Život / Ljepota i zdravlje

Grijanje na drva, pelet i ugalj tokom zime su najzastupljeniji vidovi grijanja na teriroriji Bosne i Hercegovine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH iz 2017. godine, svega 5,2% ljudi koristi električnu energiju za sobno grijanje, a 1% plin - što ukazuje na činjenicu da su čvrsta goriva energenti koji se najviše upotrebljavaju.

Kako sve veći broj domaćinstava prelazi na ovu vrstu grijanja, od ključne je važnosti da znate kako se adekvatno loži, koja drva su najbolja za potpalu, kao i kada je potrebno uraditi servis - sve u cilju da smanjite finansijske troškove i povećate sopstveni komfor.

Ukoliko i sami razmišljate da pređete na čvrsta goriva ili ste već dugogodišnji korisnik, pročitajte naš tekst do kraja jer ćemo vam razjasniti sve nedoumice u vezi ovog načina grijanja.

#1 Oruđa za čišćenje unutrašnjosti kotlova za grijanje - investirajte u kvalitetnu opremu

Skorašnje istraživanje iz 2017. godine pokazuje da 72% domaćinstva koristi sobno grijanje, 19% etažno ili sopstveno centralno grijanje, a svega 7% koristi centralno grijanje iz toplane. Od većinske grupacije koja se služi sobnim grijanjem, 93,8 % njih se grije na drva i ugalj.

S obzirom na činjenicu da je ovaj energent najzastupljeniji, od esencijalne je važnosti da znate kako da održavate kotlove za grijanje kako biste produžili njihov životni vijek i efikasnije limitirali budžet.

Sagorevanjem čvrstih goriva dobijamo toplotu i nusprodukte (čađ, pepeo i prašinu) koji se lijepe za ogrijevnu površinu. Na taj način se stvara neželjeni toplotni izolator koji smanjuje efikasnost kotla - 1 mm smjese od nataložene prašine, čađi i pepela smanjuje učinkovitost grijnog tijela od 5-7%.

S tim u vezi, serviseri savjetuju da investirate u kvalitetnu opremu za čišćenje - najbolji usisivači za pepeo su oni koji imaju kombinovane filtere za različite nusprodukte sagorevanja.

Ove industrijske naprave poseduju motor velike snage (između 800 i 1200W) pomoću kojeg se površine jednostavnije čiste, a pepeo se skladišti u metalnoj posudi (najčešće između 18 i 20 litara).

Uz usisivač za pepeo se koriste i različite četke i strugači, koji pospješuju proces čišćenja nataložene prašine i čađi.

#2 Servis peći i kotlova - kada je potrebno uraditi veliki servis i koliko košta?

Letnji servis grejnog sistema u vašem domu će obezbijediti optimalan rad vašeg kotla ili peći tokom grijne sezone, ujedno će i sniziti vaše ukupne troškove.

Iako je većina pod utiskom da je potrebno uraditi svega jedan veliki servis tokom godine, realnost je ipak malo drugačija - da, potrebno je uraditi najveći godišnji servis tokom ljeta, međutim podjednako je bitno da odradite manje servise svakog mjeseca (temeljnije čišćenje prostora i dimnjaka).

Veliki servis dimnjaka je kompleksniji poduhvat, te u ovom slučaju treba da angažujete profesionalca. Dimničar će izvršiti sljedeće aktivnosti:

• Kontrola rada vaše peći i detektovanje eventualnih nepravilnosti
• Merenje emisije gasova
• Detaljan pregled svih komponenti
• Kontrolisanje uslova za rad uređaja za grijanje, kao i dimovoda i ventilacije

Preporučuje se da dimnjake čistite uvijek prije i posle grijne sezone, kako bi vaše grijno tijelo moglo nesmetano da radi.

#3 Koje drvo i ugalj su najbolji za loženje?

Ukoliko ste se odlučili da ložite drva, bitno je i da znate za koju vrstu da se odlučite. Kada kupite loša drva, ona teško gore, što znači da proizvode mnogo više pepela i tako pružaju drastično manje energije  - u prevodu, potrošiće se veća količina resursa, a nećete dobiti željenje rezultate.

Najbolja drva za loženje su čvrsta drveta, poput bukve, hrasta i graba. I u slučaju individualnih kotlova, preporuka stručnjaka jeste da birate drva boljeg kvaliteta, jer će zasigurno manje trošiti (dugoročno posmatrano).

Što se uglja tiče, on mora biti određene čistoće, kao i suv i visokokaloričan, kako bi se maksimalno iskoristila njegova energetska vrijednost (u cilju smanjenja šljake nakon sagorijevanja).

Ovaj vid grijanja je doduše i štetniji po okolinu, što su pokazalo istraživanje o zagađenju od termoelektrana na ugalj na Balkanu.

#4 Dodatni savjeti za energetsku efikasnost

Preporuka stručnjaka jeste da se kotlovi instaliraju po zapadnoevropskim propisima koji podrazumijevaju da uz grijno tijelo instalirate i tzv. bafere (akumulatore toplote).

Na ovaj način se postiže veća autonomija i izbegava se ciklično paljenje i gašenje kotla - plastično rečeno, vaš kotao neće morati da radi 24/7 već će biti dovoljno da ga ložite na par kontinuiranih sati, a imaćete grijanje cijeli dan.

Više nećete morati da se budite u hladnoj prostoriji, kako biste tek posle pola sata čišćenja potpalili vaš kotao. Iako je ovo možda malo skuplja investicija, na duže staze je svakako isplatljivija solucija.

Nadamo se da vam je ovaj tekst bio koristan, koliko i poučan, te da smo vam pružili dovoljno relevantnih informacija u vezi grejanja u BiH kako biste se adekvatnije brinuli o ložištima i tako umanjili troškove.