[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/23\/l-013f5385fe64f8cd78846e58fb97e29d.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/23\/100x73\/l-013f5385fe64f8cd78846e58fb97e29d.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/23\/l-013f5385fe64f8cd78846e58fb97e29d.jpg","size":"47.00","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Vijesti / Regija

Tridest godina Mosta Radija Slobodna Evropa

Most Radija Slobodna Evropa, autora Omera Karabega, prva je regionalna radijska emisija nastala nakon raspada Jugoslavije.

Prvi “Most” emitovan je 24. aprila 1994. godine iz studija Radija Slobodna Evropa u Minhenu. “Most” je pokrenut u jeku rata, kada su bile pokidane sve veze među ljudima na prostoru bivše Jugoslavije. Redakcija je došla na ideju da preko svog studija u Minhenu, gdje se tada nalazila, a potom i preko studija u Pragu, uspostavlja telefonski kontakt između značajnih ličnosti političkog, kulturnog i javnog života iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Kosova, a povremeno i iz Makedonije i Slovenije.

-Cilj je bio da se provjeri da li se i pored rata i pored ubitačne propagande koja je širila mržnju, i pored satanizacije svega što nije naša nacija, naša vjera, naše pleme, može voditi dijalog. Činilo se da je to nemoguć poduhvat. Jer, teško je bilo povjerovati da je poslije Vukovara, poslije koncentracionih logora u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva (genocid u Srebrenici se još nije dogodio) dijalog uopšte mogućan. Pokazalo se, međutim, da na prostoru bivše Jugoslavije ima mnogo ljudi koji su spremni na dijalog i da se može razgovarati čak i o najosjetljivijim temama o kojima nije postojao ni minimum saglasnosti, ističe Karabeg.

“Most” na izvjestan način predstavlja svjedočanstvo o tome da su dijalog i tolerancija bili mogućni i u najtežim ratnim vremenima, kao i da mržnja i ksenofobija nisu prirodno stanje na prostoru Zapadnog Balkana, kao što su tvrdili ideolozi rata.

U “Mostu” se vodio dijalog o raspadu Jugoslavije, sudbini Bosne i Hercegovine, sličnostima i razlikama između političke scene u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, polemisalo se o ratnim zločinima, ulozi Haškog tribunala, ispitivale su se mogućnosti uspostavljanja pokidanih kulturnih veza između država nastalih na području bivše Jugoslavije, razgovaralo se o odnosima između religijskih zajednica.

Ratne Mostove najteže je bilo raditi sa Sarajevom, jer su telefonske veze bile u prekidu. Jedina mogućnost za razgovor bila je da učesnik iz Sarajeva izlažući se snajperima dođe u sarajevski biro Radija Slobodna Evropa koji se nalazio u zgradi RTVBiH na Alipašinom Mostu u kome je bio satelitski telefon.

“Most” je septembra 1994. godine uspostavio prvi javni dijalog između Miloševićeve Socijalističke partije Srbije i Rugovinog Demokratskog saveza Kosova. Bio je to “Most” u kome su učestvovali Mihajlo Marković, ideolog vladajuće partije Srbije, i Fehmi Agani, potpredsjednik Demokratskog saveza Kosova, uz Ibrahima Rugovu, glavni pobornik politike nenasilnog otpora srpskom režimu. Aganija su kasnije za vrijeme NATO bombardovanja ubili pripadnici srpske policije. Od tada je Most napravio preko 150 srpsko-albanskih dijaloga. Radio Slobodna Evropa je u to vrijeme bio jedini medij na kome se vodio srpsko-albanski dijalog. On se u “Mostu” nikada nije prekidao - ni u najgorim ratnim vremenima za vreme Miloševićevog terora i NATO intervenicije kada su mnogi sagovornici Albanci bili van Kosova, ni nakon završetka rata.  

Do sada je emitovano preko 1300 Mostova, a u njima je učestovalo preko 2000 ličnosti sa područja bivše Jugoslavije. To su bili predstavnici vlasti, opozicioni lideri, publicisti, pisci, glumci, sveštenici, naučni radnici. Iako je većina razgovora imala karakter oštrih polemika, oni su se odlikovali kulturom dijaloga, tolerancijom i spremnošću da se sasluša tuđe mišljenje.

-“Most” je od prvog dana bio zamišljen ne samo kao radijska, nego i kao novinska rubrika. Prenosili su ga mnogi dnevnici i nedeljnici u regionu: u Bosni i Hercegovini dnevik Oslobođenje i nedeljnici Dani i Svijet, u Srbiji je “Most” redovno prenosio dnevnik Naša Borba, a potom njen nasljednik Danas, povremeno i nedeljnik Vreme, u Hrvatskoj dvotjednik Zarez, a povremeno i dnevnici Večernji list i Novi list, u Crnoj Gori dnevnik Vijesti i nedeljnik Monitor, na Kosovu dnevnik Koha Ditore i u Makedoniji dnevnik Nova Makedonija i nedeljnik Puls, podsjeća autor emisije.

Dijalozi vođeni u “Mostu” publikovani su u dvije knjige. Prvih sto dijaloga, nastalih u toku rata, objavljeni su 1998. godine pod naslovom “Most dijaloga, razgovori ratu usprkos”. Druga knjiga Mostova nosila je naslov “Dijalog na buretu baruta” i sadržavala je srpsko-albanske dijaloge. Knjiga je objavljena na srpskom i albanskom jeziku. Povodom promocije albanskog izdanja u Prištini je avgusta 2002. godine održan okrugli sto o srpsko-albanskim odnosima koji je okupio najprominetnije srpske i albanske učesnike dijaloga vođenih u “Mostu”. To je bio prvi skup te vrste nakon rata.

Omer Karabeg je dobitnik nagrade "Dr Erhard Busek" za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi koju dodjeljuje SEEMO - Medijska organizacija Jugoistočne Evrope.

-Kada sam krenuo da pravim “Most” rukovodio sam se onom mudrom izrekom - bolje je hiljadu dana razgovarati, nego jedan dan ratovati. Pokazalo da se može razgovarati ratu uprkos, ali na ovim našim prostorima dijalog, nažalost, ne sprečava rat, ističe Karabeg.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!