Vijesti / BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je danas u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu da se od borbe za istinu i pravdu, traganja za nestalima i procesuiranja odgovornih za ratne zločine u Prijedoru i dolini Sane nikada ne smije odustati.

Obraćajući se porodicama žrtava, preživjelim logorašima, predstavnicima udruženja i građanima na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ratnog zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane, Bećirović je kazao da se danas odaje počast za više od 3.176 ubijenih civila, među kojima je 102 djece.

- Ovdje smo da porodicama šehida iskažemo duboko poštovanje i zahvalnost jer neumorno čuvaju istinu i bore se za pravdu. Ovdje smo jer nikada nećemo zaboraviti masovna ubistva, mučenja, progone, istrebljenja, deportacije, prisilna premještanja i širenje terora među civilnim stanovništvom - rekao je Bećirović.

Istaknuo je da današnja kolektivna dženaza podsjeća na jedan od najmračnijih perioda evropske historije nakon Drugog svjetskog rata.

Prema njegovim riječima, brojni dokazi svjedoče da zločini počinjeni u Prijedoru i dolini Sane imaju elemente genocida, među kojima su masovna ubistva, logori i masovne grobnice.

Posebno je ukazao na masovnu grobnicu Tomašica, otkrivenu 2013. godine, koju je nazvao trajnom opomenom čovječanstvu i jednim od dokaza namjere počinilaca zločina.

Bećirović je naveo i da je tokom postupka protiv Slobodana Miloševića pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju razmatrana genocidna priroda zločina počinjenih u Prijedoru.

Podsjetio je i na dokument Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske iz 1992. godine, u kojem je, kako je rekao, zločin na Korićanskim stijenama označen kao genocid te je navedeno da su u njemu učestvovali pripadnici vojske i policije.

Govoreći o presudi bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, Bećirović je naveo da je Prijedor označen kao mjesto sistematskog ubijanja, zatvaranja i progona Bošnjaka i Hrvata radi njihovog trajnog uklanjanja.

- Naša je obaveza da nikada ne odustanemo od traganja za nestalima i da procesuiramo sve ratne zločine. Zadatak naučnih i drugih institucija jeste da objektivno i cjelovito analiziraju relevantne dokumente i sačuvaju istinu za buduća pokoljenja - kazao je.

Dodao je da je ljudska i civilizacijska obaveza čuvati istinu o logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, kroz koje su prošle hiljade ljudi.

- Naša je dužnost čuvati dostojanstvo žrtava i graditi Bosnu i Hercegovinu kao državu u kojoj svi građani imaju jednaka ljudska prava. Najbolji odgovor velikodržavnim politikama jeste izgradnja demokratske i pravedne BiH, države u kojoj će svaki čovjek biti siguran - poručio je Bećirović.

Prijedor je 1992. godine bio poprište jedne od najsistematičnijih kampanja progona nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Lokalne vlasti naredile su putem Radija Prijedor da nesrpsko stanovništvo svoje kuće obilježi bijelim čaršafima, a da pri izlasku iz domova oko ruke nosi bijele trake. Uslijedila su masovna hapšenja, progoni i ubistva, dok su hiljade civila odvedeni u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, gdje su bili izloženi mučenju, izgladnjivanju i ubistvima.

Posmrtni ostaci žrtava skrivani su u masovnim grobnicama širom Bosanske krajine, među kojima su Tomašica i Korićanske stijene. Brojni ostaci premještani su u sekundarne grobnice radi prikrivanja zločina, zbog čega potraga za nestalima traje i danas.

Pred Haškim tribunalom za zločine počinjene na području Prijedora osuđeno je 17 osoba na ukupno 276 godina zatvora. Najviša pojedinačna kazna izrečena je bivšem predsjedniku Općine Prijedor i prijedorskog Kriznog štaba Milomiru Stakiću, koji je osuđen na 40 godina zatvora.

Nakon vjerskog programa u Memorijalnom centru Kamičani bit će klanjana kolektivna dženaza za pet žrtava bošnjačke nacionalnosti ubijenih 1992. godine. Dženazu će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, koji će proučiti i dovu šehidima.