Intervju

Razgovarao: Dario Novalić

Fotografija: Mevludin Mekić

• Ponovo ste u Predsjedništvu BiH! Kako se osjećate, šta je isto, šta drugačije? Ne mislimo, naravno, na namještaj!

- Namještaj nije stari, moj prethodnik ga je je promijenio. Drugačije je sve. Mislim na odnose koji vladaju u BiH. Štaviše, sve je komplikovanije nego što je bilo prije. Čak je i teže! Prije je to sve izgledalo mnogo lakše, relaksiranije. Bilo je neke izvjesnosti. Sad je sve uzburkano i sve se vrti, a niko nije spreman da iznese procjenu kako će to stvarno završiti.

• Jeste li vi spremni iznijeti procjenu?

- Jesam! Uvijek sam optimista i uvijek ću sve učiniti da stvari krenu na dobro, a ne da idu u nekom pogrešnom pravcu.

• Kako biste ocijenili nivo saradnje s ostalim članovima Predsjedništva, od jedan do pet?

- Na nivou komunikacije je to vrlo regularno. Recimo, 4. Ne mogu dati ocjenu 5 jer bi to podrazumijevalo aspolutnu saglasnost, ali na nivou komunikacije, pristojnosti - četvorka.

   NISAM MILETOV BIOGRAF

• Recite nam nešto o predsjedniku Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku. Nešto što bi nas iznenadilo, nešto što do sada nismo znali?

- Nisam ja njegov autobiograf da iznosim neke detalje. Primijetio sam kod njega, nazovimo to tako, „trgovački mentalitet“, ne znam kako bih to drugačije nazvao. Sve je neka vrsta trgovine, sve je neka vrsta, neko bi rekao, dogovora. Ja to zovem trgovinom. Sve je plus i minus, šta gubi i šta dobija. To je to! Ali, kažem, nisam njegov biograf pa da poznajem detalje njegovog života, čak i političkog. Nisam ja sa njim baš toliko blizak.

• U zadnje vrijeme se primijeti da se gosp. Dodik poprilično trudi da uspostavi bolje odnose sa zvaničnicima SAD. Imate li informacije kada će i da li će mu biti ukinute sankcije SAD-a?

- Nemam takvih informacija! Ali se mogu složiti sa vašom ocjenom da on pokušava izaći iz te vrste međunarodne izolacije. I dva putovanja u Brisel se mogu staviti u taj kontekst. Jednom kada je išlo kompletno Predsjedništvo BiH, i nedavno, kada je predavao odgovore na Upitnik. Mislim da pokušava izaći iz te međunarodne izolacije. Moja procjena je da će to sa SAD-om malo teže ići. Da bih objasnio zašto to mislim, morao bih početi objašnjavati način na koji funkcioniše američka administracija. Pojednostavit ću maksimalno. Kad kod Amerikanaca dođete na „crnu listu“, „minus listu“, teško se sa nje izvući. Oni su tolerantni dok sarađujete, dok ste kooperativni. Onog trenutka kada krenete direktno protiv njihovih interesa, a gospodin Dodik je, da se ne lažemo, zaista krenuo direktno protiv njihovih globalnih interesa, veže se direktno za Rusku Federaciju, onda postoji problem. Nisu ga Amerikanci zbog toga stavili na crnu listu, nego zbog nekih drugih stvari. A ono što znam i računam sa nekim ranijim primjerima, teško je izaći sa te liste. Treba puno truda, treba pokazati kooperativnost, komunicirati sa predstavnicima njihovih institucija, pa vidjeti kakvu će oni procjenu donijeti. Nisu to baš tako jednostavne stvari kao što možda na prvu izgledaju.

• Za nekih šest mjeseci će se u New Yorku održati godišnja sjednica UN-a. Kakav će biti sastav našeg tima?

- Tada sam ja predsjedavajući i obično ide predsjedavajući i savjetnici iz druga dva kabineta. Ne ide cijelo Predsjedništvo.

• Protekli vikend je Ravnogorski četnički pokret u Višegradu obilježio godišnjicu hapšenja generala Draže Mihailovića. Kakav je vaš komentar?

- Sve je to goli fašizam. Sve je to sjećanje na ljude koji su u crno zavili ove prostore, pravljenje od njih kulta ličnosti. Fašizam, fašizam i fašizam.

• Zašto jednostavno ne prepišemo ono što je uradila Austrija? Kada će se, konačno, donijeti zakon o zabrani isticanja obilježja i simbola koji vrijeđaju neke druge u BiH? Ko se buni, ko je protiv toga?

- Nama čak i ne treba taj zakon da bi se sankcionisalo ono što se dešavalo u Višegradu. Dovoljno je pogledati Krivični zakon BiH i imate osnova za djelovanje. Zašto oni kojima je posao da provode zakon, a tu je riječ prvenstvno o policijskim organima i tužilaštvima, ne rade svoj posao, to morate njih pitati. Ja nisam taj koji ima ikakvu nadležnost nad njima pa da ih mogu pitati. Ali vi kao novinari i predstavnici medija imate pravo da pitate institucije ove države.

• Pitamo puno i često, ali niko ništa ne radi!?

- Kažem vam, morate ih pitati. Morate na njih pritisak izvršiti. Ja da odlučujem o takvim stvarima, znam šta bih uradio. Proveo bih zakon, iste sekunde, pa šta košta da košta.

• Sigurno znate da je Ravnogorski četnički pokret izbačen iz Strategije borbe protiv terorizma. Oni nisu opasnost!?

- Ne znam za taj podatak.

• Dakle, ne računaju ih kao opasnu, već samo kao nevladinu organizaciju!?

- Nema to veze sa tim da li se oni konkretno bave određenim aktivnostima koje mirišu na terorizam. Stvar je u tome šta oni zagovaraju kao ideju i politiku. Oni se, na kraju krajeva, podvode pod krivično djelo izazivanja vjerske, rasne i nacionalne mržnje. Prema tome, dovoljan razlog da se i organizatori svega toga pohapse i da se zabrani taj pokret. Opet vam kažem, na pogrešnoj ste adresi. Policijski organi, tužilaštva na raznim nivoima, njih to trebate pitati.

    BITI, ILI NE BITI

• Ono što se ovih dana mnogi pitaju jeste zašto će DF ući u vlast, odnosno zašto neće ući u vlast?

- To jeste dilema u kojoj se i DF i ja, moram iskren da budem, nalazimo. Uvijek je odgovor relativno jednostavan. Ali donijeti odluku, pogotovo kada je riječ i o sudbini ljudi koji čine tu stranku, jer nije stranka sama po sebi bitna, bitni su ljudi u toj stranci, jeste u ovoj situaciji teško. Teško je zato što sve ono što se oko nas dešava nas gura u vlast, da probamo nešto učiniti. Prije svega, zaustaviti izmjene Izbornog zakona po željama Dragana Čovića, HNS-a, zaustaviti Fileov model, kako ga zovu, izmjena Izbornog zakona. Ako se to desi, onda vam je sva priča o multietničkim strankama gotova. Onda vam je sve to ograđeno, podijeljeno i više postaje besmisleno uopšte pokušavati praviti multietničke političke opcije jer će svi onda biti B-H-S. Dakle, riječ je, po meni, o jednom prelomnom trenutku u političkom životu BiH. Neću da kažem u historijskom, nego u političkom životu, da li se to može zaustaviti. Druga stvar, da li se može djelovati kada je riječ o ubrzanju euroatlantskog puta, a pogotovo u ovaj dio koji se tiče NATO-a. Ako je odgovor pozitivan, ako DF može uticati na to da ne dođe do izmjena Izbornog zakona i ako može DF nešto učini na ubrzanju puta BiH ka NATO-u, ja bih rekao - da. Nije problem tu više ni politička karijera, ni kako će ko od nas politički završiti. Koliko vidim, i kod ljudi u stranci vlada otprilike takvo raspoloženje. Opet, imamo to negativno iskustvo iz prethodnog mandata i možda pušemo na hladno. Koga su zmije ujedale i guštera se plaši! Sve velike priče i ideje, nažalost, se sruše pred raspodjelom resursa javnih preduzeća. Tad se zaboravlja sve! Mi, naravno, ne zaboravljamo! Zato smo 2015. izašli iz vlasti i skupo to platili. Eh, sad kad vagate te dvije stvari morate biti vrlo precizni.

• Nakon Vas je u vlast ušao SBB! I oni su skupo platili ulazak u vlast na svakom nivou.

- To je jedna vrsta iskustva. Zato kažem, pitanje je samo šta možete uraditi. Ako je procjena da nešto možete uraditi i ako vidite da imate takve situacije, ako su tako sklopljeni svi ti politički parametri, po meni, treba pokušati ući u vlast i neke stvari napraviti, bez obzira šta će biti sa nama personalno, pa čak i bez obzira šta će biti sa DF-om. Ako je procjena da je to beskoristan ulazak u vlast i ulazak u vlast samo da biste imenovali neke ministre, direktore, nisam spreman na tu avanturu. Znam da to uvijek loše završi. Pomenuli ste primjer SBB-a. Živite 3,5 do 4 godine dok traje taj mandat, ljudi vam podilaze, možda čak i ojačate stranku infrastrukturalno, ali to skupo platite na izborima. Sad shvatite u kakvoj smo dilemi. Ja da imam gotov odgovor na to pitanje, ja bih ga izrekao. Ne pokušavam ništa ni da zamotam, niti da izbjegnem odgovor. Jednostavno, to je ljudska i politička dilema koju imamo i uskoro ćemo na Predsjedništvu stranke raspravljati o tome.

• Kako Vam se čini u ovom trenutku, kakva će biti odluka?

- Moj utisak je da su ljudi u DF-u spremni da uđu u borbu.

• Pod kojim uslovima bi DF-a ušla u vlast sa SDA?

- Prvo, ako DF odluči da uđe u vlast, nemamo kapacitet za sve nivoe vlasti. Nemamo takav izborni rezultat. Jedan od osnovih uslova ulaska u vlast bi bio obaveza SDA, prije svega, i to pisana, da neće ići u izmjene Izbornog zakona, eventualno i Ustava BiH, bez naše saglasnosti. Bez toga ne mogu da pričam ni o čemu i bez te tačke je sve ostalo besmisleno. Drugi bi uvjet bio NATO. Apsolutna posvećenost! Ako treba, ljudi iz DF-a će se baviti NATO-om.

      BRATSTVO I JEDINSTVO

• Šta mislite o služenju civilnog vojnog roka u BiH?

- Nisam za to. Ja sam za to da imamo profesionalnu vojsku, ako treba i povećati broj profesionalnih vojnika. Nisam za civilno služenje vojnog roka iz hiljadu i jednog razloga.

• Zamislite priču u kojoj omladina cijele BiH služi mjesec dana vojnog roka i zajedno su u spavaonicama Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali. Da li biste u tom slučaju bili za civilno služenje vojnog roka?

- I vi i ja smo bili u JNA gdje su svi bili zajedno. I bar na nivou percepcije i javnog iskaza, svi smo bili braća. Svi smo bili za bratstvo-jedinstvo. Međutim, nemojte zaboraviti kako je to završilo. Ja ne vjerujem da bi civilno služenje vojnog roka zbližavalo ljude. Kažem, imam hiljadu razloga zašto nisam za to. Ja sam za profesionalnu vojsku. Ako ocijenimo da nam je mala, nije problem ni povećati je. Ovo što sad imamo vojske treba dobro opremiti da se ne dešava sve ovo što se sada dešava, da ljudi ne mogu nabaviti litar goriva za transport. Obučiti tu vojsku da bude spremna za borbenu misiju, ali ih obučiti da pomažu civilnom stanovništvu. Ja sam za taj pristup, ja sam za to da se ovoj vojsci nabave najmoderniji helikopteri, i to što više. Da se obuče posade za te helikoptere, ekipe mehaničara. Pokazuje se da nam helikopteri očajnički trebaju kada su ljudski životi u pitanju. Imali smo slučaj vojnika na Čvrsnici, pa ne može da ode helikopter po njega. Dakle, ja sam za takvu vrstu vojske. Zašto nisam za demilitarizaciju, zašto nisam za neutralnost? Za neutralnost nisam jer mislim da treba da budemo u NATO-u. Zato što je nama bolje i lakše ako smo u NATO-u, a ne ako smo neutralni. Mi smo mali, nemoćni smo u okruženju. Zašto ne demilitarizacija? Pa i naši susjedi imaju vojsku! Evo, može demilitarizacija, neka se naši susjedi demilitarizuju, i mi ćemo. Pa nećemo ni trošiti novac na to. Ali, dok je ovakva situacija i dok živimo u ovakvom okruženju, za profesionalnu sam vojsku, dobro opremljenu, dobro plaćenu i dobro obučenu. Kako za borbene misije, tako i za misije pomaganja civilnom stanovništvu.

• Recite nam nešto lijepo i pozitivno što ste čuli u zadnje vrijeme?

- Što se tiče naše djece u BiH, bojim se da nisam čuo nešto lijepo. Čujem samo da odlaze.

BLAJBURG JE POSTAO KULTNO MJESTO NEOUSTAŠTVA

• Austrija je zabranila održavanje mise u Blajburgu. Koji je Vaš komentar?

- I bilo je za očekivati tako nešto nakon svega onoga što se moglo vidjeti na Blajburgu. Ondje je najmanje bilo riječi o davanju počasti žrtvama, odnosno onima koji su pobijeni na Blajburgu. Blajburg je postao kultno mjesto neoustaštva, neofašizma! I naravno da Austrija, kao demokratska zemlja, to ne može dopustiti. Mislim da za Austriju nije problem sjećanje na žrtve Blajburga, nego je problem u tome šta Blajburg izrasta sa svim tim fašističkim simbolima, svom tom ikonografijom koja se mogla vidjeti. Naravno da demokratska zemlja, sa dugom demokratskom tradicijom, sebi to ne može dopustiti. To što je takav potez Austrije, austrijskih vlasti, pa čak i crkvenih vlasti u Austriji, izazvao šok u Republici Hrvatskoj i jednom dijelu BiH, više govori o tom dijelu javnosti, nego o austrijskim vlastima, i civilnim i svjetovnim. Po meni je to očekivano.

 BILO JE KRAĐE NA IZBORIMA

• Dnevni avaz ne piše baš lijepo o vama u posljednje vrijeme. Zašto?

- Pa, nije samo u posljednje vrijeme. Dugo to traje. Tu postoji jedna sinusoida, sad plus, sad minus! Tako je to kod gospodina Radončića.

• SBB je imao neočekivano loše rezultate na izborima. Zbog čega se to desilo po Vašem mišljenju? Gospodin Radončić tvrdi da je pokraden!?

- Moje iskustvo s izborima mi govori da uvijek ima krađa i mislim da ih je bilo i na ovim. Nažalost, mi to nikada nećemo moći precizno utvrditi zato što CIK neće da odradi svoj posao kako treba. Uvijek će ostati ta sumnja, nad svakim izbornim ciklusom. Ja mislim da je bilo krađe, bar koliko ja znam kako to hoda i na biračkim mjestima, i u biračkim odborima i kako se stvari redaju. Nažalost, onaj ko je zadužen za provedbu izbora i njihovu kontrolu ne reaguje na te stvari, da bismo imali bilo kakav dokaz da je to tako. Moj je utisak da je bilo krađe na izborima. Međutim, krađa na izborima nikad nije tolika da može presudno uticati na rezultat. Ona može oštetiti nekoga pojedinačno, ali ako imate dobar politički trend i prije i u predizbornoj kampanji, mogu vas krasti, ali ne mogu vam odnijeti pobjedu.

  NAVIJAM ZA SDPBiH

• Nedavno je Zlatko Lagumdžija u intervjuu za Start BiH rekao da bi vas najradije vidio na mjestu predsjednika SDP-a!?

- To se neće desiti.

• Kako vama danas izgleda SDP, sa drugom Nikšićem na čelu?

- Vjerovali ili ne, možda nekad izgledamo kao politički protivnici jer smo tako nekad i nastupali, ali ja spadam u red ljudi koji ne žele propast SDP-a. Štaviše, mislim da je SDP neophodan u političkom životu BiH. Kako god to čudno izgledalo, ja sam taj koji navija da SDP bude prava socijaldemokratska partija.

• Da li biste i šta promijenili u sadašnjem SDP-u?

- Nemam se ja pravo petljati u ono što se dešava u SDP-u.

• Šta danas mislite o dr. Zlatku Lagumdžiji? On je, između ostalog, bio jedan od razloga zbog kojih ste napustili SDP.

- Razlog mog napuštanja SDP-a bio je njegov sporazum sa Draganom Čovićem. I dan-danas takva vrsta sporazuma pokušava da se implementira - izmjena Izbornog zakona. Mislim isto što sam mislio uvijek, da ne ponavljam više i da se ne vraćam na to. Riječ je o čovjeku izuzetnih intelektualnih kapaciteta, radne energije, sa tim što je i te kapacitete i tu energiju potrošio u pogrešnom pravcu.

• Zlatko Lagumdžija ili Nermin Nikšić, za koga biste glasali? Ko bi bio korisniji za SDP kada biste morali birati samo jednog?

- Ne glasam ja. Ja se tu ne izjašnjavam. Rekao sam, to nije moj problem. Bilo bi nepristojno da se ja petljam u odnose u SDP-u.

• Glavni odbor SDP 16. marta ima sjednicu na kojoj će, između ostalog, govoriti o izbacivanju Damira Nikšića i Zlatka Lagumdžije iz SDP-a. Kako biste vi glasali kada biste bili u situaciji da glasate?

- Opet isti odgovor, ne mogu se ja petljati u odnose u SDP-u.

• Da se ovo što se dešava u SDP-u dešava u DF-u, da li biste izbacili Nikšića i Lagumdžiju?

- Damira Nikšića nema u DF-u. Nema takvih likova, kao što nema ni Lagumdžija. Prvo, oni ne bi postali članovi DF-a. Mi vodimo računa, nakon svega što smo prošli, ko ulazi u DF. Hipotetičko je pitanje šta bi bilo kad bi bilo. Pošto ja nisam, niti je DF u toj situaciji i pošto se radi o SDP-u, stranci sa kojom želimo najbolje moguće odnose, ne znam šta hoćete da izvučete iz mene. Sad sam vam rekao, njihova je to stvar, a ne naša.