Politika / Regija

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić neće sudjelovati na samitu čelnika zapadnog Balkana i Europske unije u crnogorskom Kotoru jer će nazočiti sjednici Vijeća sigurnosti UN-a kako bi, kako je kazao, „odgovorio onima koji bi optužili Srbe kao genocidan narod".

Uoči odlaska u New York Vučić se u Beogradu sastao s ruskim veleposlanikom Aleksandrom Bocan-Harčenkom i to nakon što je u ponedjeljak ugostio ukrajinskog šefa diplomacije Dmitra Kulebu koji je u Srbiji boravio istodobno s Olenom Zelenskom, suprugom predsjednika Ukrajine.

Srbija je više puta u Ujedinjenim narodima i na drugim međunarodnim forumima osuđivala rusku invaziju na Ukrajinu, ali se odbija pridružiti međunarodnim sankcijama protiv Kremlja.

Tijekom današnjeg sastanka s ruskim veleposlanikom Vučić je kazao kako je očuvanje stabilnosti u regiji od vitalnog interesa za Srbiju ali da samovoljni potezi Prištine i inicijative poput rezolucije Opće skupštine UN-a o Srebrenici ne doprinose procesu pomirenja, izgradnje povjerenja i suradnje u regiji.

S ruskim veleposlanikom Aleksandrom Bocan-Harčenkom se ranije danas sastala i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, a razgovarali su, kako je priopćeno iz njezina ureda, "o mogućim vidovima parlamentarne suradnje dviju zemalja", ponajprije  "o osnivanju parlamentarne skupine prijateljstva s Rusijom".

"Razmijenili smo mišljenja o pokušajima destabilizacije regije, kao i nastojanjima Srbije da se u međunarodnoj areni izbori za očuvanje ne samo vlastitih državnih i nacionalnih interesa, već i za poštivanje međunarodnog prava i načela na kojima se temelji pravedna globalna politika, napisao je Vučić na Instagramu.

U posjetu Srbiji bravi i europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji koji je u ponedjeljak na zajedničkoj konferenciji za novinstvo sa srbijanskim predsjednikom govoreći o rezoluciji o Srebrenici kazao kako se ne slaže s kolektivnim kažnjavanjem jednog naroda.

„Ne slažem se sa stavom o kolektivnoj krivnji, ne mislim da je stigmatizacija srpskog naroda i kolektivna krivnja održiv izbor, niti će doprinijeti prevladavanju užasa balkanskih ratova", rekao je Varhelyi.

Rezolucija kojom se podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice, u svibnju bi se trebala naći na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, a Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik više su puta istaknuli kako se spomenutom rezolucijom pokušava nametnuti kolektivna krivnja srpskom narodu te inzistiraju na tome da u Srebrenici nije bilo genocida iako je to potvrđeno presudama Haaškog tribunala.  

Nakon okupacije Srebrenice koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, pripadnici vojske i policije bosanskih Srba su u srpnju 1995., planski i sustavno pobili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.

Rezolucija poziva da se 11. srpnja uspostavi kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi