Život / Ljepota i zdravlje

Pandemija covid-19 traje već punih sedam mjeseci, a tokom tog perioda crne vijesti, porazne statistike i razne zabrane se u kontinuitetu nižu i smjenjuju jedna za drugom. Životne navike i svakodnevica su potpuno izmijenjeni, a nivo stresa i anksioznosti kod građana se odavno približio gornjim limitima. Stručnjaci za mentalno zdravlje savjetuju da, čak i u najtežim situacijama, misli treba usmjeriti na nešto pozitivno jer, kako kažu, „u svemu lošem ima ponešto i dobro“. Pitali smo neke javne ličnosti da li i oni misle tako, da li i pandemija ima svoju pozitivnu stranu

Dr. Eli Tauber, savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH

 - Kao i svi oni koji se bave kulturom i turizmom, pandemija nas je stavila u veoma neugodan položaj i natjerala nas da tražimo neke nove puteve kako preživjeti i nastaviti sa radom. Uprkos svemu, uspio sam pokrenuti projekat koji se zove „Istorija Jevreja BiH“, vrlo značajn projekat za tako malu zajednicu, da se zabilježi sve ono što su Jevreji donijeli i dali doprinos razvoju BiH. Obiman projekat koji će trajati najmanje 5-10 godina. Sada gledamo kako da zatvorimo finansijsku konstrukciju. U njemu ne učestvujem samo ja nego mnogi naučnici, istoričari, sociolozi i istraživači iz BiH, regiona i svijeta. To je složen zadatak, a nadam se da ćemo uskoro kompletirati tim. Drugi projekat je vezan za turizam, gdje smo nastavili sa kursom edukacije turističkih vodiča, a treći projekat je uvezivanje sa jednom organizacijom iz Španije da realizujemo projekat koji se zove „Jevrejska ruta evropskog naslijeđa kroz BiH“. Kandidirali smo projekat koji se zove „Bosnia Balkan Route“, gdje Sarajevo stavljamo u centar u kojem počinju sve jevrejske ture po Balkanu. Ambiciozan projekat u koji očekujem da će se uključiti šira društvena zajednica.

Tim Clancy, ekspert za održivi turizam

- Mislim da je dobra stvar što smo se „usporili“. Život je postao previše užurban i mislim da je dobro što smo malo smanjili životni tempo. Druga stvar je povratak prirodi. Ljudi su zbog pandemije počeli više vremena da provode u prirodi. Više šetaju, češće idu u šumu, a to je zdravo i dobro za mentalno zdravlje. Treća stvar je domaći turizam. Konačno smo se osvijestili i shvatili u kakvoj zemlji živimo pa ljudi sada žele da vide divlje konje u Livnu, Trebinje, Jajce, Nacionalni park Sutjeska... Moj prijatelj iz Livna mi je kazao da je ove godine imao najbolju turističku sezonu. Jesmo kao država bili zatvoreni, ali je imao mnogo gostiju iz Sarajeva, Banje Luke... To su, po meni, tri najbolje stvari koje su nam došle sa pandemijom.

Nedim Sladić, meteorolog FACETV

- Dobio sam angažman na nekoliko naučnih radova, objavio sam i svoj naučni rad tokom lockdowna, a radio sam paralelno i za svoju televiziju. U slobodno vrijeme sam učio, zavirivao u statistiku meteorologije i, kao što sam već rekao, napisao naučni rad zajedno sa profesorom iz Sjeverne Makedonije, koji je bio na čelu tamošnjeg Državnog hidrometeorološkog zavoda. Iskreno, meni je veći problem nastao kada je prestao lockdown jer su se mjere naglo ukinule pa sam se osjećao zbunjeno i izgubljeno jer nisam znao šta se smije, a šta ne smije raditi. Bio je veliki broj ograničenja u kratkom roku.

Vladana Vasić, Sarajevski otvoreni centar

- Tokom ovog perioda gdje smo svi bili uplašeni i izolovani došlo je do većeg razvijanja svijesti o tome da moramo više zajednički raditi na pitanjima koja se tiču sviju nas makar u civilnom sektoru kada je riječ o socijalnoj zaštiti i ekonomskim mjerama radi suzbijanja posljedica onoga što se desilo tokom pandemije, ali i rada na praćenju toga šta se dešava u zdravstvu, poštivanju ljudskih prava građana i građanki u kriznim situacijama. Ono što se dobro desilo jeste uloga Ustavnog suda u micanju nekih mjera koje nisu bile srazmjene, a koje su se ticale ograničavanja slobode određenim kategorijama na osnovu dobne starosti. To je Ustavni sud odbio i rekao da postoje druge mjere. Otkrili smo da postoje mehanizmi koji će nas štititi čak i u momentima kada zbog krizne situacije izvršna vlast ima određene veće ovlasti, ali ih ne smije iskorisititi za zloupotrebu. Sudski sistem će reagovati adekvatno i brzo.

Armin Omerović, glumac i direktor Centra kulture i mladih

- Što se tiče ustanove, prije svega najvažnije je da se nije zatvarala. To je prva pozitivna stvar. Druga je što slavimo 55 godina postojanja, a treća da smo tokom pandemije uspjeli izbaciti novu premijeru predstave „Hadžera“ i što smo imali ozbiljne i posjećene izložbe u galeriji. Pozitivno je što nam se vraćaju polaznici u svih 17 sekcija i kurseva, a lijepa priča je i to što smo gostovali u najmanje 10 gradova u zadnja dva mjeseca. Pozitivno je što su ljudi željni kulture i to što smo prošli kroz cijelu BiH sa našom produkcijom. Nemamo nikakvih problema sa posjećenošću. Imali smo i foto- i videokonkurs. Pozitiva je jako prisutna u našoj ustanovi. Na privatnom planu sam sretan što sam nedavno završio važan film, što sam snimio jedan projekat na početku pandemije.

Razija Mujanović, košarkaška legenda

- Teško je naći nešto pozitivno u ovako negativnoj situaciji. Jedina stvar je više odmora kojeg smo imali. Provela sam više vremena na moru i dobro se odmorila jer nismo imali obaveza sa reprezentacijom jer je sve bilo odgođeno. Obaveze sa reprezentacijom traju od maja do kraja avgusta. Toga ovog ljeta nije bilo, ali ja sam više za rad, takmičenja i obaveze. Vremena za odmor se uvijek nađe.

Mladen Miljanović, umjetnik i profesor iz Banje Luke

- U profesionalnom smislu uopšte nisam osjetio da je korona zaustavila rad, razvoj i tok jer smo se svi nekako preorijentisali na alternativne modele funkcionisanje, poput održavanja predavanja preko raznih platformi. Sa druge strane, meni je lično dobrodošlo da završim neke stvari koje su se mjesecima gomilale. Sa druge strane, u kolektivnom smislu doživjeli smo neku vrstu socijalnog šoka. Ovo je prva globalna kataklizma nakon Drugog svjetskog rata i mi kao aktivni sudionici toga nismo baš svjesni, ali mislim da su ljudi sada shvatili koliko je bitno uslijed nedostatka fizičkog prostora otvoriti neke nove prostore beskonačnog prostora razmišljanja. Kada postanete skučeni u fizičkom smislu morate pronaći psihološke mehanizme koji će otvoriti nove prostore. U tom slučaju ja uvijek sugerišem prostor mišljenja jer je to neograničen prostor unutar kojeg, ako uspijemo da spoznamo tu neograničenost, možemo da kompenzujemo nedostatak fizičkog kretanja. Život ne staje sa ovim nego se nastavlja, ali pod novim uslovima. Od toga koliko se novim uslovima prilagodimo zavisi koliko ćemo biti sposobni da iz ovoga izađemo i zdravog razuma i zdravog tijela.

Edina Selesković, umjetnica

- Trenutno sam ispunjena samo pozitivnim vibracijama bez obzira na pandemiju. Ova situacija od nas definitivno traži da budemo inovativni i kreativni. Ovo nije trenutna stvar već nešto što nas tjera da prolazimo kroz ličnu i profesionalnu metamorfozu ne samo u BiH već u cijelom svijetu. Specifično je to što moramo raditi zajedno i onda kada smo ograničeni i sa kontaktima i sa putovanjima, moramo naći način da budemo solidarni i pronađemo rješenje zajedno. Upravo smo završili Festival savremene žene koji je u svom hibridnom obliku okupio i međunarodne i domaće govornice poštujući sve naredbe Kriznog štaba. Uspjeli smo da pred velikim brojem publike u manjim salama govorimo o fenomenalnim, pozitivnim i uspješnim pričama i da dokažemo da nije sve tako crno ni u BiH ni u svijetu te da postoji način da i iz ove krize izađemo bolji i jači.