Sezona je u špicu, Mostar vrvi turistima, a dah kosmpolitizma se osjeti u široj gradskoj jezgri. Vjerujemo da je lijepo i ponosno biti Mostarac, bar u ljetnim mjesecima. O tome u intervjuu za magazin Start Tanja Miletić Oručević, profesorica i rediteljica kaže sljedeće: 

-Lijepo je vidjeti da grad posjećuje toliko ljudi i divi se njegovim ljepotama. Međutim, turističke djelatnosti u Mostaru se dešavaju haotično, neplanski, prepuštene su privatnim inicijativama. Grad i Turistička zajednica nemaju nikakve strategije i zapravo ništa ne rade na afirmaciji tog (našeg zajedničkog!) kulturnog dobra, od kog mnogi Mostarci žive. S jedne strane već nastupa turistifikacija, Grad se oduzima njegovim stanovnicima (koji u ljetnjim mjesecima uopće ne idu u Stari grad, što zbog ogromnih gužvi, što zbog enormnih, „turističkih“ cijena usluga). S druge strane, prave ponude nema. Mostar je grad za izlet, a ne za boravak. Za obilazak stare čaršije dovoljno je pola dana. Ambiciozniji turist će obići znamenitosti okoline Mostara, ali sve je to dovoljno samo za kratki, prolazni boravak. Niti se turistima nude ikakvi kulturni i drugi sadržaji, da ih se zadrži dulje u gradu, niti se činjenica boravka tolikog broja turista koristi da se poboljša ljetnja ponuda i uopće kvalitet života Mostaraca i Mostarki. Banalan primjer – u gradu koji ugošćava milione ljudi nema specifičnih restorana, ni ekskluzivnih, ni svjetskih kuhinja, ništa. Devastira se jedno Partizansko spomen groblje, spomen park svjetskog estetskog nivoa. Jednom riječju, divlji zapad, primordijalna faza kapitalizma.

Ipak, to nije istinska slika i prilika grada. Turisti možda ne shvataju značenje pojma „lijeve i desne obale“, ali Mostarci znaju. Da li se, kako i u kojem smjeru Mostar promijenio od Dejtona do danas?

-Ja ipak mislim da se promijenio nabolje. Cinični Mostarci često kažu da su za to najzaslužniji veliki shopping mall-ovi, koji privlače kupce iz cijelog grada. Možda su ipak nešto pomakle grupe entuzijasta, naročito iz oblasti nevladinih organizacija i kulture, koje uporno rade na spajanju grada desetljećima. Sigurno je to posljedica i običnih životnih ljudskih mehanizama – pitanja opstanka, pa onda i neke zabave i druženja jednostavno s vremenom ljudima postaju važnija od nacionalnih trvenja. Naravno, nacionalista ima još mnogo i vladajuće stranke se još uvijek služe sijanjem etničke netrpeljivosti u svrhu vlastitih političkih i ekonomskih ciljeva... ali im – čini mi se – to ipak sve manje, kako mi u Mostaru kažemo, „pije vode“ kod građana- zaključuje profesorica Miletić Oručević.

Miletić u intervjuju za magazin Start BiH govori o identitetu i identitluku, nasilju političara, femicidu, mladima, Povorci ponosa , medijima...

Cijeli intervju čitajte u novom broju magazina Start BiH.