Prvo zvanično predstavljanje rezultata naučno-istraživačkog, edukativnog i izložbenog projekta "Pod nebom vedre vjere: Islam i Evropa u iskustvu Bosne" održat će se u srijedu 21. decembra u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.
Rezultati ovog značajnog projekta ostvareni u 2022. godini objedinjeni su u posebno kreiranoj digitalnoj zbirci. Na domaćem i međunarodnom nivou na ovom projektu umreženo je preko 200 ljudi, saradnika, kustosa, naučnih istraživača, i članova akademske zajednice.
Kako je za Fenu kazao dr. Ekrem Tucaković, član projektnog tima i urednik web stranice projekta, u srijedu će se predstaviti dio istraživačkih rezultata, prije svega rada na terenu, snimanja kulturnog naslijeđa i dokumenata. Također, predstavit će se wwb portal www.bosnianexperience.com odnosno www.iskustvobosne.ba koji je zvanična web stranica projekta i virtuelni prostor u koji se slijevaju, obrađuju i objavljuju različiti tekstualni i audio-vizuelni sadržaji, koji su u najširem smislu povezani s ciljevima i tematskim cjelinama projekta.
Prema njegovim riječima, sam projekat je mnogo više od izložbe u njenom uobičajenom razumijevanju i praksi.
-Riječ je o naučno-istraživačkom i edukativno-izložbenom projektu u okviru kojeg se vrše značajna istraživanja i snimanje građe širom Bosne i Hercegovine, u mnogobrojnim arhivima i muzejima, te kulturnog naslijeđa i modernog umjetničkog i graditeljskog izraza. U prvoj fazi vrši se prikupljanje, obrada, valorizacija i selekcija. U okviru dvadeset tri sekcije zastupljeni su, sučeljeni i dovedeni u vezu arhivski dokumenti, faksimili, rukopisi, historijske karte, stare razglednice, knjige i periodika, fotografije, audio, video, 3D zapisi, modeliranje u AR/VR tehnologiji te brojni artefakti koji pripadaju domeni likovnih i primijenjenih umjetnosti, u formi unikatnih radova u metalu, staklu, keramici, drvetu, tekstilu, kamenu, plemenitim metalima, na papiru kao i originalne slike, grafike i radovi unikatnog dizajna, pojašnjava dr. Tucaković.
Kako navodi, intencija je da se kroz savremeni jezik kulture i koristeći moderne tehnologije, koje u predstavljanju kulturnog naslijeđa sve više zauzimaju važnu ulogu, prezentira kulturno naslijeđe Bosne inspirirano islamom. Sučeljavanje klasičnog i modernog, prožimanje jezika i forme klasike i savremene tehnologije predstavlja važnu odliku projekta.
-Sveobuhvatnost ili pokušaj zahvatanja cjeline, odnosno reprezentativnosti u mnogim sferama duha je također nešto što ovaj projekat razlikuje od ranijih koji su bili usmjereni na prikazivanje određenih segmenata ili užih kulturnih cjelina. Prisustvo, doprinosi i vrijednosti bh. muslimana u različitim oblastima djelovanja, u promjenjivim historijskim, društveno-političkim i kulturnim kontekstima, kroz višestoljetno susretanje i ispreplitanje zapadnog i istočnog kulturno-civilizacijskog kruga izmicalo je dosadašnjoj ozbiljnoj naučno-istraživačkoj valorizaciji i predstavljanju. Ovo je prilika da se putem najsavremenijih modaliteta produkcije i prezentacije duhovno i kulturno naslijeđe ne samo islama nego i nauke i umjetnosti na prostoru Bosne i Hercegovine predstavi u izazovima različitih historijskih epoha i u njenim doprinosima evropskoj i svjetskoj kulturi, duhovnosti i baštini, kaže dr. Tucaković.
Projekat ima značajan edukativni potencijal i stoga je važno da njegovi sadržaji budu dostupni i pristupačni što široj i raznovrsnijoj publici.
-Dakako, u prvom planu je bosanskohercegovačka stručna, ali i opća javnost. Međutim, ništa manje nije značajna ni regionalna i međunarodna javnost, jer je ambicija da se projekat predstavi u regionalnim i evropskim kulturnim centrima. Na taj način, s jedne strane, nastoji se jačati vlastita svijet, a, s druge strane, podsjetiti naše šire okruženje o višestoljetnom kreativnom i produktivnom prisustvu islama i bosanskih muslimana u kulturnom, naučnom i javnom životu Evrope, sa naglaskom na osobitosti islama i njegovih duhovnopovijesnih manifestacija u Bosni i Hercegovini, dodaje dr. Tucaković.
Unutar projekta djeluju brojni saradnici u nekoliko timova, kao što je kustoski tim.
Autorica koncepta projekta i izložbe je prof. dr. Aida Abadžić Hodžić, koja je ujedno i glavni kustos, a pored spomenute profesorice u ovoj odabranoj skupini istraživača su Amra Madžarević, mr. Lebiba Džeko, mr. Osman Lavić i doc. dr. Haris Dervišević.
-Primarni zadatak kustoskog tima je da istraži sve objavljene i neobjavljene izvore, odnosno literaturu koja se odnosi na projekat, te obaviti terenska istraživanja, posjetiti lokalitete od značaja, uspostaviti saradnju s drugim institucijama i pojedincima u domovini i inostranstvu, kao i napraviti selekciju predmeta koji će pronaći svoje mjesto unutar izložbe. Dakako, od kustosa se očekuje da svojim tekstovima daju doprinos pisanjem za internet platformu projekta, kao i pisanje za popularne i naučne časopise“, kazao je član kustoskog tima doc. dr. Haris Dervišević.
Članovi kustoskog tima čine istraživači i kulturni radnici s višegodišnjim iskustvom, ali niko prije nije radio na ovako velikom i zahtjevnom projektu, navodi dr. Dervišević.
-Svako od nas se bavi posebnim segmentom islamske kulture i baštine, ali sada kada radimo zajedno bolje uviđamo slojevitost tog naslijeđa. Kultura, tradicija, muslimani i življenje islama u Bosni i Hercegovini uokvireni su pod sintagmom bosanski svjetovi Islama, gdje akcenat treba staviti na riječ „svjetovi“. Teško je u nekoliko rečenica pretočiti sve zadatke koje je kustoski tim ispred sebe postavio i koje je uspješno završio, odnosno koje nas očekuje u narednim mjesecima, ali mislim da je upravo timski rad doprinio da uspijemo u zacrtanim ciljevima, rekao je.
Najzorniji pokazatelj kustoskog posla svjedoče terenska istraživanja, gdje su članovi tima analizirali autentična historijska vrela počevši od 15. stoljeća do danas, obišli izvorne lokacije, te u saradnji s produkcijskim i timom za medije fotografisali i snimili stotine objekata, spomenika i lokaliteta.
-Obim kustoskog posla svjedoči činjenica da smo uspjeli posjetiti na stotine naselja, gradova, mjesta počevši od Bihaća na sjeverozapadu do Bileće na jugoistoku, odnosno Livna na jugozapadu i Bijeljine na sjeveroistoku. Kako integralni dio bošnjačke tradicije čini prostor Sandžaka, bilo je veoma važno uključiti u terenska istraživanja ovaj region. Naravno, dio istraživanja načinjen je i u inostranstvu. Dodao bih da je prije svake posjete načinjen detaljan plan posjeta, iščitana literatura i konsultovani brojni stručnjaci. Najveći dio terenskih istraživanja radili smo tokom ljeta, te je bilo nešto teže pod visokim temperaturama posjetiti brojne lokalitete, koji su često bili na nepristupačnim mjestima i izvan urbanih sredina, kazao je dr. Haris Dervišević.
Ovo je zasigurno generacijski projekat na koji se dugo čekalo, projekat od iznimne važnosti ne samo za Bošnjake, već i za Bosnu u njenom totalitetu, naglašava dr. Dervišević.
-Korijen Bošnjaka je Bosna, oni su tu svoji na svome, a prihvatanjem islama oni su polučili specifičnu i sebi svojstvenu kulturu, koja se kroz stoljeća napajala iz različitih izvora. Plod susreta Istoka i Zapada, protkan planinskim vjetrom Bosne i kršovite Hercegovine iznjedrio je bosanski islam. Ovaj projekat ima za cilj da upoznamo sami sebe, da sebe predstavimo sebi, ali da istovremeno drugima kažemo o našem doprinosu u dijalogu između Istoka i Zapada, dodaje.
Bitno je kazati da će ovaj projekat biti krunisan izložbom naredne godine u Sarajevu, a nakon toga planirano je da izložba putuje i bude predstavljena u bosanskohercegovačkim gradovima, kao i da svoje mjesto ugleda u evropskih prijestolnicama. Višeslojnost ovog projekta potvrđuje platforma s mnoštvom tekstova, na bosanskom i engleskom, što ide u prilog činjenici da ovo nije trenutačni projekat, već projekat koji će trajati i koji je globalno dostupan.
Usaglašen je stav svih uključenih u projekat da je nasušna potreba za osnivanjem muzeja islamske kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, što će svakako pokazati izložba koja se priprema. Organizatori ističu da je ovakav muzej važna karika u predstavljanju Bošnjaka i bosanskog islama kao neodvojivog dijela prošlosti i budućnosti Evrope, to jeste Evropske unije.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.