Za Aljošu Čamparu, federalnog ministra unutrašnjih poslova, kažu da pripada struji SDA koja je protiv Bakira Izetbegovića. On tvrdi da su to samo spletke i teorije zavjere. Za Start kaže da zapravo samo ima svoje stavove i razmišljanja i da ih glasno iznosi. Razgovaramo o nedavnom hapšenju policajaca zbog korupcije, sigurnosti građana u vrijeme pandemije, politici koja se u sve miješa, Osmici i njegovim diplomama, aferi Asim, suradnji sa policijom RS-a, reformi policije u našoj državi koja je, kako ministar kaže, neophodna

Koja je Vaša procjena stanja bezbjednosti u Federaciji Bosne i Hercegovine  u posljednjih šest mjeseci, odnosno u vrijeme koronavirusa?

- Sigurnosna situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine je zadovoljavajuća. Za vrijeme trajanja stanja prirodne nesreće, a i u periodu nakon ukidanja, tj. od 29. maja 2020. godine do danas, nije bilo sigurnosnih izazova na koje naši policajci nije uspjeli odgovoriti. Pored ljekara, medicinskog osoblja i medijskih djelatnika upravo su policijski službenici bili na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa. Policajci su podnijeli veliki teret pandemije, a tome najbolje svjedoče naši građani i zadovoljavajuća sigurnosna situacija u Federaciji BiH. Svim policijskim službenicima u Bosni i Hercegovini zahvaljujem se na odličnom radu i profesionalnom odnosu.

Reforma policije je prijeka potreba

Da li je broj krivičnih i prekršajnih djela veći ili manji u doba korone? Koja su to djela?

- Od početka ove godine zabilježen je manji broj krivičnih djela posebno u vrijeme trajanja restriktivnih mjera poput „policijskog sata“ ili privremene zabrane rada nekim uslužnim djelatnostima. Pandemija koronavirusa promijenila je način ponašanja ljudi, koji su proteklih mjeseci ostajali u svojim domovima, pa je i policijskim službenicima bilo lakše uočiti kretanje sumnjivih osoba. Za vrijeme trajanja stanja prirodne nesreće smanjen je broj imovinskih krivičnih djela poput krađa i teških krađa, otuđenja vozila, saobraćajnih nesreća i saobraćajnih prekršaja. U istom periodu došlo je do povećanog broja izdavanja prekršajnih naloga i to u dijelu koji se odnosi na nepoštivanje mjera koje su donijeli nadležni krizni štabovi. Tu mislim prije svega na kršenje mjera kućne izolacije, nepoštivanje mjera o zabrani okupljanja i kršenje mjere zabrane kretanja, to jeste „policijskog sata“.

Šta sve policiji u FBiH nedostaje da bi bolje radila svoj posao?

- Investiranje u sigurnosni sistem treba biti prioritet svim vladama u Bosni i Hercegovini. Izazovi sa kojima se susreću savremene države, pa tako i BiH, poput organizovanog kriminala, korupcije, terorizma, cyber kriminala i ilegalnih migracija, pokazali su nam da u kontinuitetu moramo jačati rad policijskih organa. Ministarstvima unutrašnjih poslova nedostaje policijskih službenika, opreme, edukacije i dodatnih obuka. Mi ćemo morati raditi na izmjenama legislative kako bismo dodatno unaprijedili funkcionisanje institucija sigurnosnog sistema. Bez kvalitetnih zakonskih rješenja, kvalitetnih materijalno-tehničkih sredstava i dovoljnog broja policijskih službenika teško da ćemo moći očekivati efikasniji i efektivniji rad na terenu. To naravno košta, ali vjerujem da su vlade svjesne kako je sigurnosni sistem, pored zdravstvenog i obrazovnog, jedan od najbitnijih segmenata društva.

Koliko policajaca nedostaje?

- Nažalost, jako mnogo. Navest ću samo primjere Federalne uprave policije (FUP), kojoj nedostaje više od 200 policijskih službenika, i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo, kojem će do kraja godine nedostajati 540 policijskih službenika. Kada na to dodamo policijske službenike koji nedostaju MUP-ovima u drugih devet kantona onda ćemo doći do podatka da Federaciji BiH nedostaje više od 1.500 policijskih službenika. To nije dobro i zbog toga smo na posljednjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo insistirali na izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima KS i da se što prije krene u proces prijema novih policijskih službenika.

Da li će se raditi reforma rada policije i u kojem bi to smjeru išlo?

- Da, hoće. Reforma policije je prijeka potreba i to nije pitanje volje ili želje bilo kojeg pojedinca. Mi moramo u potpunosti depolitizovati policiju ukoliko istinski želimo vladavinu prava i koncept društvene pravde. Policijski organi, isto kao i pravosudni, ne smiju biti pod kontrolom političkih stranaka. Nažalost, stalno svjedočimo nasrtajima na policiju u smislu da se policija pokušava staviti pod nečiju kontrolu. Taj pristup je zaostavština komunističkog režima i jednostavno nije prihvatljiv u demokratskim državama. Naše težnje nisu represivni režimi već Evropska unija i NATO. Zbog toga svi subjekti sigurnosnog sistema, a tu mislim na sve MUP-ove u Bosni i Hercegovini, SIPA-u, OSA-u, Graničnu policiju BiH, Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH i tako dalje, moraju raditi samo u interesu države i njenih građana. Politici nije mjesto ni u policiji, a ni u pravosuđu.

Hoćemo li, konačno, dobiti „ulične patrole“ kako je to nekada bilo i što vrlo često spominju naši građani da nedostaje?

- Bosna i Hercegovina je zemlja koja primjenjuje standarde koji se primjenjuju i u evropskim državama. Mislim da su trenutna organizacija policije i njen način rada u skladu s evropskim demokratskim standardima. Uostalom, mi trenutno imamo patrole jer naši policajci u svom radu ne koriste se samo vozilima nego idu i u pješačke patrole.

Primjetan je smanjen broj krađe automobila? Kako to?

- Dosta je faktora koji su mogli utjecati na to. Prije svega, povećano je prisustvo policije na ulicama, povećan je broj nadzornih kamera, došlo je do mnogih hapšenja i procesuiranja pred nadležnim pravosudnim organima, postoje pravosudni procesi koji su trenutno u toku, a tiču se automafije. Mislim da je i ubistvo dva policijska službenika MUPKS, Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, koje se, nažalost, desilo 26. oktobra 2018. godine, utjecalo na to. Taj tragični događaj u kojem su život izgubila dva naša policajca pokazao nam je na šta je sve spremna automafija.   

Dokle je došla istraga o njihovom ubici - ubicama?

- Kao što je poznato, Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo radi na tom predmetu. Ja kao federalni ministar unutrašnjih poslova ne raspolažem tačnim i preciznim informacijama vezanim za pravosudni postupak. Ipak, uvjeren sam da Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i druge policijske agencije neće odustati sve dok se počinioci tog gnusnog čina ne privedu pravdi i najstrožije kazne.

Problem noćnih utrka

Kakva je suradnja sa policijom Republike Srpske? Šta bi trebalo uraditi da bude bolja?

- U operativnom smislu saradnja sa policijom bh. entiteta RS je dobra i tu nikada nije bilo problema. Međutim, čim govorimo o saradnji i koordinaciji, bez hijerarhijske subordinacije koja ne postoji zbog decentralizovanog sistema sigurnosti na nivou cijele države, onda moramo reći i da to nije najbolji način funkcionisanja policije. Reforma policije morat će biti sprovedena samo je pitanje dana. Sistem u kojem na državnom nivou imamo Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), na entitetskom nivou dva ministarstva unutrašnjih poslova, Policiju Brčko Distrikta BiH i deset kantonalnih ministarstva unutrašnjih poslova u FBiH, nikome ko želi sigurno i stabilno okruženje ne odgovara. Uzet ću kao primjer za komparaciju susjednu Republiku Hrvatsku koja ima samo jedno ministarstvo unutrašnjih poslova. U takvom sistemu zna se šta je vertikalna, a šta horizontalna komunikacija kao i ko je za šta odgovoran, odnosno nadležan. Mi ne smijemo dozvoliti da, ne daj bože, zbog decentralizovanosti sistema ne budemo mogli odgovoriti na neke sigurnosne izazove u budućnosti. Ako sigurnosni sistem jedne države nije u stanju da brzo i efikasno, zbog decentralizovanog unutrašnjeg ustrojstva, odgovori u datom trenutku na neki izazov onda se taj sistem mora mijenjati, tj. reformisati.

U posljednjih skoro dva mjeseca poginulo je šest motorista. Iza ponoći se organiziraju utrke motorista na ulicama Sarajeva. Da li ste upoznati sa tom činjenicom i kako se FMUP bori protov toga? Šta učiniti?

Problem „uličnih trkača“ u Sarajevu nije u nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova već Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Uvjeren sam da su ministar Ismir Jusko i policijski komesar Nusret Selimović u potpunosti upoznati s ovim problemom i da već sprovode aktivnosti na prevenciji i sankcionisanju počinitelja. To je samo jedan od razloga zbog kojeg policiji u Kantonu Sarajevo trebaju dodatni policijski službenici, nova oprema, više kamera, policijski motori i auto presretači.

Reklama - nastavite čitati ispod oglasa

Govori se o prodaji „divljih, neoporezovanih“ cigareta, a policija skoro da ništa ne čini. U čemu je stvar?

- Udio sive ekonomije u BDP-u Bosne i Hercegovine zaista je veliki i to negativno utječe na kompletnu privredu, kao i na privlačenje stranih investicija. Međutim, zna se šta su poslovi u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tržišnih inspektora u upravama za inspekcijske poslove, tužilaštava i policije. Policijski organi rade posao iz svoje nadležnosti i služe kao servis tužilaštvima koja sprovode istragu. Inspekcijski organi sprovode aktivnosti na suzbijanju bespravnog prometa i prodaje akcizne robe, a UIOBiH nadležna je prema zakonu da spriječava, otkriva i istražuje carinske, poreske i druge prekršaje te u skladu s uputstvima nadležnog tužioca vodi aktivnosti u vezi s istragom krivičnih djela vezanih za indirektno oporezivanje i nadležnim organima podnosi prijave za povredu propisa o indirektnom oporezivanju.

Koliko su i koja krivična djela do sada izvršili migranti?

- To su pitanja koja su u nadležnosti kantonalnih ministarstva unutrašnjih poslova i kantonalnih tužilaštava i u ovom momentu, zbog decentraliziranosti sistema u Federaciji BiH, teško je dati precizan odgovor. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova već priprema informaciju koja će obuhvatiti i krivična djela koja su u proteklom periodu počinili migranti na području Federacije BiH. Precizne podatke moći ćemo iznijeti tek nakon detaljne analize informacija svih ministarstva unutrašnjih poslova u FBiH. Svima je poznato da Federacija BiH snosi najveći teret migrantske krize. Taj teret ni u samom entitetu FBiH ne pada podjednako na sve kantone, što se vidi na primjeru Unsko-sanskog kantona. Činjenica je da u posljednje vrijeme imamo povećan broj krivičnih djela koja su počinili ili su u njima učestvovali migranti. Tu prije svega mislim na narušavanje javnog reda i mira, izazivanje opće opasnosti, krađe, tuče i razbojništva, a nažalost bilo je i slučajeva u kojim su međusobni sukobi migranata rezultirali ubistvima. Povećanim prilivom migranata situacija se dodatno komplikuje. Ohrabruju me poruke ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Selme Cikotića o tome da je cilj da se migrantskom krizom upravlja sa nivoa države BiH i da se na taj način rasterete kantoni u FBiH.

Na koji način će se pomoći policiji iz USK koja ima velike probleme sa brojem i ponašanjem migranata?

- Kao što sam već rekao, Unsko-sanski kanton u Bosni i Hercegovini snosi najveći teret migrantske krize. Svi u Federaciji BiH spremni smo pomoći Ministarstvu unutrašnjih poslova USK i u stalnom smo kontaktu sa komesarom Mujom Koričićem koji odlično radi svoj posao, kao i njegovi policajci. U ovome trenutku oni uspijevaju svojim snagama odgovoriti svim zadacima, a ukoliko im bude potrebna pomoć ili ako to zatraže, sve policijske agencije na području FBiH spremne su pomoći.

Šta je to čime se ponosite  za sve vrijeme trajanja Vašeg mandata?

- Najviše sam ponosan na uposlenike i policijske službenike Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, Federalne uprave policije, Policijske akademije FMUP-a, kao i sve policajce u Federaciji BiH koji su uspjeli adekvatno odgovoriti na sve zadatke i utjecati na to da naše okruženje bude sigurnije. Upravo su oni ti zbog kojih analize govore da svake godine imamo bolju sigurnosnu situaciju, smanjen broj počinjenih krivičnih djela, povećan broj otkrivenih izvršilaca krivičnih djela i bolji i efikasniji sistem školovanja na Policijskog akademiji na Vracama. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova radilo je na uspostavi bolje saradnje sa drugim policijskim agencijama, zanovili smo opremu, ove godine povećali budžet za milion KM za nabavku opreme, u FUP-u trenutno vršimo prijem stotinu policajaca, donijeli smo dosta zakonskih i podzakonskih akata, a naša Specijalna policijska jedinica prepoznata je ne samo u BiH i regionu nego i od našeg najvažnijeg partnera – Sjedinjenih Američkih Država.

Čime se ne ponosite, šta biste „odradili“ drugačije?

- Da mogu vratiti vrijeme definitivno ne bih podržao ili glasao za izbor određenih pojedinca na pozicije u vlasti. Smatram da postoje osobe koje nisu opravdale ukazano povjerenje, odnosno koje nisu dovoljno i kvalitetno radile svoj posao. Zagovornik sam principa da sve one koji ne ispune očekivanja i koji ne budu radili u interesu građana treba maknuti, bez obzira iz koje stranke dolazili. A da imam političku moć i snagu uradio bih kompletnu reformu policije u Bosni i Hercegovini na način da imamo jednog ministra unutrašnjih poslova na državnom nivou i jednog direktora policije. Nadam se i živim za to da Bosna i Hercegovina jednog dana, kada budemo otvarali poglavlje 23 i 24 na putu ka EU, sprovede tu reformu.

Afere i darovi

Rijedak je slučaj da neko govori loše o svom stranačkom kolegi. Vi ne prestajete govoriti o vašem stranačkom kolegi Osmanu Mehmedagiću Osmici i njegovim diplomama? Da li ste zbog Vaših javnih nastupa do sada odgovarali šefu stranke ili nekom organu stranke?

- O diplomi direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH govori cijela Bosna i Hercegovina, ali i regija. Jedni „diplomu“ spominju na kafama i sjelima, a ja o njoj govorim javno. Suština je ista. Svi smatramo da je ovo najveća poslijeratna institucionalna sramota u Bosni i Hercegovini. Naravno da nisam odgovarao, a niti imam namjeru odgovarati. Gospodin Osmica, prema Zakonu o OSABiH, nestranački je čovjek. O njegovoj „diplomi“ trebaju raspravljati Izvršni obavještajni odbor, Predsjedništvo BiH i Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e, a ne neka od komisija unutar SDA. Institucije države moramo vratiti u okvire ustavno-pravnog sistema. Ja neću snositi nikakve moralne posljedice zbog zalaganja za poštivanje ustava i zakona već će ih snositi oni koji šute ili eventualno privatno osuđuju, a javno brane sramotu koju nam je priredio gospodin Osmica. Neka sebi postave pitanje kada legnu spavati kako pristaju na ovo sve. Ima tu jako dobrih pravnika, doktora i inženjera koji su teškim trudom i zalaganjem došli do svojih akademskih titula. Ti ljudi dobro znaju šta znači završiti fakulteta, kako je cijelu noć ne spavati i učiti, čitati knjige i imati tremu pred ispit. Ako takvi intelektualci, svjesni svega, šute – onda je do njih.

Koliko politika utiče na rad policije u Federaciji?

- Mislim da se institucije sa policijskim ovlaštenjima za sad dobro odupiru pokušajima uplitanja politike u njihov rad. Stava sam da je miješanje politike u rad policijskih organa neprihvatljivo, odnosno da politika samo treba osigurati zakonodavni i finansijski okvir za što bolji rad policije po uzoru na evropske demokratske standarde. Gdje politika upravlja policijom tu nema sreće, to su nezdrava i korumpirana društva.

Korupcija u policiji. Nedavno privođenje 18 policajaca? Sve ste završili ili ste tek krenuli sa čišćenjem svojih redova? Koliko je na to uticao američki savjetnik za antikorupciju gospodin Larson? Kako i koliko sarađujete sa njim?

- Korupcija u bilo kojim dijelovima sistema, a posebno u policijskim i pravosudnim strukturama, jeste nedopustiva. Policijske i pravosudne organe ističem jer su upravo oni ključni u borbi protiv kriminala i korupcije. Hapšenje 18 policijskih službenika u Sarajevu dokazuje da policijski organi nemaju i neće imati tolerancije prema korumpiranim pojedincima. Zbog toga koristim ovu priliku da pozovem građane Bosne i Hercegovine da prijavljuju korupciju. Šutnja nije zlato već saučesništvo. Šutnjom ne gradimo bolju budućnost ni sebi, a ni budućim generacijama. Građani moraju shvatiti da uzimanjem mita policajac prestaje biti policijski službenik i postaje kriminalac. Samo dobrom saradnjom sa građanima i odgovornim postupanjem Bosanaca i Hercegovaca mi se možemo izboriti s ovom pošasti. Gospodin Eric Larson je savjetnik Ureda za borbu protiv korupcije Vlade Kantona Sarajevo. Riječ je o stručnjaku s impresivnom biografijom čija će iskustva zasigurno pomoći kantonalnim vlastima u prevenciji i borbi sa korupcijom. Gospodin Larson je član tima ambasadora Erica Nelsona – ambasadora koji je istinski prijatelj države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova ima odličnu saradnju s Ambasadom SAD-a u BiH. Nikada ne smijemo zaboraviti koliko su Sjedinjene Američke Države doprinijele razvoju države BiH, očuvanju njenog teritorijalnog integriteta i suverentiteta te jačanju bh. kapaciteta u borbi protiv svih oblika kriminala i korupcija.  

Nedavno ste na svom facebook profilu podsjetili da je, nakon što je Semir Efendić objavio sporni snimak i afere „Asim“, Predsjedništvo SDA zadužilo  radno tijelo koje je trebalo da u roku od sedam dana predloži zaključke u vezi sa stanjem i odnosima u Kantonalnom odboru SDA Sarajevo.  Prokomentarisali ste: „Nešto se razvuklo ovih SEDAM dana, a proći će očito i 70“, napisali ste i: „Nije žurba očigledno. Vrijeme liječi sve, time se izgleda vode. A hoće li to biti baš tako?“ Očito je Vaše (i Efendićevo) nezadovoljstvo. Šta ste mislili pod ovim „hoće li baš tako“? Ne možemo, a da Vas ne podsjetimo da ima i niz  drugih afera koje nisu dobile nikakav epilog. Je li zaista kod nas u BiH praksa da vrijeme liječi sve?! Narod šuti, a političari se češljaju?!

Mislim da griješe svi koji igraju na kartu „vrijeme liječi sve“ jer vrijeme ne može promijeniti činjenice. Predstojeći izbori će, siguran sam, to i potvrditi. Sa jedne strane građani na izborima, a sa druge strane pravosudne institucije, jer one moraju raditi svoj dio posla. Svi to od njih očekujemo i u ovoj aferi za koju me pitate, ali i u svim drugim aferama. Političke i moralne odluke već su donesene.  

Provedena je akcija Dar 1. Je li to znači da očekujemo još „darova“. Šta se to dešava sa policijom, kadrovima?! Ko i kako će zamijeniti ove policajce jer 18 ih je uhapšeno - velik ih je broj? Ranije se govorilo da je sve manje interesa mladih za policijskim zanimanjem, da su kadrovi koji dolaze daleko ispod praga kvaliteta. Koliko je to tačno?

- Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo sigurno će iznaći rješenje za taj problem. Mi nismo nadležni da se bavimo organizacijom rada unutar kantonalnih ministarstva unutrašnjih poslova. Što se tiče kadeta, ja se ne bih složio sa konstatacijama da mladi nisu zainteresirani za policijska zanimanja i da su ispod praga kvalitete. Policijska akademija Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, na kojoj se školuju kadeti, ima odličan program rada. Kadeti koji su se školovali na Policijskoj akademiji FMUP-a zasigurno mogu kvalitetno odgovoriti svim postavljenim zadacima te doprinijeti ukupnom poboljšanju životnih uvjeta za sve nas. Moram podsjetiti i da je Policijska akademija FMUP-a u maju ove godine uspješno realizirala proces priključenja Međunarodnom udruženju direktora za standarde i obuke u oblasti provedbe zakona Sjedinjenih Američkih Država (IADLEST). Ovaj izuzetno značajan čin priključenja mreži policijskih akademija SAD-a od neprikosnovene je važnosti za Policijsku akademiju FMUP-a, koja ima čast da kao jedna od tri akademije izvan SAD-a postane dijelom svjetski priznatog udruženja. To je samo jedan od dokaza kvalitete i načina rada naše institucije.

Svjedoci smo prepucavanja političara, prepucavanja ljekara, struke... i to u situaciji kada svakodnevno imamo veliki broj oboljelih, umrlih od koronavirusa. Zašto je na sceni ovoliko prepucavanja u vrijeme kada je najvažnije da budemo složni i jedinstveni u rješavanju problema kao što su izolatoriji, put pacijenta, nabavka respiratora, materijala, vakcina, provođenja mjera zaštite... Zar nismo  u svakoj nedaći jači onda kada smo jedinstveni i da joj se tada bolje možemo oduprijeti? Narod gleda, šuti, sve to još uvijek trpi.

- Politička prepucavanja zdravstvenih radnika dovoljno govore o stepenu politizacije zdravstvenog sistema. Mi smo dugo radili i još uvijek aktivno radimo na depolitizaciji policije, inspekcijskih i obrazovnih ustanova, a uvjeren sam kako ćemo u budućnosti zasigurno morati započeti i proces depolitizacije zdravstva. Zdravstveni sistem treba samo i isključivo da se bavi zdravstvenom zaštitom građana. Politiku ostavimo političarima, policijske poslove – policajcima, pravosudne institucije – sudijama i tužiteljima, a zdravstvo – zdravstvenim radnicima.