Život / Kultura

"Želimo biti slobodni i bićemo slobodni" naziv je izložbe Nacionalnog arhiva Latvije koja je u saradnji sa Arhivom Federacije Bosne i Hercegovine  otvorena danas u Zemaljskom muzeju BiH.

Ideja za izložbu nastala je kao plod višegodišnje uspješne saradnje između Arhiva Federacije BiH i Nacionalnog arhiva Latvije, a posvećena je formiranju Latvijske države prije 100 godina.

Postavku je organizirao Latvijski arhiv u saradnji sa arhivima svih baltičkih republika, kao i Poljskim i Nacionalnim arhivom Finske.

Na otvaranju izložbe govorili su direktor Arhiva Federacije Ademir Jerković, šefica Međunarodnog programa Latvija 100 pri Ministarstvu kulture Leonarda Kestere i ekspertica iz Nacionalnog arhiva Latvije Meldra Usenko.

Jerković je u prigodnom obraćanju podsjetio na dugogodišnju saradnju te institucije sa Nacionalnim arhivom Latvije.

Izložba predstavljena u Zemaljskom muzeju, kako je kazao, svjedoči o stogodišnjoj historiji Latvije, zemlje koja je nastala raspadom tri carstva - njemačkog, austrougarskog i ruskog nakon Prvog svjetskog rata. Izložbom su obuhvaćeni i periodi kad je Latvija izgubila nezavisnost te bila preuzeta od SSSR-a do ponovnog sticanja nezavisnosti.

Šefica Međunarodnog programa Latvija 100 pri Ministarstvu kulture Leonarda Kestere  podsjetila je da je prošle godine 18. oktobra ta država slavila stogodišnjicu.

- Latvija je stvorena našim mislima i djelima, kroz naše doprinose prosperitetu Latvije. "Ja sam Latvija" bila je i ostala glavna poruka na proslavama stogodišnjice. Ona podsjeća da su naši ljudi najveći resurs Latvije. Oni koji su za slobodu žrtvovali živote, oni koji su se posvetili stvaranju i održavanju nezavisne države - ocijenila je Keseter.

Također je istakla da je 2019. godina, kao nastavak stogodišnjice latvijske države nazvana "Godinom hrabrosti" u kojoj se obilježava stvaranje države Latvije - prve vlade, bitke za slobodu i staranje latvijske vojske, lokalnih i nacionalnih institucija.