Život / Reportaža

Tačno u podne danas, neformalna grupa građana okupit će ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo u znak protesta zbog zagađenja pitke vode uslijed, kako su naveli, sve veće ilegalne gradnje na Bjelašnici i Igmanu.

Tokom jučerašnjeg dana jedan od učesnika protesta poslao je poruku sa izvora Vrela Bosne koje se nalazi pored sarajevskog naselja Ilidža, navodeći da su s ovog mjesta milionima godina pili pitku vodu.

“Nažalost zbog ilegalne gradnje u vodozaštitnoj zoni Bjelašnice i Igmana, zbog uništenja preko 850 hektara šume i šumskog zemljišta, voda na ovom mjestu je već zagađena. Postavlja se pitanje kakvu mi vodu pijemo sa naših česmi u Sarajevu?”, upitao je zabrinuti građanin na čijoj majici je simbolično napisano “Hoćemo pitku vodu za našu djecu”.

Problem kvaliteta vodosnabdjevanja glavnog grada BiH već godinama, ako ne i decenijama, periodično dolazi u žižu javnosti.

Prije sedam godina, magazin Start BiH je napravio opsežnu reportažu o Bačevu, glavnom sarajevskom izvorištu.

Ovom pilikom je ponovo objavljujemo ne samo zbog aktulenosti nego i zbog mnogih informacija koji, vjerujemo, mnogima građanima nisu poznati.

Samo nas Bijela može spasiti redukcija

Dok prilazimo kroz unutrašnju, vremešnu infrastrukturu sačinjenu od niza cjevovoda, pumpi, prostorije za hlorisanje i dvije ogromne mračne komore koje same zauzimaju polovinu objekta, pažnju nam privlači displej sa promjenjivim očitanjima na kojem upravo stoji da sa Konaka trenutno ulazi oko 490 litara vode u sekundi. Upravo taj broj, koji laiku djeluje impozantno, zapravo već na samom početku posjete otkriva glavni uzrok redukcija voda

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Ko se jednom napije vode sa Baščaršije nikad više iz Saraj'va taj otići ne umije, čuveni je refren jedne pjesme rahmetli Safeta Isovića, doajena sevdaha. Međutim, posljednjih godina, žitelji glavnog grada Bosne i Hercegovine vode u česmama imaju sve manje, a problem je eskalirao ovoga ljeta kada su, pored već uobičajenih noćnih redukcija, uvedene i dnevne, što je izazvalo revolt građana.

Glavni grad pije 3000 litara u sekundi

Izvorište Bačevo, glavni rezervoar tečnosti koja život znači odakle se snabdijeva 85 posto Sarajeva, obuhvata veliku, idiličnu i močvarnu površinu podno Igmana, prošaranu nizom bunara i pumpi čije nadzemne kućice proviruju cijelim pejzažem koji pomalo podsjeća na Hutovo blato s obzirom na veliki broj ptica kojima je Bačevo privremeno ili stalno boravište.

Centralni objekat, u koji se sliva sva voda s okolnih bunara, udaljen je oko jedan kilometar od glavne kapije, a na ulazu nas dočekuje Hajro Nuradin, šef pumpne stanice Bačevo, koji ovdje radi već gotovo pune tri decenije.

Obučen u radničko odjelo, u rudarskim čizmama i sa ventilskim ključem u ruci, odudara od uobičajene slike šefa. Ono što je ipak najvažnije jeste da naš domaćin zna znanje, u šta smo se ubrzo uvjerili jer teško da u ovom nepreglednom labirintu cjevovoda postoji ventil i šaht kojeg sam nije bezbroj puta zavrtao ili otvarao.

Dok nas provodi kroz unutrašnju, vremešnu infrastrukturu sačinjenu od niza cjevovoda, pumpi, prostorije za hlorisanje i dvije ogromne mračne komore koje same zauzimaju polovinu objekta, pažnju nam privlači displej sa promjenjivim očitanjima na kojem upravo stoji da sa Konaka trenutno ulazi oko 490 litara vode u sekundi. Upravo taj broj, koji laiku djeluje impozantno, zapravo već na samom početku posjete otkriva glavni uzrok redukcija voda.

- Upravo sada, Konaci daju 490 litara, a u idealnim uslovima to ide i do 620 litara - kaže Nuradin.

A potom nas upoznaje sa kapacitetom izvorišta:

- Pumpna stanica Bačevo ukupno ima 28 bunara za četiri različita pravca pumpanja. To su Ali-pašin Most, za koji ide pet bunara sa 720 litara u sekundi, zatim Mojmilo sa 12 bunara koji daju 1.300 litara, a sa Konaka ulazi 10 bunara sa oko 600 litara. Govorim o količini u idealnim uslovima. Sa Bačeva dvije pumpe rade i za Igman sa 400 litara u sekundi. Tamo imamo rezerovar iz kojeg se prirodnim padom vodom snabdijeva dio Hrasnice, Ilidže, a jedan dio ide i prema Vlakovu. Imamo također i bunar R-5 kapaciteta 50-70 litara koji se direktno ubada u Igmansku mrežu. Postoji i mala pumpna stanica na samom izvoru Vrelo Bosne, kapaciteta oko 18 litara. Sve pomenuto je u sastavu PS Bačevo. U idealnim uslovima, sa Bačeva se pumpa između 2.800 i 2.900 litara vode u sekundi. Tu treba dodati i četiri bunara u Sokolović-Koloniji koji daju 225 litara.

Nuradin potom izgovara jednu napomenu koja nije poznata većini sugrađana.

- Na lokalitetu Bačevo mi vodu crpimo sa dubina od pet do 20 metara.  To je sve podzemna voda koja se sliva sa Igmana, Bjelašnice i možda dijelom sa Treskavice. Postoji, međutim, još jedan važan segment, a to je navodnjavanje, odnosno prihranjivanje. Mi uzimamo dio vode iz rijeke Bosne koju potom vodimo u pet velikih vještačkih laguna u kojima se nalaze pumpe. Na dnu laguna se nalaze naslage krupnog i sitnog pijeska, a ova voda se također filtrira prirodnim putem i nema nikakve razlike između nje i kišnice - ističe naš sagovornik.

Bosna kvalitetna kao i kišnica

 Problem, međutim, leži u činjenici da su idealni uslovi više želja uposlenika i građana nego stvarnost, što se najbolje vidjelo ove godine za koju šef kaže da je po pitanju padavina bila bolja samo od katastrofalne 2003. godine. Najbolja ilustracija je svakako u brojevima.

- Ako nema padavina i snijega na Igmanu i Bjelašnici, pogotovu u dužem periodu kao ove godine, situacija postaje kritična. Ovoga ljeta 10 bunara sa Konaka je, umjesto idealnih 600, davalo samo 330 litara. Pet alipašinskih bunara je davalo 50-ak litara, a za Mojmilo smo imali do 150 litara. U zbiru, u periodu kada su krenule dnevne i noćne redukcije, gradu je nedostajalo 500-600 litara u sekundi ili oko 20 posto - napominje Nuradin, što je, uz dostrajalost transportne mreže i rasprostranjenu krađu vode, bio glavni razlog redukcija.

Ono što svakako zabrinjava jeste tvrdnja našeg sagovornika da su jedino rješenje za stabilno i dugoročno snabdijevanje glavnog grada vodom nova izvorišta i bunari.

- Nekada davno, prije rata, bio je plan da se dovede rijeka Bijela do Sokolović-Kolonije. Koliko se sjećam, tada je kalkulisano da bi taj projekt koštao 50 miliona dolara. Ta bi voda omogućila normalno snabdijevanje grada u narednih 50 ili 100 godina. Jedan dio bi se filtrirao ili puštao u polje, kao što sada radimo sa Bosnom. Inače, sada se iz Bosne uzima 700-800 litara u idealnim okolnostima. Ljeti, naravno, nema toliko već oko 300 litara. U tom periodu od četiri pumpe radi samo jedna jer ove tri nemaju šta pumpati. S ovim kapacitetima jednostavno ne postoji rješenje za ukidanje redukcija. Obnova transportne mreže i stajanje u kraj krađama vode bi naravno popravile situaciju, ali samo donekle. U svakom slučaju, potrebna su ogromna ulaganja - tvrdi Nuradin.

 Uz česmovaču do titule prvaka države

Ako izdašnost postojećih bunara predstavlja razlog za zabrinutost, nje nema bar kada je riječ o kvalitetu vode uprkos raznim dezinformacijama koje se često šire i bespotrebno plaše građane.

- Voda sa Bačeva je u potpunosti ispravna. I ja imam djecu i svi pijemo vodu sa česme. Nikada nisam kupio flaširanu vodu. Ovako kvalitetne vode nema nigdje. Svaki pravac ima svoje hlorisanje. Koristi se rezidualni hlor 0,30 do 0,50 miligrama po kubiku. Za Bjelašnicu ide 0,50 jer je duži transport. To se komparatorom kontroliše svakih pola sata. Imamo na filteru i svoju laboratoriju - govori Nuradin, šef  PS Bačevo.

 U pola rečenice prekinuo ga je glasan zvuk alarma i sirene u cijelom objektu.

- Alarm se upalio, bunar se isključio majstori rade servis trafoa svakih šest mjeseci i sirena obavještava o tome, kao i alarm na kompjuteru. Jedan bunar je sada isključen. Nekada se desi da ispadne zbog banalnog razloga poput oscilacija u naponu, a nove tehnologije radi predostrožnosti odmah reaguju - umiruje nas Nuradin, a potom nastavlja: - Ne treba nasjedati na bilo kakve priče rekla-kazala. Mi smo prinuđeni po noći praviti redukcije da bismo imali za normalnu potrošnju tokom dana jer, kao što sam rekao, bez novih izvora i novih dotoka na bilo koji način, nema trajnog rješenja. Nakon kiša u prosjeku, povećan dotok se kod nas pokaže u roku od dva do pet dana. Ono što hoću da naglasim jeste to da je voda kvalitetna i da uprkos svim problemima sa kojima se suočavamo, građani nikada nisu imali smanjeni dotok zbog nas. Sve što ima vode se isporuči građanima. 

Par stotina metara dalje od centralnog objekta nalazi se moderno filtersko postrojenje Bosna, koje također egzistira u sklopu izvorišta Bačevo, kojem isporučuju oko 400 litara vode u sekundi.

- Dežura je pokrivena 24 sata. Ovdje imamo minilaboratoriju, gdje svaki sat radimo analize metodom slučajnog uzorka proticaja vode. Od opreme su tu hlorinatori, gdje se mjeri koncentracija rezidualnog, slobodnog hlora, mutnoća, PH, otopljeni kiseonik, monitoring protočnih podataka... Reakcija je uvijek pravovremena i ne može se desiti da bilo šta opasno ode u cjevovod jer mi djelujemo preventivno. Ukoliko postoji potreba, analize radimo svakih 10 minuta. Ovo je kao neka urgentna laboratorija - opisuje Elvir Sejfić, tehničar - tehnolog na ovom postrojenju koji kvalitet vode potvrđuje i zanimljivim ličnim primjerom: - Moja porodica i ja kući pijemo isključivo česmovaču. Sin pije vodu sa česme i državni je prvak u hrvanju.

Anterfile

Zašto je voda nekada bijela u čaši?

Zamućena voda sa česme ili nešto čudniji ukus su neke od najčešćih primjedbi građana zbog kojih sumnjaju u kvalitet vode, ali na Bačevu tvrde da nema nikakvih razloga za zabrinutost.

- Građani hlor ne mogu osjetiti na česmi, a ako slučajno nekada malo i osjete nije opasno. Isto tako u nekim situacijama voda izgleda bijela pa se građani možda prepadnu. Međutim, kada pumpa radi ona u nekim slučajevima može da povuče zrak i to bijelo je zapravo samo zrak koji ubrzo nestane iz čaše. Nije ništa zamućeno - tvrdi Nuradin.

 Anterfile

Kontrole na 102 lokacije svaki dan

Osim kontrola na samom izvorištu, kvalitet vode se svakodnevno kontroliše širom grada.

- Uzorci vode se svaki dan uzimaju na 102 lokacije u gradu Sarajevu i radi se analiza. U slučaju potrebe, rade se i češće. Kontrole radi i Kanton po potrebi, a mi im uredno dostavljamo rezultate naših analiza - kaže Nuradin.

 Anterfile

Ljubavnici razbijaju sijalice

Prema tvrdnjama šefa pumpne stanice, problema s ilegalnom gradnjom i odlaganjem smeća u vodozaštitnoj zoni Bačevo nema, mada je određenih problema bilo u Sokolović-Koloniji. Ima, međutim, nekih drugih problema, a najizraženiji su – ljubavnički.

- Za razliku od prije rata, mi danas nemamo zaštitare tako da smo mi i mašinisti, zaštitari... Jedne godine smo imali problem na periferiji kada je neko istresao gume. Bilo je ponekad krađa željeza, a čak i stub rasvjete su znali odnijeti. Inače, svaki bunar ima rasvjetu. Naveče znaju dolaziti ljubavni parovi kojima smeta svjetlo pa razbijaju sijalice. Postoje ograde i rampa, ali je velika površina i uvijek mogu naći put. Ljubavnici su sada najveći problem - kaže Nuradin uz osmijeh.

 Anterfile

Mjesečno milion maraka struje

O koliko velikom postrojenju se radi najbolje pokazuju i podaci o potrošnji struje.

- Prema nekim dijelovima grada voda se mora prepumpavati i po pet puta što svakako poskupljuje cijeli proces. Bačevo je skoro pet megavata, a mjesečno se troši i do milion maraka struje - kaže Nuradin.