Poslije nekoliko okupljanja u lokalnoj mjesnoj zajednici, mještani koji se protive najavljenoj mogućnosti gradnje privremene sanitarne deponije na lokalitetu Grabe u mjesnoj zajednici Kozja Luka u Foči prošlog vikenda su održali prvi protestni skup na otvorenom kod Pješčanih piramida. Na protestu se okupilo više od stotinu mještana, ali i zaljubljeniku u prirodu te vlasnici imanja na ovom prostoru koji žive u drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine. Poruka je jasna – Grabe nisu mjesto za deponiju!

-Problem je što je Skupština opštine Foča u decembru 2023. donijela odluku o izgradnji sanitarne deponije u blizini pješčanih piramida koje su jedna od najpoznatijih turističkih destinacija. Osim piramida, imamo u blizini i tri pećine, a jedna od njih – Ledenjača je proglašena Parkom prirode 2015. Imamo tu i kulturno-istorijski spomenik Kula Stjepana Kosače iz XV vijeka. Sve pomenuto se nalazi u prečniku od jednog kilometra, a planirana deponija je u centru toga – kaže za portal Startbih.ba mještanin Radislav Rebić iz sela Daničići.

Nermin Hanjalić iz istog sela dodaje kako su ovom najavom direktno pogođene tri mjesne zajednice  – Kozja luka,  Miljevina i Štović. Prema njegovim riječima, radi se o ukupno 25-30 sela i zaselaka koja se nalaze u blizini ove odabrane lokacije za planiranu deponiju.

-Opština Foča je odredila ovu lokaciju, a prije toga su pokušavali na još nekoliko lokacija. Međutim, građani su se tamo pobunili i spriječili to. To se sve dešavalo zadnjih nekoliko godina. Na kraju se došli do lokaliteta Grabe. Na ovom prostoru ima dosta povratničkih sela i zaselaka pa je vrlo vjerovatno da je i to imalo veliku ulogu – kaže Hanjalić.

Turizam i smeće ne mogu zajedno

On međutim ističe kako na ovom prostoru ne postoje uslovi da se pravi bilo kakva infrastruktura, a kamoli deponija smeća.

- Na svim simbolima opštine Foča, od grba preko turističkih panoa pješčane piramide zauzimaju glavno mjesto i uništavanje takvom prirodnog fenomena nema apsolutno nikakvog opravdanja. Nekih hiljadu metara niže imamo vodozahvat Studenac, ima čak i tabla za turiste i okolno stanovništvo, dakle i to je blizini. Prema određenim informacijama, navodno ovdje postoji cijeli kompleks pećina koji je još uvijek neistražen, a sada je samo jedna pod zaštitom. Za pješčane piramide tvrde da su tobože udaljene 800 metara iako nema više od 600 metara. Zanimljivo je da neposredno pored piramida prolazi trasa starog puta Foča—Bijeljina-Sarajevo. Taj put je izgradila Austro-Ugarska 1884. godine. Oni su zaobišli piramide i napravili jedan velikih zahvat, jer nisu htjeli da se približe piramidama. Znači prije 140 godina se vodilo računa o tome, dok ovi danas to hoće da zatrpaju smećem. Turizam i smeće ne mogu zajedno. Zašto se to radi u blizini takvih turističkih bisera – pita se s pravom Hanjalić te dodaje kako je opština Foča teritorijalno najveća opština u Bosni i Hercegovini i da se sigurno može naći neka adekvatnija lokacija.

U međuvremenu opština je naručila studiju od izvjesnog Institua za životnu sredinu, a taj dokument namjeravaju iskoristiti kao dokaz u svrhu izdavanja okolišne dozvole. Pomenuta studija je na javnom uvidu 30 dana, odnosno do 11 aprila.

-Ja sam to sve detaljno pročitao, ali nisu urađena nikakva mjerenja, niti uticaj na okoliš, stanovništvo, znamenitnosti, na floru i faunu. Nikakvo mjerenja i istraživanje uticaja na podzemne i nadzemne vode, vodotokove. Tu ima niz potoka. Ništa nije urađeno. To je neki paušali tekst, preuzet od nekoga jer je na ekavici. Nisu uopšte bili na terenu – navodi Hanjalić.

Okupljene mještane boli i što im se niko od nadležnih ne obraća, niko ne izlazi na teren pa po njihovom mišljenju se sve odvija pod određenim velom tajne što samo dodatno podgrijava sumnje kako i zašto je izabrana ova lokacija.

- U blizini je rudnik, površinski kop udaljen oko 2 kilometra. Taj rudnik je devastirao oko 500 hektara prirode. To su ogromna odlagališta. Kada puhnu vjetrovi diže se ogromna prašina. Mnoga sela bi se u slučaju gradnje deponije našla između rudnika sa jedne i deponije sa druge strane. Tu više ne bi bilo života. To bi bilo nepodnošljivo - poručuje Hanjalić koji potom dodaje da ako je ovaj kraj već zaboravljen od svih onda ne bi trebao biti poznat ni po smeću.

-Ako naprave deponiju to će uništiti turizam. Osim toga deponija će privlačiti i pse lutalice i druge divlje životinje. E sada zamislite turiste na pješčanim piramidama, a pored njih jedan za drugim prolaze kamioni natovareni smećem. Problem je što u Zahtjevu za ekološkom dozvolom ništa od ovog nije spomenuto. Nigdje se ne spominju ni piramide ni pećine ni izvori vode... Mi ćemo se boriti za prirodu i ljude ovdje – dodaje Rebić.

Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu potvrdio nam je da su im se predstavnici lokalne zajednice javili prije nekoliko mjeseci te da im nije bilo potrebno puno vremena da shvate o koliko se besmislenom projektu radi.

-Navikli smo da je BiH zemlja apsurda, ali imati jedan od četiri fenomena ovog tipa u svijetu, i umjesto da to bude turisticka atrakcija to da postane skretnica za deponiju, previše je i za komediju apsurda! Pored samih piramida, tu je i pećina Ledenjača i druge pećine, ruševine tvrđava, stećci… Na kraju krajeva, tu je i stanovništvo koje se bori da ostvari svoje pravo na zdravu životnu sredinu, a Centar je tu da podrži njihove napore što je više moguće - kazao nam je on.

Naredno okupljanje mještana planirano je već za nedelju 7. aprila, ali ovoga puta pred zgradom Opštine.