Politika / Regija

Predsjednik Republike Crne Gore Jakov Milatović sutra stiže u dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini što će biti njegova prva službena posjeta BiH otkako je preuzeo dužnost predsjednika u maju 2023. godine.

U međuvremenu, u susjednoj Crnoj Gori se desilo nekoliko značajnijih promjena. Dvije najznačnije su izbor nove vlade Crne Gore u oktobru prošle godine, ali i nedavno objavljeni rezultati Popisa stanovništva koji su uzburkali duhove u ovoj zemlji jer je popis stanovništva, slično kao i u BiH, mnogo više od obične statistike.

Tim povodom, portal Startbih.ba je kontaktirao Daliborku Uljarević, izvršnu direktoricu Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice.

- Crna Gora je, do prije nekoliko godina, uz sve ono što su bile kritike vlasti DPS-a, a bile su u mnogo čemu utemeljene, imala veoma dobre odnose sa svim susjedima izuzev sa Srbijom, u kojoj, na žalost, vladajuća struktura na Crnu Goru gleda kao na privremeno izgubljenu teritoriju, a to nije pozicija sa kojom se grade održivi i ravnopravni odnosi. Međutim, uticaj Vučića i SPC je doveo do situacije da su odnosi sa gotovo svim susjedima sada značajno narušeni, bili smo svjedoci i protesnih nota iz BiH, a da ni nova Vlada ne ulaže napor da se napravljena šteta sanira – kaže Uljarević koja potom pojašnjava kako je predsjednik Milatović faktički u zemlji opozicija toj Vladi, iako je uz podršku tih aktera došao na vlast.

- Čini se da njegov odnos prema institucijama i poretku, koji ne hrani partijske interese, ali kako se to čini, i ne prati neke magistrale zacrtane u Beogradu, nije po volji mnogima. Iz te pozicije on može biti i jedan most saradnje sa onim adresama u regionu u kojima su neki zvaničnici nove vlasti nepoželjni. Nije dobro što danas imamo lošije odnose i sa BiH, ali i sa Hrvatskom i Kosovom nego što je to bio slučaj, recimo, prije nekoliko godina. Prirodnije bi bilo da to ide uzlaznom linijom, a posebno imajući u vidu sve ono što se dešavalo u našoj skorijoj prošlosti – navodi naša sagovornica.

Na pitanje o rezultatima i reperkusijama Popisa Uljarević kaže kako u društvima nerazvijene političke kulture nije rijetkost da određeni administrativni procesi postanu mehanizam zloupotrebe od strane donosilaca odluka, a popis je u Crnoj Gori, prema njenom mišljenju, uslijed očigledne namjere zvaničnog Beograda, kao i njihovih političkih i vezanih poluga u Crnoj Gori, da izvrši etnički inžinjering bio pogodno oruđe.

- Ipak, stvari nisu baš ispale onako kako je to planirano, ali je jasno da se pojedini podaci pokušavaju zloupotrijebiti kako bi se mijenjale neke od ključnih odrednica države. Vrijedi ukazati da, osim što rezultati popisa nisu ukazali na neki značajniji rast onih koji se izjašnjavaju nacionalno kao Srbi, a značajna su sredstva u to uložena kroz medijske kampanje i mnoge druge akcije, danas imamo i većinsku percepciju da su upravo Srbi u Crnoj Gori najprivilegovaniji što ruši onaj mit Vučićevih političkih saradnika da su Srbi ugrožen narod i da, shodno tome, treba pristupiti i etničkom popunjavanju institucija, odnosno ići praktično ka nekom vidu etnofederalizma – kaže Uljarević.