[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/09\/11\/l-08dfa58167fd9c3071eb5dbe00e14b3a-1.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/09\/11\/100x73\/l-08dfa58167fd9c3071eb5dbe00e14b3a-1.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/09\/11\/l-08dfa58167fd9c3071eb5dbe00e14b3a-1.jpg","size":"54.87","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Politika / Regija
Samit Brdo-Brijuni: Milanović se nada uspješnijem skupu od prethodnih
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas u Skoplju sudjeluje na samitu procesa Brdo-Brijuni i nada se da skopski skup neće završiti kao prethodna dva "svađom raštimanih instrumenata" i lomljenjem kopalja u usvajanju završne deklaracije.
Zoran Milanović i slovenska šefica države Nataša Pirc Musar supredsjedatelji su inicijative Brdo-Brijuni, pokrenute 2013., kojemu je ove godine domaćin sjevernomakedonski predsjednik Stevo Pendarovski.
I na ovom skupu zajednička nit inicijative ostaje približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, što je bio i njezin inicijalni cilj, a čelnici će se osvrnuti i na suzbijanje posljedica klimatskih promjena i na zadržavanje mladih na prostoru zapadnog Balkana, najavljeno je s Pantovčaka, javlja Hina.
Na skupu uz predsjednike Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije sudjeluju predsjednici Srbije, Albanije i Crne Gore, predsjednica Kosova i članovi Predsjedništva BiH.
Nedugo nakon što je izabrana na dužnost, Pirc Musar potvrdila je na svom prvom sastanku s Milanovićem u Zagrebu u veljači da Slovenija želi zajedno s Hrvatskom nastaviti projekt Brdo-Brijuni.
Milanović je tom prigodom izrazio nadu da skup u Skoplju neće ponovno završiti "svađom raštimanih instrumenata kao zadnja dva puta", a o tom je formatu rekao da se "neke stvari moraju kalibrirati i dovesti u malo mirnije vode".
Na prošlogodišnjem samitu nije usvojena završna deklaracija jer je hrvatski predsjednik tražio da se u dokumentu spomene konstitutivnost triju naroda u Bosni i Hercegovini s čime se nisu složila dva člana Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić.
Godinu prije toga sudionici su prihvatili tek kompromisni tekst završne izjave zbog prepirki između kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog čelnika Aleksandra Vučića.
Godine 2013. kad je proces Brdo-Brijuni pokrenut, možda se nije činilo da će Hrvatska zadugo biti jedina zemlja koja će biti primljena u EU. Desetljeće kasnije nijedna od šest zemalja zapadnog Balkana nije blizu ulasku u Uniju, što zbog slabog napretka u tim zemljama, što zbog zasićenja u EU.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nedavno je na Bledskom strateškom forumu izjavio da EU mora biti spremna za proširenje do 2030. godine, ali za to mora biti spremno i tih šest zemalja jugoistoka Europe.
- Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!
Najnoviji članci
- prije 7h 0
Sud BiH - Fikret Hodžić pušten na slobodu
Popularni članci
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.