Politika / Integracije za budućnost

U kulturnom sektoru Evropske unije prošle godine bilo je zaposleno 8,9 miliona ljudi, odnosno 4,3 posto ukupno zaposlenih, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, objavljeni u vrijeme kada su Vijeće EU-a, Evropski parlament i Evropska komisija usvojili prvu zajedničku deklaraciju za zaštitu kulture i jačanje kreativnog sektora.

Evropska unija usvojila je svoju prvu zajedničku deklaraciju o zaštiti kulture, dok novi podaci pokazuju da broj zaposlenih u kulturnom sektoru nastavlja rasti.

Prema najnovijim podacima Eurostata, u kulturnom sektoru EU-a je 2025. godine bilo zaposleno 8,9 miliona ljudi, što čini 4,3 posto ukupne zaposlenosti u Evropskoj uniji.

Između 2024. i 2025. godine broj zaposlenih u kulturi povećan je za 0,5 procentnih poena. U ovaj sektor ubrajaju se zanimanja poput umjetnika, muzičara, glumaca i drugih kulturnih djelatnika, prenosi Euronews. 

Gotovo polovina zaposlenih u kulturi bila je starosti između 30 i 49 godina, a većina je imala najmanje diplomu prvog ciklusa visokog obrazovanja (bachelor).

Slijedi 31,3 posto zaposlenih koji su završili najmanje srednju školu, dok je 6,7 posto radnika završilo najviše niže srednje obrazovanje.

U 17 od 27 država članica EU-a, zaposlenost u kulturi činila je između četiri i pet posto ukupne zaposlenosti.

Najveći udio zaposlenih u kulturi zabilježen je u Nizozemskoj (5,7 posto), Estoniji (5,3 posto) i Malti (5,1 posto).

S druge strane, najmanji udio zabilježen je u Rumuniji (1,8 posto), Slovačkoj (3,3 posto) i Irskoj (3,4 posto).

Prošlog mjeseca Vijeće Evropske unije, Evropski parlament i Evropska komisija potpisali su prvu zajedničku deklaraciju o kulturi pod nazivom ''Evropa za kulturu – kultura za Evropu''.

Deklaracijom su utvrđena načela koja bi, prema stavu ovih institucija, trebala usmjeravati djelovanje Evropske unije u oblasti kulture u narednom periodu, uz naglašavanje ključne uloge kulture u suočavanju sa savremenim izazovima.

Među tim izazovima su geopolitičke napetosti, klimatske promjene, digitalna tranzicija, društvene nejednakosti i kriza mentalnog zdravlja, navodi se u saopćenju Vijeća EU-a.

Dokument sadrži 12 principa koji bi trebali biti osnova budućeg djelovanja Evropske unije u oblasti kulture, uključujući zahtjev da umjetnici mogu raditi bez cenzure te da kulturni radnici imaju bolje plate i snažniju socijalnu zaštitu.

Međutim, deklaracija nema pravno obavezujući karakter i ne obavezuje vlade da izdvajaju više sredstava za kulturni sektor, pa ostaje da se vidi na koji način će pojedine države primijeniti njene odredbe.