[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/09\/16\/policija.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/09\/16\/100x73\/policija.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/09\/16\/policija.jpg","size":"436.29","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Kolumne

Zaštita rasuta po entitetima i kantonima: Policijske agencije kao „rogovi u vreći“

 U Bosni i Hercegovini djeluje 16 policija i sve su autonomne, budući da je utemeljen princip koordinacije, a ne subordinacije • Dvije najveće agencije SIPA i FUP ne samo da ne surađuju nego se ponašaju rivalski  • Spasavanje komesara Zorana Galića u Grudama bilo je kao u filmu „Spasavanje vojnika Rajana“

 

Piše: Đuro Kozar

Kad je 18. maja policija Hercegovačko-neretvanskog kantona u blizini Konjica zaustavila autobuse sa migrantima, koji su iz Sarajeva upućeni u Salakovac, malo je nedostajalo da dođe do oružanog sukoba te policije i specijalaca Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Kantonalni policijski komesar Ilija Lasić, koji se, izgleda, ne miješa u svoj posao, umislio je da ne treba izvršavati direktive sa državne razine kao da je riječ o nekoj stranoj državi, a ne o Bosni i Hercegovini čiji su sastavni dijelovi entiteti, a u okviru Federacije BiH i kantoni. Onaj ko mu je naredio da zaustavi konvoj vjerojatno je dočuo da se mobilišu državni specijalci da silom deblokiraju cestu i omoguće realizaciju odluke Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH - i hercegovačka policija se povukla. Da to nije urađeno „pet do 12“ potukli bi se pripadnici dviju policijskih agencija, a posljedice jedne izuzetno loše političke odluke iz Mostara mogle su biti tragične.

   POLOVIČNA REFORMA

Logično je pitanje: kako je moguće da dvije policijske agencije u BiH dođu u situaciju da se, umjesto zajedničke borbe protiv kriminalaca i terorista, međusobno suprotstavljaju? Moguće je zato što je policijski sistem u našoj zemlji utemeljen na principu koordinacije, a ne subordinacije. To znači da Ministarstvo sigurnosti BiH i agencije na državnoj razini nemaju naredbodavnu funkciju nad entitetskim MUP-ovima, a MUP Federacije BiH to nema u odnosu na MUP-ove u kantonima. Reformom policije 2007. i 2008. godine, uz pomoć eksperata Evropske unije, pokušalo se ovo stanje promijeniti tako da dio državnih policijskih struktura bude nadređen entitetskim, ali establišment Republike Srpske na to nije pristao.

Jedini rezultat spomenute reforme je bilo formiranje Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Instituta za forenzička ispitivanja i vještačenja, Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Agencije za policijsku podršku, Nezavisnog odbor za žalbe građana i Odbora za žalbe policijskih službenika. Nekadašnji direktor Policijske akademije u Sarajevu dr. Taib Spahić, koji je bio član Radne grupe za reformu policije BiH, kaže:

- Reformski proces  rezultirao je osnivanjem dodatnih policijskih tijela, a sigurnost građana nije poboljšana, kao ni ekonomska racionalizacija policijskih službi. Ovolika decentralizacija policije sa 16 autonomnih agencija na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou je kontraproduktivna, pogotovo što im se nadležnosti često poklapaju, a koordinacija nije uvijek onakva kakva bi trebala biti s obzirom na sve sigurnosne rizike i potrebu za efikasnijim policijskim radom. Suštinsko pitanje je kako povećati  nivo sigurnosti građana i zaštitu ljudskih prava. Ovi preduvjeti su ostvarivi samo ukoliko se pokrenu mehanizmi za unapređenje profesionalizma i efikasnosti rada policijskih organa kroz afirmaciju školovanih kadrova, specijalizaciju i edukaciju policijskih službenika, ali i opću informisanost šire javnosti.

Šesnaest policijskih agencija u Bosni i Hercegovini sačinjavaju: Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela (na državnoj razini), zatim Federalni MUP i MUP Republike Srpske (na entitetskoj razini), MUP Distrikta Brčko i deset MUP-ova u kantonima FBiH. To je  između 25.000 i 30.000 policajaca i još oko 5.000 službenika bez policijskih ovlaštenja. Na državnoj razini djeluje i Obavještajno-sigurnosna agencija, bez policijskih ovlasti, koja na temelju prikupljenih podataka dostavlja izvještaje ostalim agencijama. Inače, ove agencije su opremljene kratkim i dugim cijevima, drugom opremom te vozilima, a specijalci imaju i oklopna sredstva.

Koliko sve to košta teško je izračunati s obzirom na to da se finansiranje ovih agencija vrši iz državnog i entitetskih budžeta, te budžeta Distrikta i 10 kantona. O tome koliko se novca izdvaja za naoružavanje policije najbolje svjedoči činjenica da je MUPRS-a za 2.500 automatskih pušaka za policiju tog entiteta platio oko dva milona KM. I policija u Federaciji BiH obnavlja naoružanje i opremu. Tako je planirano da MUP Kantona Sarajevo u ovoj godini potroši milion i 150.000 KM za nabavku oružja i specijalne policijske opreme.

Policijske agencije svaka u okviru svoje nadležnosti relativno dobro rade svoj posao, sa čim je saglasan i dr. Spahić, koji dodaje:

- Upoređujući statističke podatke o stepenu riješenosti krivičnih djela u BiH s onim u zapadnoj Evropi, naša država je u boljoj poziciji, što ukazuje na to da će broj policijskih službenika u BiH morati biti smanjen, a u zapadnoj Evropi povećan. Jedan od glavnih ciljeva reforme strategije policijskog djelovanja bit će i poboljšanje saradnje sa građanima i da se u tu svrhu provedu određeni međunarodni projekti.

  SPORENJA SIPA-e I FUP-a

U proteklom periodu dvije najveće policijske agencije u Bosni i Hercegovini - Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Federalna uprava policije ne samo da nisu surađivale nego su se ponašale kao rivali. Njihova netrpeljivost naročito je došla do izražaja u toku i poslije radikalnih demonstracija u Sarajevu na početku 2014. godine, kada je zapaljena zgrada Predsjedništva BiH. Kad u dramatičnoj situaciji nisu intervenirali državni i kantonalni policijski organi onda su federalni specijalci rastjerali demonstrante, među kojima je bilo i kriminalaca, te sačuvali zgradu Predsjedništva BiH. Potom su iz FUP-a prozvali SIPA-u (čiji je u to vrijeme direktor bio Goran Zubac) da nije intervenirala čak i onda kad su protesti eskalirali. U SIPA-i su odbacili ove kritike i odgovornost prebacili na Direkciju za koordinaciju policijskih tijela koja osigurava državne objekte.

Potom je SIPA Kantonalnom tužiteljstvu Sarajevo podnijela dvije krivične prijave protiv direktora FUP-a Dragana Lukača zbog navodne zlouptrebe položaja. Smatrajući da su ove prijave neosnovane jer, kako je istakao, on ništa nezakonito nije uradio, Lukač je ustvrdio da SIPA protiv njega vodi „specijalni rat“. Zašto u SIPA-i podnose prijave protiv kolege kad je Lukač jedno vrijeme bio jedan od rukovoditelja te agencije? Razlozi su dublji, a dio se nalazi i u tome da SIPA ima problem zbog loših odnosa sa Tužiteljstvom i Sudom BiH koji, umjesto da koriste kapacitete ove državne agencije, istrage ustupaju FUP-u. A SIPA je formirana da bude servis državnih pravosudnih organa i, naravno, da joj smeta da je oni u nekim predmetima zaobilaze. Inače, temeljna misija SIPA-e jeste efikasno suzbijanje organiziranog kriminala, korupcije, teškog financijskog kriminala i terorizma, otkrivanje i istraživanje kaznenih djela ratnih zločina, te zaštita svjedoka. Svoju misiju uglavnom vrši na federalnom području, a u Republici Srpskoj tek simbolično.

Glavna zadaća Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH je zaštita državnih objekata i najviših funkcionera BiH, osiguranje stranih ambasada i rezidencija te suradnja s Interpolom. Do njenog osnivanja ovi poslovi su bili u nadležnosti SIPA-e. Što se tiče koordiniranja koje je u njenom nazivu to ovoj direkciji baš ne ide „od ruke“. To je najbolje potvrdio debakl Operativnog štaba Direkcije koji poslije komemoracije u Srebrenici 2015. nije uspio zaštititi Aleksandra Vučića. Kad je napuštao plato za visoki protokol tadašnji premijer Vlade Srbije je fizički napadnut i to je ocijenjeno kao pokušaj ubistva, SIPA je taj slučaj istraživala, došla do nekih saznanja i o tome obavijestila Tužiteljstvo BiH. Potom je nastao zastoj. Očito je da nema političke volje da se to razjasni. U međuvremenu je obnovljen mandat direktoru te direkcije Mirsadu Viliću, koji je u javnosti više poznat kao vješt specijalac nego kao direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

    SPASAVANJE KOMESARA

Federalna uprava policije je, po nalozima tužiteljstava, pritekla u pomoć kantonima kad god njihove policije nisu mogle ili nisu smjele operativno djelovati. To se događalo kad je „dara prevršila mjeru“, kad se mafija izdigla iznad policije i bila prijetnja ne samo sigurnosnom stanju u pojedinim općinama nego i samoj policiji. Federalni specijalci su 2013. u Grudama, u dramatičnoj akciji, uhapsili braću Matu i Blagu Šimića zbog osnova sumnje da su počinili teška krivična djela. Protiv Mate Šimića su od 1991. do 2013. godine podnesene 24 krivične prijave. Osuđivan je devet puta u BiH i Republici Hrvatskoj, dok je Blago osuđivan osam puta. U zatvoru nisu proveli duže od nekoliko mjeseci. Prema podacima iz prijava, Mato Šimić je najmanje 10 puta napao policajce.

Radili su šta su htjeli, ne obazirujući se na upozorenja, smatrajući da su nedodirljivi i da se niko neće usuditi da ih liši slobode. Toliko su se osilili da su kriminal vršili takoreći pred očima policije Zapadnohercegovačkog kantona. I njihovo iznenađenje je bilo veliko kad su im jednog dana federalci pokucali na vrata i stavili im lisice na ruke. Tada je laknulo i policijskom komesaru tog kantona Zoranu Galiću, kojem su ova braća prijetila su da će ga ubiti. Te prijetnje je prijavljivao tužiteljstvu, ali pošto mu je prijećeno telefonom nije bilo dokaza (ili volje) da su nešto poduzme. Bilo je to kao na filmu Stivena Spilberga (Steven Spielberg) „Spasavanje vojnika Rajana“, samo što to nije bila scenaristička magija nego zbilja. Danas je Galić direktor Granične policije BiH. Po pravomoćnoj presudi Suda BiH, braća Šimić su osuđena na ukupno 21 godinu: Mato je dobio 13, a Blago osam godina zatvora. Proglašeni su krivim zbog pripadnosti organiziranoj kriminalnoj skupini koja je krijumčarila drogu, nedopušteno držala oružje i ugrožavala opću sigurnost.

I dok su u Grudama sačuvali policijskog komesara, u Tuzli su pripadnici FUP-a bili primorani da hapse vršitelja dužnosti komesara Tuzlanskog kantona Samira Aljukića i još trojicu policajaca tog kantona zbog osnova sumnje da su zlouptrijebili položaj. Aljukića je otužnica teretila i za iznudu i protuzakonito posredovanje. Spočitavalo mu se da je činio malverzacije u svojoj policijskoj karijeri, da je ucjenjivao poduzetnike, tražio od njih mito da im ne bi naplaćivao kazne. Suđeno mu je 2015. u Općinskom sudu u Tuzli i po prvostupanjskoj presudi proglašen je krivim i kažnjen zatvorom od tri godine.

Osim spomenutih intervencija po naredbi kantonalnih tužiteljstava, Federalna uprava policije neposredno poduzima mjere na sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela i na pronalaženju njihovih učinilaca u četiri oblasti – borbi protiv terorizma, međukantonalnom kriminalu, stavljanju u promet opojnih droga i organiziranom kriminalu. Njeni operativci nerijetko su u situaciji da u akcije idu zajedno sa kantonalnim policijama. Redovni su i sastanci direktora FUP-a Dragana Lukača i policijskih komesara iz kantona, ali više kao kolegijalna razmjena mišljenja, nego kao sistem subordinacije, budući da komesari za svoj rad odgovaraju isključivo vladama i skupštinama u kantonima.

   NJEMAČKI MODEL

U Saveznoj Republici Njemačkoj policijski sistem je decentraliziran budući da  svaka od 16 pokrajina ima svoju policiju i ona je, u okviru svoje nadležnosti, autonomna na svom području. Postoji i policija na državnoj razini koju sačinjavaju Savezni kriminalistički ured, koji vodi državne istrage, i Savezna policija, u čijem sastavu je i Specijalna policijska jedinica (SEK). Savezne policijske agencije štite državne interese i bore se protiv terorizma, organiziranog kriminala, dilera droge i izvršitelja drugih teških krivičnih djela neovisno u kojem se dijelu Njemačke ovi kriminalci nalaze.

U maju ove godine oko 1.000 njemačkih saveznih policajaca sudjelovalo je u velikoj raciji kodnog imena 'Midas' koja se odvijala diljem zemlje. Meta racije je bio rad na crno na gradilištima, a uhapšeno je desetak osoba (u dobi između 29 i 53 godine) koje su bez radne dozvole radile u firmama svojih rođaka s prostora bivše Jugoslavije. Osumnjičeni su za izbjegavanje poreza i prevaru tešku nekoliko miliona eura. Savezna policija je u Hamburgu, Bremenu i gradovima pokrajine Bavarske prekontrolirala više od 50 stanova. U jednom je stanu policijski pas nanjušio 120.000 eura, a ukupno je pronađeno 160.000 eura i dva komada oružja. U ovoj raciji nisu sudjelovale pokrajinske policije.

 VJEŽBA I REALNOST

Prošle godine Vojska Sjedinjenih Američkih Država i policijske agencije u Bosni i Hercegovini realizirali su vježbu "Šakalov kamen 2017" na teritoriji naše zemlje u kojoj je sudjelovalo oko 500 pripadnika sigurnosnih, vladinih i civilnih institucija iz BiH i SAD-a. Cilj vježbe je bio priprema sudionika za provođenje akcije u nepredviđenim okolnostima zajedno sa partnerskim snagama i međuagencijskim organizacijama razmjenom teorijskih i taktičkih znanja i iskustava. Scenarij vježbe osmišljen je tako da oslikava relevantne izazove u oblasti sigurnosti te da nije povezan sa bilo kakvim stvarnim događajima. Aktivnosti su provedene na području Sarajevsko-romanijske regije i Posavine a pokazalo se da policijske agencije u BiH bolje surađuju na vježbi nego u realnosti.

 NASTAVITI REFORMU POLICIJE

Dio poslova koji je dodijeljen u nadležnost državnim agencijama BiH i dalje je ostao u resorima entiteta, odnosno kantona pa je teško odrediti granicu i razliku u pogledu pojedinih nadležnosti policijskih poslova. Do ovog zaključka došli su u Centru za sigurnosne studije u Sarajevu, čiji su analitičari napravili studiju o djelovanju policije u BiH. Oni ističu da se sa konstatacijom o preklapanju nadležnosti slažu i predstavnici policijskih struktura sa kojima su, tokom provođenja istraživanja, obavili intervjue i konsultacije. Po njihovim riječima, refoma otprije 10 godina bila je više formalna i odražavala je politički kompromis, dok je u suštinskom smislu dovela do rascjepkanosti policijske strukture i dodatnog opterećanja budžeta. U ovom centru smatraju da proces reforme policije u BiH treba nastaviti budući da postoji puno prostora za unapređenje policijskog djelovanja, odnosno područja koje se i u Evropi svakodnevno suočava sa rapidnim promjenama.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!