Intervju

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Već godinama unazad, iza cijelog niza uspješnih reklamnih spotova i grafičkih obrada televizijskih emisija u regionu, potpisana je sarajevska marketinška agencija Fabrika. Kvalitetan rad je u međuvremenu prepoznat i diljem kontinenta pa su spisku klijenata već pridodali čuveni HBO, radili su globalne reklame za golf VII, mini, za tiguana, pasata... Narudžbe su dolazile direktno iz Njemačke. Sa direktorom agencije Senadom Zaimovićem razgovarali smo tek nekoliko sati nakon što su s agencijom iz Švicarske, koja ima ugovor sa UEFA-om, dogovorili izradu videonajave ovogodišnjeg finala Lige šampiona na stadionu Atletico Madrida i najavu finala Lige UEFA u Bakuu. Imena i reference kakve se samo mogu poželjeti pa i ne čudi da više od polovine klijenata već odavno čine strane kompanije.

- To je naš izvozni proizvod u kojem mi naslonimo dio „bosanske kreativne pameti“ jer je naš tim isključivo sastavljen od bh. građana. Kada radimo sa Hrvatskom, ako uporedimo cijene kreativnog rada na audio-video produkciji ili grafičkom dizajnu, one su u našem slučaju i do četiri puta veće nego za bh. tržište, a to je i dalje tek pola cijene konkurencije u Hrvatskoj. Mi smo, znači, sa četiri puta većom cijenom nego u BiH opet duplo konkurentniji od tamošnjih kompanija - navodi Zaimović na početku razgovora, iz čega se nameće pitanje zašto je to tako.

Odmah dobijamo konkretan i ilustrativan odgovor.

- Zato što u BiH nikada nismo njegovali kreativnost, vizuelnost, estetiku... Ne samo u ovoj nego u cijeloj kreativnoj industriji - pomalo ogorčen je naš sagovornik, a potom i slikovito objašnjava. - Pogledajte samo arhitekturu i naše gradove. Pogledajte putokaze koji su ispod svakog vizuelnog i estetskog i urbanog standarda. Mi smo drvosječka i rudarska nacija, uz dužno poštovanje svima, ali nas tako gledaju bez obzira na naše potencijale u raznim kreativnim granama poput muzike ili filma, gdje smo globalno uspješni. Malo koja zemlja se može pohvaliti Oscarom, ali to je individualni kvalitet ljudi koji nije sistemski prepoznat i podržan, naročito oni sektori koji su izvozno orijentirani. To je novac koji dolazi od vrhunske pameti i ulazi u BiH kao izvozni proizvod. Ako izvozite krompir dobijete cijenu koja je mala, a ako izvozite pamet tu je ulaz novca za jedinicu rada mnogo veći nego za druge proizvode - ilustruje Zaimović koji ne krije razočaranje potezom države, odnosno oporezivanjem prihoda iz inostranstva.

Šta je kreativna industrija?

Kreativna industrija zajednički je naziv za filmsku, modnu, kulturnu, muzičku, industriju dizajna, arhitekturu, kompjuterske igrice, izdavaštvo i djelimično medijsku i oglašivačku industriju, te komercijalni segment umjetnosti.

Iako ni na koji način ne dovodi u pitanje plaćanje poreza, ističe da kreativna industrija, koja će prema pretpostavkama i biti najviše pogođena, mora nešto zauzvrat i dobiti.

- Ta naša pametna djeca kojoj ova država nije u mogućnosti da osigura uslove i zaposlenje, preko interneta sama nalaze zaposlenje i rade outsourcing za razne svjetske kompanije. I šta državi prvo padne na pamet? Umjesto da ih podrži ona ih oporezuje, a pritom ne daje nikakve podsticaje. Djeca će nam otići na Zapad jer su ovo propulzivne industrije u cijelom svijetu. A samo jednoj Švedskoj treba 50-60 hiljada programera - navodi naš sagovornik.

Umjesto podrške - porez

Iako tvrdi kako svaki njegov zaposlenik, bez ikakvih problema, može pronaći posao u zapadnjačkim kompanijama, gdje su uslovi i plate daleko bolji, raduje podatak da konkretno u ovoj oblasti, odlazak mladih i kreativnih ljudi još uvijek nije primio epidemijske naznake kao u mnogim drugim granama.

- Kada je riječ o grafičkom dizajnu i videoprodukciji, oni još uvijek žive ovdje i rade za cijeli svijet jer njihov proizvod ide internetom, mailom... To su mladi ljudi u ranim 20-im, kojima država ovdje ne može dati posao, ali su ga oni sami našli. Država umjesto da ih potakne prvo ih je oporezovala. I dalje se stimuliše zapošljavanje u javnom sektoru, a privatni se gleda kao neprijatelj. Kreativne industrije mogu napraviti impresivne rezultate, ali pogledajte samo koliki su fondovi za filmove i koliko filmova se snimi godišnje. Koliko mladi reditelji moraju čekati da snime jedan film. Film nije samo izvozni proizvod u smislu distribucije već, kao i sport, ogromna promocija države. Kroz kreativne industrije možete vrhunski brendirati svoju državu, a to je od neprocjenjive vrijednosti - ističe Zaimović.

A da pokaže kako izgleda kada država prepozna potencijale kreativne industrije naš sagovornik navodi i primjer Turske, koja svojim kompanijama, uključujući i one najveće poput Turkish Airlinesa ili Beko-a, nadoknađuje polovinu troškova koje imaju u inostranstvu u cilju podizanja konkurentnosti na međunarodnom tržištu, ali ni to nisu jedine otežavajuće okolnosti domaćim firmama.

- Mi ovdje plaćamo sve poreze na produkciju dok, recimo, naši konkurenti u Evropi ne plaćaju PDV. Mi zato u našu cijenu moramo ukalkulisati i to. To su sve problemi koji sputavaju cijelu kreativnu industriju. I Edin Džeko je kreativna industrija, ali ni on nije rezultat sistemskog ulaganja u sport, već talenat sam po sebi. Cijela reprezentacija nam je takva. Ništa ne ulažemo, a hoćemo da budemo svjetski šampioni - konstatuje naš sagovornik, koji navodi i primjer arhitekte Amira Vuka Zeca koji radi jako puno u regiji, a arhitektura također spada u kreativnu industriju.

Evo šta bih ja uradio

Nakon svega, nameće se pitanje kako i na koji način se konkretno mogu podržati, a Zaimović ima spremne prijedloge. Prije svega ostalog, napominje kako je IT sektor, na koji je djelomično naslonjena gotova sva kreativna industrija, najpropulzivnija industrija u svijetu te bi pomoć ovom sektoru bila od krucijalnog značaja.

- Kod izvoza informatičkih proizvoda nemate carinske barijere. Proizvod šaljete internetom. Cijeli svijet vam je tržište. Zamislite samo taj potencijal. Država treba pomoći postojeće male informatičke zajednice. Trebamo se ugledati na Estoniju ili druge e-države, koje su se digitilizovale. Da sam ja vlada u ovoj zemlji, tražio bih sastanak sa najjačim predstavnicima informatičke industrije u BiH. Od njih bih stvorio tim i napravio hackaton gdje bi mi u roku od 48 sati dostavili osnovni draft neke svoje ideje i aplikacija koje bi omogućile državi da bude bolja. Na osnovu toga bismo pravili start-upove koji bi radili za državu ozbiljne aplikacije koje bi pomogle ljudima – od vađenja dokumenata do virtuelnih vlada, što je trend u svijetu. I kada to napravite za svoju državu, onda to možete prodati i Senegalu. Pojednostavljeno govoreći, napravili bismo strategiju razvoja informatike, dajte nam ideje, država će ih stimulisati i napraviti neku korist za zajednicu. Pomozite kreativcima i oni će vam vratiti jako puno i brzo - uvjeren je on.

Kako smo saznali, prije nekoliko dana je održan i sastanak agencija, oglašivača i medija kako bi pokrenuli proces kreiranja udruženja koje bi bilo podrška kreativnoj industriji.

- Ono što je sigurno, „stvarno“ znanje, kreativnost, posvećenost, rad i talenat uvijek nađu put do novca i način monetarizacije. I obrnuto, novac (kapital) uvijek pronađe put do onih koji su kreativni i imaju znanje kako bi to znanje i kreativnost stavili u funkciju vlastite multiplikacije. Tu je i misao jednog pape koji reče: kapital je važan, rad je važniji, a čovjek je najvažniji.  Koji čovjek? Kreativan, pun stvarnog, a ne kvaziznanja, čovjek u stalnoj potrazi za znanjem, pun empatije, uvažavanja i ohrabrivanja drugih, čovjek koji ne vodi banalne razgovore, ne drži banalne govore, onaj ko se kontinuirano samopropituje i razvija - kaže za Start BiH Jasmina Osmanković, koja je prije dvije godine bila članica četveročlanog profesorskog tima Ekonomskog instituta Sarajevo koji je izradio studiju Kreativne industrije Kantona Sarajevo.

Kako je navedno u studiji, mnogi gradovi, lokalne i regionalne zajednice,  upravo kulturne i kreativne industrije koriste kao alat za generiranje ekonomskog razvoja, kao i za postizanje veće vidljivosti i kompetitivnosti. Identificirane su tri dimenzije intervencije, i to: mjere za stvaranje preduslova za povoljniji poslovni ambijent za razvoj kulturne i kreativne industrije, zatim mjere za jačanje kulturne i kreativne industrije i mjere koje osiguravaju prelijevanje učinaka kulturne i kreativne industrije na ekonomiju i društvo.

- Tim instituta u saradnji sa kolegama iz Italije je prije desetak godina istraživao i utvrdio pozitivne efekte Sarajevo film festivala na ekonomiju Sarajeva. To su potvrdila istraživanja Ekonomskog instituta prije dvije godine, ali i međunarodna istraživanja ove godine. Doprinosi kulturnih i kreativnih industrija ostvarivanju ekonomskih ciljeva KS su direktni, indirektni, mjerljivi i nemjerljivi. U najkraćem, kulturne i kreativne industrije doprinose kreiranju radnih mjesta, izvoza, dodane nove vrijednosti, bruto domaćeg proizvoda, privlačenju i dužem zadržavanju turista, povećanju potrošnje drugih sektora, punjenju budžeta, daju doprinos brendiranju Sarajeva i povećanju vidljivosti, izgradnji imidža, promjeni narativa o Sarajevu, itd. Jedan od primjera dobre prakse je i saradnja Zlatare Sofić i Zemaljskog muzeja Sarajevo - navodi naša sagovornica.

Profesor Ante Domazet, također jedan od autora, ističe da je studija bila istinski pionirski poduhvat, ali da su rezultati nažalost ostali „zagubljeni“ u nečijoj ladici. U Studiji se, između ostalog, predložilo i donošenje zakona o kreativnoj industriji, formiranje fonda iz kojeg bi se finansirala apliciranja prema evropskim fondovima, te još neka rješenja i preporuke.

Prema njegovim pretpostavkama, kreativna industrija u BiH učestvuje sa tri do četiri procenta BDP jer zvaničnih, a ni izvedenih podataka o tome nema, niti se, kako kaže, time do sada iko i bavio.

- Teško je očekivati da država nešto konkretno i direktno investira u kreativnu industriju. Vidimo koliko je teško da se pokrene filmska industrija jer Fond za kinematografiju ima simbolična sredstva koja su više moralna podrška nego finansijska. Moglo bi se više uraditi na privlačenju stranog kapitala da se BiH bolje promovira kao lokacija za snimanje raznih filmova. Što se tiče ostalih oblasti poput softverske industrije tu je važno da država osigura infrastrukturu, prije svega da kroz obrazovni sistem poveća produkciju kadrova iz te oblasti te omogući uslove za prekvalifikaciju  - sumira Domazet surovu bh. realnost.

Zatim podvlači da se kreativci novcu iz državne sehare ne mogu nadati:

- Država jedino možda može omogućiti bh. akterima kreativne industrije da konkuriraju na evropske fondove za kreativnu industriju, a to bi značilo da se u BiH osiguraju neka inicijalna sredstva za finansiranje projekata koji bi se podnosili za korištenje fondova.

Luka Modrić i koze na Velebitu

Kada je riječ o primjerima, Osmanković navodi da u sportu ima mnogo zanimljivih slučajeva.

- Životni put Luke Modrića, priča o putu dječaka koji čuva koze na Velebitu u prevelikoj tuđoj jakni do najboljeg fudbalera svijeta kome tri predsjednika država čestitaju i sve to u samo dvadesetak godina. U međuvremenu ga mnogi nisu htjeli, sjedio je na klupi, igrao tek nekoliko minuta, posuđivali su ga nižerazrednim klubovima. To je kreativna ekonomija, znanje, rad, talenat, disciplina, samodisciplina, koja je donijela dobrobit, finansijsku i svaku drugu, ne samo njemu, nego i svim klubovima i gradovima i državama za koje je igrao i u kojima je živio - ilustruje naša sagovornica.

Dobre ideje nema ko da sasluša

Zaimović navodi primjere velikih svjetskih metropola poput Pariza, koje su postale top turističke destinacije upravo zbog toga što imaju dugu tradiciju podrške umjetnosti i kreativnosti čime su obogatili turističku ponudu.

- Kreativna industrija itekako može pomoći turizmu. Primjera radi, „Valter brani Sarajevo“ je najgledaniji film u Kini svih vremena. Možete napraviti koncept da mapirate lokacije gdje je sniman film. Da napravite tačke gdje će se puštati video kako je izgledala scena u samom filmu sa te lokacije. To date turističkoj industriji koja će to potom prodati turistima. To je indirektni doprinos kreativne industrije. Možete hologramski napraviti arhivske snimke koje su prethodile atentatu na Franza Ferdinanda na mjestu gdje se atentat i desio. Ali to vlasti trebaju razumjeti i podržati. Ne znam da li smo prošle godine snimili ijedan film, a pogledajte Dubrovnik gdje ljudi dolaze samo da vide lokacije na kojima su snimani Ratovi zvijezda, Game of Thrones... I mi imamo jako kreativne ljude, ali ih država ne prepoznaje, a bez vjetra u leđa ne možete uspjeti - ističe Zaimović.