[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/07\/08\/kasim-velic.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/07\/08\/100x73\/kasim-velic.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/07\/08\/kasim-velic.jpg","size":"109.50","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Okoliš

Poziv na akciju: Doba je rasta ambrozije, zaustavimo je na vrijeme

 Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica treću godinu provodi istraživanja o prisustvu korovske i alergene biljke ambrozije (lat. Ambrosia artemisiifolia) na području Zeničko-dobojskog kantona.

Imajući u vidu da se radi o veoma invazivnoj korovskoj biljci potrebno je nastaviti sa njenom identifikacijom, a onda i uništavanjem. Razlozi za to su višestruki.

Rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u INZ-u Kasim Velić pojašnjava da jedna biljka ambrozije proizvodi godišnje prosječno oko 60.000 sjemenki.

Polen ambrozije se zbog svog aerodinamičnog oblika širi oko jedan kilometar u krugu biljke, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenost nekoliko stotina kilometara.

Jedna zrela biljka ambrozije otpušta i do osam miliona polenovih zrnaca godišnje, a polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alergenata. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak i manji je od 20 polenovih zrna po kubnom metru zraka.

Na kraju, samo sjeme je izrazito otporno pa može preživjeti i sačuvati klijavost čak i u nepovoljnim uvjetima i do 30 godina.

Tokom jula je potrebno početi sa suzbijanjem ambrozije, jer je utvrđeno da je visina stabljike ambrozije oko 10-20 cm (još nije u cvatnji), što je dovoljno za njeno brzo uočavanje i ujedno idealno za njeno mehaničko uklanjanje čupanjem cijelih stabljika.

Upravo sada je sigurnost učesnika u akciji njenog suzbijanja i najveća. Kasnije, biljke se mogu pokositi. U svakom slučaju, uništavanje ambrozije treba provesti prije njene cvatnje.

Iz INZ-a podsjećaju da su odlukom Vlade FBiH propisane mjere za sprječavanje širenja suzbijanja i uništavanja ambrozije, a pravne i fizičke osobe koje su dužne da provedu ove mjere na poljoprivrednom, šumskom, građevinskom i vodnom zemljištu su vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta - obrađenog i neobrađenog, vlasnici zapuštenih površina poljoprivrednog zemljišta, šumskog zemljišta (šuma i lovišta), građevinskog zemljišta (izgrađenog i neizgrađenog).

Za ovaj posao nadležni su i subjekti koji upravljaju vodotocima, kanalima i površinama uz vodotoke i kanale, koji održavaju površine uz javne puteve, ceste i željezničke pruge, koji upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama, te vlasnici i korisnici zapuštenih zemljišnih površina pored puteva, staza, kao i utrina, degradiranih pašnjaka, zapuštenih parkova, iskrčenih mjesta u šumama.

INZ je ove godine nabavio aparat kojim se vrši mjerenje prisustva polenovih zrna u zraku, te eksperimentalnim radom prije nekoliko sedmica započeo sa Projektom monitoringa polena na prostoru u promjeru 10-30 kilometara. Metodologija uzorkovanja polena u zraku standardizirana je u svim zemljama Evrope.

Cilj monitoringa je pomoć osobama alergičnim na polen, a treba u skorije vrijeme da se osigura redovno informisanje o stanju i prognozi alergenog polena u zraku, putem preporuka i savjeta smanjiti broj osoba sa tegobama na polen, te dati dodatni poticaj ka pravovremenom uništavanju ambrozije.

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!