Magazin / Čitaj, saznaj

Birači će na predstojećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini prvi put biti autentificirani otiskom prsta, dok će glasački listići biti skenirani i elektronski prebrojani, ali će, kao dodatni mehanizam kontrole, biti zadržano i ručno brojanje glasova, izjavio je u intervjuu za Fenu član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suad Arnautović.

Arnautović naglašava da se u javnosti nepotrebno stvara utisak da će postupak glasanja biti drastično promijenjen i kompliciran, iako se za birače uvodi tek nekoliko novih radnji.

Dolazak na biračko mjesto i obavezna identifikacija važećom ličnom kartom, pasošem ili vozačkom dozvolom ostaju nepromijenjeni. Nakon provjere dokumenta, birač će biti autentificiran putem uređaja za biometrijsku identifikaciju, odnosno uzimanjem otiska prsta.

- Ta radnja se dodaje kako bi se apsolutno osigurala zakonitost postupka, odnosno da pravo glasa mogu ostvariti samo osobe koje su upisane u birački spisak i koje su zaista došle na biračko mjesto. To jeste novina, ali ne predstavlja veliko opterećenje za birača - kazao je Arnautović.

Birači se više neće potpisivati direktno na izvod iz Centralnog biračkog spiska. Nakon uspješne biometrijske autentifikacije uređaj će odštampati potvrdu, odnosno slip, na koji će se birač potpisati.

Potvrde će biti odlagane u posebnu kutiju i kasnije korištene prilikom utvrđivanja podataka o izlaznosti.

Nakon identifikacije birač će dobiti glasačke listiće za nivoe vlasti za koje ima pravo glasati. Izgled listića za većinski sistem, koji se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH, te predsjednika i potpredsjednika entiteta Republika Srpska, ostaje isti kao u ranijim izbornim ciklusima.

Birač će zaokružiti kružić ispred imena izabranog kandidata.

Promjene se odnose na listiće za proporcionalni sistem, koji se u Federaciji BiH koriste za skupštine kantona, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a u entitetu Republika Srpska za Narodnu skupštinu RS-a i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Arnautović je pojasnio da je dizajn tih listića prilagođen korištenju skenera i da je CIK BiH postupao u okviru ovlaštenja propisanih Izbornim zakonom BiH, prema kojem Komisija utvrđuje izgled, sadržaj, svojstva i karakteristike glasačkih listića.

Birač će prvo morati potpuno popuniti kružić ispred naziva izabranog političkog subjekta. Glasanje za politički subjekt je obavezno, dok je davanje preferencijalnih glasova kandidatima mogućnost, a ne obaveza.

Ukoliko želi utjecati na redoslijed kandidata unutar odabrane stranke ili koalicije, birač će moći označiti najviše tri kandidata. Njihove brojeve pronaći će na posebnoj kandidatskoj listi koja će biti dostupna uz glasački listić.

- Obavezan je prvi korak, a to je identifikacija političkog subjekta za koji birač glasa. Ako se ne označi politički subjekt, nego samo brojevi kandidata, takav glasački listić bio bi nevažeći jer su brojevi kandidata univerzalni i bez označene stranke ne bi se moglo utvrditi kojoj listi pripadaju - objasnio je Arnautović za Fenu.

Ocijenio je da je postupak jednostavan jer je za podršku političkom subjektu dovoljno popuniti jedan kružić, dok je označavanje kandidata potrebno samo ukoliko birač želi dati preferencijalne glasove.

Uvođenje novih izbornih tehnologija, prema njegovim riječima, zahtijeva sveobuhvatnu edukaciju birača i organa zaduženih za provođenje izbora.

CIK BiH je, uz podršku Misije OSCE-a u BiH i Vijeća Evrope, pripremio strategiju koja uključuje tutorijale, videomaterijale, spotove i druge forme informiranja.

Program informiranja birača bit će realiziran i u saradnji s Populacijskim fondom Ujedinjenih nacija.

Edukacija izbornih organa podijeljena je u nekoliko faza. CIK BiH je imenovao 150 instruktora koji će, prema sistemu obuke trenera, educirati kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora. Oni će, zajedno s općinskim i gradskim izbornim komisijama, kasnije obučavati članove i zamjenike članova biračkih odbora.

Prvih 150 uređaja za skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača trebalo bi stići u Bosnu i Hercegovinu sredinom augusta. Riječ je o uređajima kakvi će biti korišteni i na izborni dan, 4. oktobra, a prvi primjerci služit će za praktičnu obuku izbornih organa.

Govoreći o načinu brojanja glasova, Arnautović je kazao da je zakonodavac predvidio elektronsko i ručno brojanje.

Nakon što birač označi listiće, prići će skeneru i, koristeći zaštitnu fasciklu kojom se osigurava tajnost glasanja, jedan po jedan listić ubaciti u uređaj. Skener će evidentirati glas i napraviti digitalnu sliku svakog listića.

- Na taj način osigurava se da se u kasnijem periodu na listiću ništa ne može dopisivati, prepravljati ili dopunjavati. Glasački listić je slikom praktično zamrznut u stanju u kojem ga je birač predao - rekao je Arnautović.

Skeneri će od 7 do 19 sati raditi u offline režimu, odnosno neće biti povezani s internetom. Nakon zatvaranja biračkog mjesta uređaj će odštampati izvještaj s podacima o broju glasova za političke subjekte i kandidate.

Izvještaj će potpisati članovi biračkog odbora, nakon čega će uređaj biti povezan s internetom i rezultati će biti poslani u Glavni centar u Sarajevu.

Poslije elektronskog utvrđivanja rezultata birački odbor će ručno prebrojati sve glasačke listiće, podatke unijeti u propisane obrasce i izborni materijal dostaviti općinskoj ili gradskoj izbornoj komisiji, a potom Glavnom centru za brojanje.

Arnautović je naveo da je moguće da se pojave razlike između elektronskog i ručnog brojanja, zbog čega će CIK BiH svaki slučaj pojedinačno razmatrati i donositi odluke u skladu s Izbornim zakonom.

U slučajevima zakonom propisanih odstupanja, uključujući razliku od dva posto ili više između podataka o biračima koji su glasali i broja glasačkih listića, CIK BiH može odlučiti da se na tom biračkom mjestu listići ponovo prebroje.

- Uvjereni smo da će uređaji adekvatno skenirati način na koji su listići obilježeni. Ručno brojanje ostaje dodatni osigurač da rezultati budu u skladu s voljom birača - kazao je.

Predviđen je i rezervni plan za slučajeve nestanka električne energije ili kvara uređaja. Skeneri će imati baterije koje mogu raditi tokom cijelog izbornog dana, a osigurane su mogućnosti popravke i zamjene uređaja.

Ukoliko uređaj iz bilo kojeg razloga ne bude mogao funkcionirati, izborni proces moći će biti završen ručno.

Na svakom biračkom mjestu bit će angažiran i tehnički operater koji neće biti član biračkog odbora, ali će pomagati pri instaliranju uređaja, kontroli njihove funkcionalnosti i rješavanju tehničkih problema. Bit će formirani i regionalni mobilni timovi tehničara koji će moći brzo intervenirati na biračkim mjestima.

Skeneri bi trebali biti postavljeni na oko 5.300 redovnih biračkih mjesta u cijeloj Bosni i Hercegovini. Za mobilne timove, glasanje u odsustvu i glasanje nepotvrđenim glasačkim listićima bit će primijenjen drukčiji postupak, a skeniranje će se uglavnom obavljati u centru za brojanje.

Arnautović očekuje da će nove tehnologije značajno smanjiti mogućnost izbornih manipulacija.

Biometrijskom autentifikacijom, kako je naveo, bit će onemogućeno glasanje u ime preminulih ili odsutnih osoba, korištenje tuđih identifikacionih dokumenata i naknadno upisivanje birača nakon zatvaranja biračkog mjesta.

Skeniranje će, istovremeno, onemogućiti naknadno dopisivanje preferencijalnih glasova, označavanje dodatnih političkih subjekata i pretvaranje važećih listića u nevažeće.

- Ovo je apsolutni doprinos jačanju integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Prvi veliki napredak je da birač mora fizički doći i autentificirati se otiskom prsta, a drugi da se skeniranjem potpuno eliminira mogućnost dopisivanja po glasačkim listićima - naglasio je Arnautović.

Pozvao je političke subjekte i nevladine organizacije koje prate izbore da objektivno sagledaju odluke CIK-a i da ne šire dezinformacije koje među građanima mogu stvarati konfuziju i osjećaj nesigurnosti.

Prema njegovim riječima, nakon izbora bit će provedene analize koje će pokazati jesu li uvedena rješenja dovoljna ili će u budućnosti biti potrebno razmotriti dodatne tehnologije, poput kamera na biračkim mjestima.