Intervju

„Ukoliko se nastavi ovako pozitivan odnos prema kulturi i ustanovama kulture kakav je bio zadnje dvije godine, siguran sam da ćemo imati priliku radovati se novim instrumentima i boljim uslovima za naš rad i djelovanje, kaže za magazin Start BiH Vedran Tuce, direktor Sarajevske filharmonije. Pripremili smo za njega 33 pitanja

1. Možemo li za početak da sumiramo rezultate Sarajevske filharmonije u 2022?

Nakon što su u proljeće 2022. godine ukinute mjere zabrana uzrokovane pandemijom prodisali smo i vratili se redovnim radnim obavezama. Uz sve naše redovne koncertne aktivnosti, održali smo i neke tzv. off programe koji su bili izuzetno pozitivno prihvaćeni od naše publike i tražila se karte više. Održali smo i naš tradicionalni novogodišnji koncert, a najvažnije završili godinu bez dugovanja, kako finansijskih tako i umjetničkih.

2. U Novu godinu ste ušli sa kapitalnom i važnom investicijom. Ponovili ste sa novim koncertnim klavirom. Možete li nam reći više detalja?

Projekat kupovine novog koncertnog klavira počeo je moj prethodnik i kolega Samir Lokvančić početnim sredstvima Vlade Federacije prije nekoliko godina. Nastavili smo rad na ovom značajnom projektu i zadali sebi cilj da tu kupovinu obavimo što prije. Zahvaljujući prije svega premijeru Vlade KS Edinu Forti, resornom ministru Samiru Avdiću i gradonačelnici Benjamini Karić, skupili smo ostatak sredstava u vrlo kratkom roku i krenuli u nabavku. Na veliko zadovoljstvo svih nas, klavir nam je stigao u zadnjim danima prošle godine iako je krajnji rok isporuke bio prvi kvartal ove godine. Ovo je prvi put u 100 godina postojanja Sarajevske filharmonije da ima svoj koncertni klavir i možete očekivati vrhunske pijaniste na koncertima koji slijede.

3. Pretpostavljamo da to neće biti jedino zanavljanje instrumenata u ovoj godini?

Filharmonije je dobila vrlo vrijednu donaciju od Vlade Japana prije desetak godina i od tada nije bilo značajnijih nabavki nove opreme i instrumentarija. Radi se zaista o velikim sredstvima koja su potrebna za kupovinu i održavanje instrumenata i jedina mogućnost za realizaciju ove aktivnosti su donacije i posebna ulaganja osnivača. Ukoliko se nastavi ovako pozitivan odnos prema kulturi i ustanovama kulture kakav je bio zadnje dvije godine, siguran sam da ćemo imati priliku radovati se novim instrumentima i boljim uslovima za naš rad i djelovanje.

Uradilo se dosta sa Fortom i Avdićem

4. Finansije su naravno važan faktor, pogotovo u relativno siromašnim zemljama poput BiH. Pritom, kultura nažalost i nije nikad bila u vrhu prioriteta. Koliko je teško doći do investicijskog budžeta?

Teško je ubijediti ljude da podrže kulturu, da u nju ulažu, ali napominjem da je u posljednje dvije godine stanje mnogo bolje i optimist sam. Nastave li vlasti ulagati u kulturu i kulturnu infrastrukturu kao u pomenutom periodu, imamo veliku šansu. Tu treba dodati i poseban senzibilitet koji prema SF pokazuju i načelnik Opštine Centar g. Srđan Mandić, gradonačelnica Sarajeva gđa. Benjamina Karić, federalna ministrica kulture i sporta gđa. Zora Dujmović, koji su nam umnogome pomogli u proteklom periodu. Svi ovi ljudi koji su nam pomagali u posljednje vrijeme daju mi veliki razlog za optimizam.

5. Da li politika koči razvoj kulture u BiH?

Generalno bih rekao da politika u posljednje tri decenije koči bilo kakav progres i razvoj, a kultura je posebno bila zaboravljena. Pozitivni procesi koji su se desili od zadnjeg saziva Vlade KS daju mi nadu za optimizam u budućnosti generalno pa i u dešavanja u kulturi.

6. Kakvi su planovi Filharmonije u 2023?

Najveći projekat za ovu godinu je povećanje broja radnih mjesta. U proteklom periodu uradilo se dosta sa premijerom Fortom i ministrom Avdićem na ovu temu. Očekujem dovršetak tog projekta u ovoj godini, sa time bi Filharmonija prvi put u svojoj stogodišnjoj istoriji imala kompletiran barem minimalni sastav, tzv. „a due“ sastav. 

7. Planirate li neka gostovanja u drugim državama?

Ima nekih planova za jedan veliki zajednički koncert u Crnoj Gori, ali prerano je još govoriti o tome. Imamo veliki jubilej pred nama i naš mali tim koji radi u administraciji Filharmonije mora dati svoj maksimum da sve napravimo kako i dolikuje toj velikoj godišnjici.

 Možete li nam ukratko predstaviti orkestar?

Orkestar Sarajevske filharmonije jedini je profesionalni ansambl ovog tipa u BiH. Ono što ga čini još posebnijim je činjenica da naš orkestar opslužuje Operu i Balet Narodnog pozorišta Sarajevo te nam tako ostaje premalo vremena za produkciju samih koncerata, ali trudimo se da stignemo na sve. Konstantno se trudimo da angažujemo mlade ljude, pa i studente, kako bismo dokazali da budući mladi umjetnici imaju budućnost.

9. Da li ste popunjeni na svim pozicijama / instrumentima, da li SF ima pun sastav i koji?

Nažalost ne, Sarajevska filharmonija nema puni sastav te za svaki koncert ili predstavu moramo angažovati spoljne saradnike. Pored činjenice da nam to predstavlja veliki organizacijski problem, to nas finansijski dodatno iscrpljuje. Nadam se da ćemo u ovoj godini imati popunjen najmanji „a due„ sastav spreman da dočeka maestra Mutia i proslavi svoj stoti rođendan. 

10. Ko je danas vaša publika i da li je možda došlo do neke promjene u strukturi u odnosu na neka ranija vremena?

Mijenja se sve pa i naša publika, ali primjećujemo da, pored naše „stare publike“, kontinuirano dolaze neka nova i mlada lica. Dajemo sve od sebe da kroz posebne novitete i popularne tzv. off programe privlačimo novu publiku. Takođe, trudimo se da uvijek imamo i programe za djecu prilagođene uzrastu naše najmlađe publike. Te programe svi posebno volimo. 

11. Da li Vi na neki način možete primijetiti uzročno-posljedičnu vezu između posjeta koncertima i ekonomske situacije među građanima?

Nažalost da, upravu ste, sve teža platežna moć građana i povećanje troškova života utiče na količinu konzumacije kulture. Primijetili smo da su naši besplatni programi uvijek popunjeni do posljednjeg mjesta i konstantno imamo upite o programima za koje poklanjamo karte našim sugrađanima. SF nije mijenjala cijenu ulaznica za svoje koncerte već dugi niz godina i obećavam da ćemo učiniti sve što možemo da tako ostane koliko god bude moguće.

12. Kakva je saradnja Sarajevske filharmonije sa kolegama u regionu s obzirom da su umjetnost i kultura generalno bile jedan od pionira regionalne saradnje?

SF mora sarađivati sa svim raspoloživim kolegama umjetnicima u regionu jer nemamo kompletiran sastav i vrlo često pozivamo kolege iz regije kao ispomoć u orkestru. Naravno, nerijetko imamo soliste i dirigente iz susjednih zemalja kao goste na našim koncertima, ali institucionalna saradnja s orkestrima u regiji mogla bi biti mnogo bolja. Ipak ansambli u regiji ne vide u nama rivala dostojnog sebi, na nama je da se potrudimo i mijenjamo takvu sliku i mišljenje. Uz adekvatnu podršku siguran sam da ćemo uskoro promijeniti ovakvu atmosferu.

Pred nama je puno posla

13. Koji je uopšte najveći posao direktora Filharmonije – finansije, organizacija, administrativni rad, materijalni resursi, ljudski resursi, saradnje, repertoar...?

Sve ovo što ste nabrojali, a ja bih još dodao da nam najveći problem prave loša zakonska rješenja u pojedinim oblastima i tjeraju nas da trošimo ogromne ljudske resurse na stalnu improvizaciju. Nerijetko su neka zakonska rješenja i neusklađena na različitim nivoima pa se stvari i dodatno zakomplikuju. Npr, angažovati kolegu honorarca za neki koncert ili solistu i dirigenta koji nisu iz BiH i napraviti sve u roku i po važećim propisima, pravi je megaprojekat... i ovakvih problema ima puno. Nevjerovatno je kako naša administracija zna zakomplikovati i najjednostavnije stvari.

14. Kolike su objektivne mogućnosti direktora da napravi određene pomake u funkcionisanju Filharmonije?

Mogle bi biti i veće, ali može se mnogo uraditi i u ovakvim uslovima ako imate viziju i tim koji je spreman, zajedničkim naporima, raditi na ostvarivanju ciljeva i zadataka.

15. Imate li neku filharmoniju na koju se ugledate, čemu težite?

Ugledamo se na svaki bolji orkestar i konstantno moramo raditi na razvoju, kako umjetničko-tehničkom tako i infrastrukturalnom. Puno je posla ispred nas.

16. Možete li nam navesti neke iskorake koje ste Vi napravili u ovih nešto više od godinu dana, otkako ste na funkciji direktora?

Određene odgovornosti dodijeljene su vođama dionica, osmišljen je odgovarajući sistem postojanja šefa dirigenta (bar nerezidencijalnog), a od narednog mjeseca i koncert-majstora na isti način. Urađen je novi vizualni identitet i SF postavljena na sve društvene mreže u mnogo većem obimu nego što je bio slučaj dosad. Prodaja karata konačno je plasirana i na internet, ostvaren cilj da SF ima producenta. Počela je primjena principa da se izvode djela domaćih kompozitora, pojačana saradnja sa Muzičkom akademijom u Sarajevu. Ima toga još, ali ima i dosta stvari koje tek treba raditi. Ništa od svega ne bi bilo moguće da ne postoji tim u kojem svi imamo iste želje i veliku volju da stvaramo nove vrijednosti.

17. Ove jeseni ćete obilježiti 100 godina Filharmonije. Da li su pripreme već počele i možete li nam otkriti bar neke detalje koji će obilježiti taj veliki jubilej?

Pripreme su počele već odavno, a apsolutno najveća senzacija je dolazak Riccarda Mutia kao dirigenta za naš rođendanski koncert, koji će biti vrhunac proslave stote godišnjica rada i postojanja. Mnoga imena koja će se pojaviti ove sezone kao dirigenti ili solisti najeminentiji su umjetnici na planeti. Čeka nas mnogo jako dobrih koncerata. 

18. Da li ste još uvijek član Samostalne organizacije nove muzike Sarajevo (SONEMUS) s obzirom da ste bili i jedan od osnivača?

SONEMUS je definitivno jedan od mojih najdražih projekata u životu i ostat ću prisutan dok god to bude potrebno. Mi osnivači prepustili smo to mlađoj generaciji, ali pomoći ćemo kad zatreba. Nažalost, SONEMUS više nema tako dobru podršku kao nekad i produkcija je svedena na jedan mali festival godišnje, ali najveći problem je što umjetnici, koje smo stvorili i koji imaju tehničke i umjetničke kvalitete da sviraju repertoar koji izvodi SONEMUS, odlaze iz BiH. Najbolji nam ipak odlaze. 

19. Neke filharmonije, poput beogradske, u cilju popularizacije svake godine organizuju besplatne koncerte na velikim otvorenim površinama na kojima, zapravo, na svoj način obrađuju hitove pop muzike, što privlači desetine hiljada posjetilaca. Da li je tako nešto izvodivo i kod nas s obzirom da i SF ima periodično neke off programe?

Radili smo to u prošloj godini, a radit ćemo i ubuduće. To su vrlo skupi koncerti jer izlazak SF van zgrade NPS iziskuje velika novčana sredstva. Mi imamo mnogo prioritetnih stvari koje moramo rješavati brzo, ali trudit ćemo se da budemo i dio kulture koja izlazi na ulice.

20. Svako vrijeme donosi nešto novo. Generacije koje odrastaju na internetu, YouTubeu i na društvenim mrežama i koje su sklone površnosti i brzopletosti svakog dana čine sve veći populacijski udio u društvu. Kako privući njihovu pažnju?

Vrlo jednostavno, svirati dobro i omogućiti vrhunske koncerte sa najboljim solistima i dirigentima. Prije pojave interneta bilo je dovoljno pričati o sebi najbolje, sada je situacija mnogo drugačija. Svi imaju pristup internetu i nema više ništa od lijepog pričanja. Kad napravimo sezonu sa vrhunskim umjetnicima i izvedemo svaki koncert na vrhunskom nivou, sala će sigurno uvijek biti puna. 

Sarajevo je pobijedilo

21. Šta je prema Vašem mišljenju generalno zadatak kulture, a samim tim i filharmonije kao integralnog dijela kulture jednog društva?

Bez kulture nema društva! Može se na ovu temu napisati mnogo rečenica, ali istina je samo jedna. Društvo može da postoji bez mnogo čega što je danas prikazano kao potrebno, ali samo bez kulture ne može. Kultura svako društvo održava živim.

22. Uz kakvu muziku se opušta direktor Sarajevske filharmonije ili je možda zanimljivije da pitam šta voli poslušati na nekim proslavama i zabavama?

U svim situacijama opuštanja najviše volim tišinu. 

23. Kako se nosite sa kritikama i ima li u BiH kvalitetne kritike umjetnosti i kulture generalno?

Nažalost, u BiH nema nikakve muzičke kritike. Muzički kritičar je možda i najskuplji proizvod u ovoj branši. Treba još mnogo toga da se dogodi da bismo imali osnove za stvaranje kvalitetne muzičke kritike.

24. Kakvi su Vam interesi izvan svijeta muzike i kulture?

Svijet avijacije je nešto što me vrlo lako zainteresuje. Vrlo je intezivno i toliko široko da nikad ne može biti dosadno. Zahtijeva konstantno učenje i tu sam napravio nekoliko dobrih projekata od kojih neki i danas postoje i rade. Najviše me raduju projekti gdje je moguće stvarati nove vrijednosti, tu se najlakše zakačim. 

25. Kako u sebi uskladite sve to što jeste zapravo: muzičar, profesor, pilot, glumac, pa i otac? Šta je prioritet?

Uvijek sljedećim redom: otac, profesor, ako mi ostane vremena onda pilot, a ako me neko počasti pozivom da se malo zaigram pred kamerama, onda rado prihvatim poziv da se malo foliram da sam kao fol i glumac.

26. Na šta nikada ne žalite potrošiti novac?

Na vrijeme koje provedem sa kvalitetnim i ostvarenim ljudima. To ulaganje uvijek mi donese mnogo smijeha, a to mi je najbolja terapija.

27. Koji je Vaš najveći uspjeh?

Moj najveći uspjeh je to da nijedan svoj uspjeh nikad nisam morao slaviti sam. Za sve što sam u životu radio imao sam tim oko sebe jer drugačije nije moguće ništa uraditi. Nakon uspješnog posla ili projekta ne bi valjalo da čovjek nema sa kim nazdraviti i proslaviti.

28. Puno ste putovali kao muzičar, ali i kao pilot. Koji Vam je grad ili mjesto ostao u najljepšem sjećanju i kojem bi se uvijek vratili?

Upravo onaj u koji sam se uvijek i vraćao. Imao sam mogućnosti živjeti na mnogim lokacijama, Sarajevo je ipak nedvojbeno pobijedilo. 

29. Koja je Vaša neispunjena želja?

Imam ih mnogo, toliko da ih sigurno neću sve ni ostvariti u životu. U suprotnom, postalo bi mi dosadno živjeti.

30. Koji Vam je koncert Sarajevske filharmonije ostao u posebnom sjećanju, i kao direktoru, i kao muzičaru?

Pamtim sve one koji su bili dobri i na kojima smo uživali sa publikom.

31. Da li sa nama možete podijeliti neku anegdotu, kao muzičar Sarajevske filharmonije i kao direktor iste?

Vrlo često orkestarski umjetnici smišljaju smicalice dirigentima, a i obrnuto, pa zna biti često smiješnih situacija. Mnoge je teško opisati jer su uvijek prožete nekim našim stručnim terminima koje nije lako razumjeti nekome ko nije iz ove branše.

32. Koja je tajna Vašeg uspjeha?

Oko mene su uvijek dobri i kvalitetni ljudi sa kojima lako nalazim zajednički jezik i lako slijedimo ideje jedni drugih. Trenutno, takav jedan tim čini šest fantastičnih žena i ja koji im pomalo smetam tu okolo. Bez timskog rada nema uspjeha, sve ostalo osuđeno je na propast. 

33. Za kraj, kako vidite Sarajevsku filharmoniju za 10 godina, u 110. godišnjici?

Kao kompletiran orkestar čiji sastav ima kontinuitet u radu i može sebi da obezbijedi konstantan napredak i umjetnički razvoj. Kao orkestar koji prodaje sezonske karte jer će sezona biti sastavljena od vrhunskih solista i dirigenata sa relevantnim programskim sadržajem izvođenim na vrhunskom umjetničkom nivou. Kao orkestar koji je, zbog svega navedenog, postao i turistička atrakcija Sarajeva privlačeći slučajne goste, ali i publiku iz regije, na svoje koncerte.