[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0001.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/100x73\/dji-0001.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0001.jpg","size":"325.59","dimensions":{"width":770,"height":460}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0003.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/100x73\/dji-0003.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0003.jpg","size":"536.44","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0004.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/100x73\/dji-0004.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0004.jpg","size":"537.29","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0005.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/100x73\/dji-0005.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0005.jpg","size":"572.13","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0014.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/100x73\/dji-0014.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0014.jpg","size":"420.32","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0041.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/100x73\/dji-0041.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/04\/03\/dji-0041.jpg","size":"698.95","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
POZITIVNA BIH

Uništavaju sve, od komaraca do aviobombi

Za direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka kažu da je jedan od rijetkih direktora koji je uvijek među prvima na terenu • Pripadnici FUCZ se sa pravom mogu nazvati elitnom jedinicom. Prvo po opremi, a još više po obučenosti • Nužno je dodatno opremiti službe na lokalnom nivou poput vatrogasaca za koje kaže da više nisu samo ljudi „koji drže crijevo u rukama“ nego su oni „prvi odgovor“ u raznim situacijama

 

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Foto: Mevludin Mekić

Da ih ima 300 slobodno bi se mogli nazvati Spartancima modernog doba. Osnovni posao im je deminiranje, ali su obučeni za sve vrste nepogoda i nesrećnih situacija. Podjednako uspješno se snalaze na vodi, pod vodom, u ruševinama, lavinama, planinama, u požarima ili hemijskim incidentima. Odlično su i obučeni i opremljeni. Ima ih 212 i bave se najhumanijim poslovima.

Za direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudina Solaka kažu da je jedan od rijetkih direktora koji je uvijek među prvima na terenu, što je svakako ohrabrujuće za svakog člana njegovog tima, s obzirom da im je primarni posao deminiranje, a od minskog polja svi bježe glavom bez obzira. Ono što ih dodatno čini posebnim jeste što ih u pravilu redovno „zapadnu“ minirane površine koje ne žele da rade druge deminerske jedinice. U prevodu, oni idu tamo gdje niko drugi neće.

ELITNA JEDINICA

U protekle četiri godine, otkako se Solak nalazi na njenom čelu, FUCZ je postala „napredni odgovor“ na svaku prirodnu nesreću, katastofu ili incident u Federaciji BiH, po potrebi i šire. Iako ne postoji osoba koja nije čula za Civilnu zaštitu, malo je onih koji znaju šta tačno rade, čime se bave, sa kakvom opremom i znanjem raspolažu? Stoga smo ih posjetili u sjedištu Uprave, u sarajevskom naselju Stup, kao i njihov deminerski centar smješten u Azićima. Ono što smo vidjeli nas je iznenadilo. Pozitivno. Pripadnici FUCZ se sa pravom mogu nazvati elitnom jedinicom. Prvo po opremi, a još više po obučenosti.

Razgovor otvaramo nesretnim poplavama iz 2014. godine čije je razorne posljedice umnogome umanjila odluka direktora Solaka, pukom srećom, donesena nekoliko dana prije nego što će se rijeke izliti iz korita.

- Na dužnost sam stupio u novembru 2013. godine, a početkom maja 2014. sam naredio da se sva oprema, čamci, agregati, pumpe za ispumpavanje... odvezu na Jablaničko jezero i isprobaju. Dosta toga se nikada nije napuhalo. Nije se znalo ni kakvo gorivo koriste čamci, koje su snage pumpe ni štošta drugo. To je sve bilo složeno i neraspakovano godinama. Oni su tada prošli i obuku sa tom opremom što će se samo par dana kasnije pokazati kao potez od ogromne važnosti. Tokom poplava se vidjelo da imamo sposobne ljude i da možemo biti značajna snaga na terenu. Nakon toga započinjemo još veće aktivnosti na obukama - prisjeća se Solak.

Uskoro se osniva USAR (Urban search and rescue, višenamjenski tim opremljen kamerama, senzorima, geofonima... za potrage u urbanim sredinama u slučaju zemljotresa, klizišta i drugih nepogoda. Uz pomoć kolega iz Češke, tokom 2015. i 2016. formira se ronilački tim za podvodne aktivnosti, a potom se, uz podršku međunarodnih organizacija, dodatno osposobljava 30-ak ljudi za spašavanje na vodi. Uporedo se nabavlja i oprema po uzoru na evropske službe civilne zaštite, a pripadnici FUCZ se osposobljavaju za prečišćavanje vode iz rijeka i jezera na samom terenu.

- Osposobili smo i tim za hemijsko-biološki odgovor, odnosno incident koji se može desiti. Te 2014. smo imali veliki incident s uginulim životinjama u Posavini. Nemamo kafileriju u BiH za te stvari, a trebalo je hitno rješenje. Uspjeli smo dogovoriti sa kafilerijom u Inđij, u Srbiji. „Euro-asfalt“ nam je dao pet velikih kamiona koje smo posebno obložili i to smo radili mjesec dana. Oko 1000-1500 tona uginule stoke je transportovano. U BiH imamo i jaku hemijsku industriju pa je incident uvijek moguć - navodi Solak didatna znanja i vještine.

A tom spisku, čini se, nema kraja jer su svi članovi FUCZ obučeni za potrage i u zimskim i u ljetnim uslovima po svjetskim standardima, od kartografije do dronova, kao i za lavinske potrage s obzirom na ekspanziju planinskog turizma u BiH.

KOMUNIKACIJA ZEMLJA - ZRAK

- Šumski požari su veliki problem. Početkom ovog ljeta smo imali situaciju da na Čvrsnici požar izmiče kontroli, uz upozorenje da će ga, ako pređe plato i ode u ravnicu, biti nemoguće držat pod kontrolom. Nas 150, sa grupom vatrogasaca iz Sarajeva, dolazimo na teren, kao i četiri helikoptera OSBiH. Dovozimo ljude na vrhove Čvrsnice sa naprtnjačama i vodom. Požar smo uspješno lokalizovali poslije tri dana - kaže Solak.

On ističe još jedan veliki iskorak koji su ove godine napravili kada su u pitanju i požari, koji svakog ljeta pustoše bh. planine.

- Godinama nije postojala komunikacija između pilota i ljudi na zemlji. Pilot pokupi vodu na Jablaničkom jezeru i ispusti gdje otprilike misli da treba iako od dima ništa ne vidi. Mi smo početkom godine krenuli sa realizacijom projekta uvođenja airband komunikacije zemlja-zrak. Podijelili smo stanice svim upravama CZ na terenu, osposobili ih za korištenje i sada imamo direktnu vezu sa pilotom pa možemo navoditi sa zemlje. To je prvi put krenulo ovog proljeća. Efikasnost se dramatično povećala - navodi Solak upozoravajući kako je nužno dodatno opremiti službe na lokalnom nivou poput vatrogasaca za koje kaže da više nisu samo ljudi „koji drže crijevo u rukama“ nego su oni „prvi odgovor“ u raznim situacijama, od saobraćajnih nesreća do potraga, dok FUCZ opisuje kao „napredni“ odgovor.

Najveće rezultate svakako bilježe u svom primarnom poslu, deminiranju što praktično rade svakodnevno, a rezultati na tom polju su bolji iz godine u godinu. Čak i te famozne 2014. su uspjeli deminirati milion kvadratnih metara, da bi ove godine već stigli do 1,3 miliona. Angažovani su na brojnim lokalitetima, a ovom prilikom izdvaja samo neke.

- Nedavno smo deminirali vodovod u Sapni, a građani, recimo, ne znaju da smo mi deminirali i 800 metara tunelske cijevi za vodosnabdijevanje iz RS-a prema KS koja je bila zatprana minama. Mi smo prošle godine dva mjeseca sa 20 ljudi bukvalno na koljenima deminirali i iznosili zemlju u rukama jer se nije moglo nikakvom mehanizacijom. Voda je tim putem krenula prije nekoliko dana, a mi smo svoje odradili prošle godine. To je posao koji niko drugi ne bi uradio. Radili smo i vodovod u Banovićima, put kod Kalesije... - nabraja naš sagovornik.

S obzirom da se deminiranje može raditi samo u idealnim vremenskim uslovima, zanimljiva je organizacija koju primjenjuju. Tako se tokom ljetnih mjeseci deminiranje uglavnom vrši u Bosni, dok se u zimskim mjesecima sele u topliju i suhu Hercegovinu. Kada uslovi ne dozvoljavaju deminiranje u bilo kojem dijelu FBiH, intenzivira se edukacija i obuke. Trenutno, uz podršku turske TIKA-e, rade doedukaciju medicinskih tehničara. S obzirom na teritoriju i aktivnosti, broj uposlenih je iznenađujuće mali.

SPECIJALNI DETEKTOR

- Mi smo organizacija koja pokriva cijelu FBiH i imamo ukupno 212 uposlenih. Oko 180 ljudi su terenci, a 30-ak rade u kancelarijama, mada po potrebi i oni idu na teren. Operativni centar koji radi 24 sata dnevno prima i distribuira sve informacije. U svakom kantonu imamo dva tima, jedan za deminiranje koji čini 10 ljudi i četveročlani EOD tim za uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava. Dnevno imamo 10-15 prijava mina, bombi i granata - kaže Solak.

Spisak opreme je impresivan. Osim kompletne opreme za deminiranje, koja uključuje i dvije deminerske mašine, tu su i čamci za brze i mirne vode, skuteri za brze evakuacije na vodi, kvadovi za nepristupačne terene, bageri, utovarivači, kamioni, pumpe za vodu, pet dronova, mašine za prečišćavanje vode, kompletna ronilačku opremu, laboratorije za dekontaminaciju, cisterne, agregati, 12 pasa za deminiranje i potrage koji su opremljeni GPS lokatorima i Go pro kamerama. Naredne godine, odlukom Vlade FBiH, nakon remonta očekuju i helikopter koji je vraćen iz Beograda.

- Te 2014. smo imali veliku najezdu komaraca, a mi jedini u BiH imamo i dvije velike mašine za zaprašivanje koje su montirane na prikolice.

Posljednje što smo dobili su donacije općine Ilidže u vidu detektora za podvodno deminiranje i detektor sa dva senzora od općine Centar koji, osim detekcije, pokazuje i oblik predmeta, što znatno ubrzava proces. Inače, obični detektori koštaju oko 5.000 KM, podvodni 10-12.000, a ovaj sa dva senzora oko 70.000 KM - navodi naš sagovornik.

Trodnevna obuka na ovom skupocjenom detektoru upravo treba da počne pa žurimo u deminerski centar u Aziće, gdje su već spremni za polazak.

- Upravo izlazimo na teren, na obuku na Igmanu. Pozvali smo sve vođe naših deminerskih i EOD timova iz FBiH i biće trodnevna obuka jer se detektor još nije koristio na terenu - kaže nam Murat Baručija, rukovodilac sektora za deminiranje i uništavnje minsko-eksplozivnih sredstava dok nam predstavnik kompanije koja je isporučila uređaj pojašnjava da je ovo jedini dual senzor detektor u cijelom regionu, da ima ugrađen radar koji može detektovati i stvari koje nisu od metala poput dasaka, kostiju te da su ga Amerikanci često koristili u Afganistanu.

 

BOMBE ZA MUZEJ

Timovi nakon toga kreću na obuku, a nešto kasnije će im se pridružiti i Sead Vrana, šef Odsjeka za uništavanje eksplozivnih sredstava (UES), koji će nam prije polaska prikazati neke od dosadašnjih „suvenira“ FUCZ-a.

- Tu su neke od avionskih bombi koje smo uklonili u proteklih nekoliko godina. Engleska bomba GP 1000 mase 500 kg, njemačka bomba SC 500 mase 500 kg, obje iz II svjetskog rata, i američka bomba MK 80 mase 250 kg iz NATO udara 1995. godine - pokazuje nam Vrana.

Potom nas uvodi u magacin, gdje se nalaze neki istinski rariteti.

- Ova granata je najveći artiljerijski projektil ikada nađen u BiH. U pitanju je granata teškog bacača 25 centimetara. Ima nominalnu masu avionske bombe. Pronađena je u okolini Gradačca i neutralisana usmjerenom detonacijom. Ispaljena je iz teškog bacača granata. To je oružje karakteristično za Prvi svjetski rat. Imamo i granatu brodskog topa 15 cm sa bojnih brodova klase Tegetthoff, također iz Prvog svjetskog rata. Nađena je u okolini Sarajeva i moguće je da je u pitanju bio suvenir. Tu je i hemijsko njemačko zrno 15 cm korišteno na C 33 topovima - pojašnjava Vrana.

Zatim nam pokazuje i rep fugasne aviobombe od 500 kg, te nastavlja dok obilazimo ovaj svojevrsni artiljerijski muzej:

- Ovdje je i tzv. laka granata za teški bacač kalibra 25 cm, mase 60 kg i 40 kg eksploziva. Sredstvo je korišteno u teškim Rheinmetallovim bacačima koje je koristila Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu. U BiH su pronađene dvije granate. Ova laka, duga 60 cm, i još jedna duga 100 cm kod Bugojna, u selu Ivica, ali je ona uništena na licu mjesta. Najstarije eksplozivno sredstvo koje je pronađeno u BiH je topovsko đule iz 18. stoljeća u rijeci Drini kod Goražda. Imamo i „bosanki lonac“, improvizovano eksplozivno sredstvo koje je Armija BiH koristila u ratu 90-ih. Nema veliki domet, ali je razorno jer ima 30-ak kg mase. U rangu je haubičke granate 122 mm.

 

NAJVEĆA AKCIJA

U Bosanskoj Otoci, prilikom izvođenja građevinskih radova, krajem 2015. otkrivena je aviobomba iz Drugog svjetskog rata koja se morala uništiti na licu mjesta.

- To je bila bomba od 250 kg, sa 130 kg TNT eksploziva, na dubini od jednog metra. Oko okolnih kuća smo poredali 60.000 vreća pjeska. Dva dana i dvije noći neprekidnog rada. Sa kolegama iz OSBiH, koji su nam bili podrška, evakuisali smo oko 1.500 ljudi. Aktivirali smo eksplozivno punjenje i sve je prošlo idealno. Na terenu je bilo 100 ljudi, koristili smo pse i dronove. Prava filmska akcija - prisjeća se Solak.

 REGISTAR VOLONTERA

Jedan od važnijih projekata koje izdvajaju u FUCZ jeste online registar volontera, koji je napravljen uz pomoć Vlade Švajcarske. Trenutno broji oko 400 imena, a ovih dana uz pomoć TIKA-e se planira niz predavanja za volontere o medicinskoj zaštiti i drugim vještinama.

 ČUDESNI NICS SOFTVER

Jedan od najvažnijih alata kojim se koriste jeste NICS softver koji je FUCZ dobila u partnerstvu sa Ministarstvom sigurnosti BiH.

- Softver je napravio čuveni američki univerzitet MIT. Oni su ga razvili za povezivanje vatrogasaca i policajaca u SAD. To je online aplikacija bazirana na kartografijama gdje ucrtavamo mine, planinske staze, izvorišta vode, puteve, dalekovode, požarišta, samo mijenjate layere... Možete je beskonačno dopunjavati, svi su umreženi i sve imate u realnom vremenu. Ogromna pomoć. Amerikanac, glavni za taj projekatkoji je napravljen prije 10 godina, nam je priznao da smo mi za samo 48 sati tu aplikaciju „napunili“ i više je iskoristili nego oni za svih 10 godina - ističe direktor Solak.

 

 

 

Podijelite ovaj članak!