore sa područja jugoistočne Evrope, dok su neke druge sekcije poput programa Kinoscope ili Suočavanje sa prošlošću otvorene za prijave filmašima iz cijelog svijeta.

10. A Open Air program?

Određeni dio filmova se direktno poziva u programu, što je i pravilo za selekcije Open Aira ili Tribute To. Ne biste vjerovali koliko filmova pogleda brojem mali tim selektora predvođen kreativnom direktoricom Izetom Građević.

11. Znamo kolika se politička bura u Srbiji podigla oko filma „Quo Vadis Aida?“. Čini se da smo još jako daleko od istinskog suočavanja sa prošlošću?

Te reakcije su dio dugotrajnog procesa suočavanja sa prošlošću. Nažalost, društva u kojim živimo na ovim prostorima njeguju više politiku sjećanja, nego kulturu sjećanja koja je neophodna za istinsko pomirenje. Iz moje perspektive, nekog ko vodi program poput ovoga, potrebno je napraviti intimni, lični iskorak, a to podrazumijeva preispitivanje prije svega svoje pozicije i okruženja u kojem ste, a ne samo upirati prste u druge. Smatram da je to osnova za izgradnju zdravijeg, otpornijeg društva.

12. Na koji način program koji vodite doprinosi pravljenju bar nekih malih iskoraka u pravcu suočavanja sa prošlošću?

Fokus našeg programa su mladi sa područja zapadnog Balkana, te u cjelogodišnjim aktivnostima koje organizujemo učestvuje više od 60 mladih (od 18 do 25 godina).

13. Kakve su njihove reakcije?

Često prva reakcija učesnika kada dođu u Sarajevo je ''mi nemamo probleme međusobno, to su ratovi naših roditelja'', ali nakon programa shvataju koliko su traume i iskustva roditelja oblikovali njihove živote i na koji način su ti mladi životi uokvireni politikama sjećanja. Naš cilj jeste prikazati što većem broju ljudi filmove s ovako teškim tematikama, ali rad sa mladima je ono što nam daje nadu da region ide naprijed.

14. Vi ste rukovoditeljica Industry odjela. Šta zapravo znači ovaj dio Sarajevo Film Festivala?

Ukratko, CineLink je motor Sarajevo Film Festivala. Ove godine obilježavamo dvadeset godina od prvog izdanja CineLink koprodukcijskog marketa iz kojeg je izraslo ono što danas nazivamo CineLink Dani filmske industrije.

15. Koliko profesionalaca taj program okuplja?

Ovaj dio festivala godišnje okuplja preko 1000 filmskih profesionalaca iz cijelog svijeta sa ciljem da se razvijaju filmski projekti, nađu partneri za daljni razvoj, plasman i promociju filmova koje će publika gledati u budućnosti. U sklopu CineLinka godišnje predstavimo oko 40 projekata iz jugoistočne Evrope u različitim fazama razvoja, kao i formata (dugometražni igrani, dokumentarni ili dramske serije).

16. Svaki događaj ovog formata i veličine nosi određene rizike. Nažalost, trenutno imamo razne globalne izazove – rat u Ukrajini, ogromni problemi s aviosaobraćajem, odnosno otkazivanja na hiljade letova svakodnevno širom svijeta, pandemija se u nekim dijelovima ponovo budi... Od čega vi u organizaciji najviše strahujete?

S obzirom na cjelogodišnju pripremu, naš tim priprema i radi na nekoliko scenarija kako će dato izdanje izgledati. Ukoliko dođe do pogoršanja epidemiološke situacije već imamo spremne protokole kako festival učiniti sigurnim za sve naše posjetitelje. Nažalost, rat u Ukrajini je globalni izazov, ali naš tim je iskazao solidarnost sa filmskim radnicima iz Ukrajine, te smo organizovali rezidencijalni program za dva ukrajinska projekta, te dvije kolegice iz Ukrajine već mjesecima u Sarajevu rade na pripremi predstojećeg Festivala. U komunikaciji smo sa tour operatorima kako bi dolazak naših gostiju u Sarajevu prošao sa što manje poteškoća.

17. Festival, iako se održava usred ljeta, nažalost skoro svaki put muku muči sa kišom i nevremenom i pomjeranjem lokacija projekcija, ali na to se ne može uticati. Koje su alternativne lokacije ove godine?

Kao i svake godine, Festival za sve lokacije ima i alternativne prostore u slučaju kiše. Sa javnošću pravovremeno komuniciramo promjenu lokacije, što će biti i slučaj ove godine u skladu s vremenskim prilikama.

18. Kako ocjenjujete aktuelnu situaciju u bh. kinematografiji?

Bosanskohercegovačka kinematografija koja bilježi nesporne rezultate na međunarodnom polju, tek institucionalno počinje da prati predani rad i entuzijazam filmskih profesionalaca. Proteklu i ovu godinu obilježile su nove inicijative, poput uvođenja poreskih olakšica za snimanje filmova na nivou Kantona Sarajevo, velikog finansijskog ulaganja BH Telecoma u proizvodnju dramskih serija, te osnivanje Filmskog centra Republike Srpske. Ovakve inicijative omogućavaju kontinuiranu podršku filmskim radnicima da dalje razvijaju svoje produkcijske, stvaralačke kapacitete, što u konačnici treba da rezultira većim brojem audiovizuelnih sadržaja u kinima širom Bosne i Hercegovine, kao i na regionalnim platformama.

19. Na koje sve načine SFF pomaže ili potiče domaću filmsku industriju?

Sarajevo Film Festival uvijek nastoji da prikaže što većoj publici najnovija ostvarenja bosanskohercegovačke filmske industrije, te nas i ove godine čekaju premijere domaćih naslova. Već niz godina u saradnji s Udruženjem filmskih radnika Bosne i Herecegovine organizujemo program BH Film koji donosi najrecentnije naslove autora ne samo iz BiH već ljudi koji žive na raznim adresama širom svijeta, a i dalje su stvaralački povezani s ovim prostorom. Svake godine u sklopu ovog programa prikažemo između 50 i 80 naslova.

20. Koliko Vam otprilike traje radni dan za vrijeme festivala, kako započinje?

Za vrijeme Festivala radni dan se ne mjeri u satima, već u završenim zadacima. Obično počinje timskim sastancima na kojim prolazimo sve što je u planu da se desi taj dan, kao i evalaucija onoga što se uradilo prethodnog dana.

21. A završava?

Dani obično završavaju s ugodnim razgovorima sa nekim od gostiju festivala o nekom filmu ili panelu koji je taj dan bio u programu.

22. Šta se dešava poslije SFF-a i na čemu sve radite tokom ostatka godine?

Nakon festivala, osim pospremanja svih lokacija, demontaže, slijedi period evaluacija urađenog, pripreme izvještaja... Istovremeno naš tim predano radi na fundrasingu sredstava za iduće izdanje, kao pripremu programa, a selektori pogledaju preko 6.000 filmova.

23. Ljude uvijek zanimaju i privlače celebrity, pogotovo iz Hollywooda. Kako sa njima stupate u kontakt, koliko uopšte traju ti razgovori, da li sve ide preko agenata ili imate i neki direktan kontakt?

Tim Sarajevo Film Festivala predano radi na ostvarivanju i održavanju kontakata sa vodećim ljudima filmske industrije, te većina naših kontakata i sa ljudima iz Hollywooda su lične prirode. S obzirom da je ljeto najaktivniji period za snimanje filmova, zna se desiti da poziv koji uputimo nekoj od hollywoodskih zvijezda, zbog njihovih obaveza, bude realiziran u nekom idućem izdanju.

24. Postoje brojni filmski festivali u Evropi. Kakav je ugled SFF-a u evropskim okvirima, da li je pojavljivanje na SFF i za evropske filmadžije stvar prestiža?

Sarajevo Film Festival na svjetskom nivou je etabliran kao festival otkrića za filmove, projekte i autore sa područja jugoistočne Evrope. Prema propozicijama Festivala, naše takmičarske kategorije su otvorene za filmove i autore od Azerbejdžana do Austrije, tako da Festival kroz svoju široku infrastrukturu, koja podrazumijeva training programe za mlade autore, CineLink Dane filmske industrije, te takmičarske selekcije, kreira jedan cijeli lanac aktivnosti koji stavlja industriju ovog dijela Evrope na svjetsku mapu.

25. Upoznali ste mnogo ljudi iz filmske industrije. Ko je na Vas ostavio posebno snažan utisak i zašto?

Kada ste sami dijelom filmske industrije i to je vaš svakodnevni posao, o ljudima sa kojim sarađujete i susrećete, bez obzira o kojem nivou filmskih profesionalaca je riječ, posmatrate ih kao i sve ostale poslovne partnere ili poznanike. Ipak, jedan od dražih razgovora je svakako sa rediteljem Joshuom Oppenheimerom.

26. Da li ste primijetili kakve suvenire stranci najradije nose iz BiH?

Zanimljivo pitanje na koje, nažalost, nemam odgovor. Ono što je uvijek neizostavni dio većine razgovora među našim gostima je gdje se dobro jede za vrijeme festivala. I svi su zadovoljni.

27. Kakav je uticaj SFF na turizam u Sarajevu/BiH?

Godinama je vidljiv i osjetan povećan broj turista u Sarajevu za vrijeme Festivala. Naš tim u saradnji s UNESCO IFCD fondom je proveo trogodišnju studiju o ekonomskom, društvenom i kulturnom uticaju Festivala na Kanton Sarajevo. Studija je pokazala da za vrijeme Festivala grad pored gostiju koje Festival poziva dodatno posjeti preko 10.000 turista. Ovi podaci su najvjerodostojniji pokazatelj o značaju Festivala za lokalnu zajednicu.

28. Sastavni dio SFF-a su brojni volonteri. Kakav je interes za volontiranje ove godine i kako se mogu prijaviti?

Svake godine Sarajevo Film Festival raspiše poziv za volontere, obično u mjesecu maju, te je izuzetno veliko interesovanje za volontiranje.

29. Odakle dolaze volonteri Sarajevo Film Festivala?

Volonteri se prijavljuju iz svih dijelova svijeta, te je u prosjeku oko 400 volontera uključeno u realizaciju Festivala.

30. Šta rade na festivalu, koji su im poslovi?

Zavisno od vrste posla, neki volonteri počinju raditi i prije festivala i prolaze kroz obuku, dok su neki volonteri angažovani isključivo za vrijeme festivala, te za njih nije neophodna dodatna obuka. Angažirani su u različitim festivalskim odjelima.

31. Kakva su Vam zanimanja osim filma?

Gledanje serija.

32. Kako najradije provodite slobodno vrijeme?

U krugu porodice.

33. I još poziv publici da dođe na festival...?

Uživajte u 28. izdanju Sarajevo Film Festivala od 12. do 19. augusta 2022.