Život / Ljepota i zdravlje

Kao vodeća farmaceutska kompanija u Bosni i Hercegovini, Bosnalijek i ove godine daje svoju podršku obilježavanju 18. novembra kao Evropskog dana svjesnosti o antibioticima. Ovaj datum obilježava se od 2008. godine, s ciljem provođenja javne kampanje podizanja svijesti o problemu širenja otpornosti bakterija na antibiotike, odnosno svjesnosti o racionalnoj primjeni antibiotika. Datum je odabran u odnosu na nastupajući period sezone virusnih bolesti, uključujući prehladu i gripu, za čije liječenje se često  sasvim nepotrebno poseže za antibioticima. U istoj sedmici, od 18. do 24. 11. 2020. godine, obilježava se i Svjetska sedmica svjesnosti o racionalnoj primjeni antimikrobika.  

Zdravstvene i ekonomske posljedice

 Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), procjenjuje se da bi otpornost na postojeće antiobiotike mogla biti uzrokom 700.000 smrti diljem svijeta svake godine. Ne poduzmu li se dovoljno uspješni koraci, otpornost na antibiotike do 2050. godine, prema nekim procjenama mogla bi postati vodeći uzrok smrtnosti diljem svijeta. Od trenutka kada su otkriveni, prije 80-ak godina, antibiotici su sačuvali ogroman broj ljudskih života. Primjena antibiotika i vakcina produžila je prosječni ljudski život za barem dvadesetak godina. Međutim, antibiotici su lijekovi koji djeluju samo na bakterije, ne i na viruse, pa nisu efikasni ukoliko se primjenjuju kod virusnih infekcija. Štaviše, ovakva pogrešna upotreba antibiotika može štetiti kako pojedincu, tako i zajednici.  Nekritička i prekomjerna upotreba antibiotika u zajednici pospješuje razvoj otpornosti bakterija na djelovanje pojedinih antibiotika. Ovaj problem ne ostavlja ogromne posljedice samo na zdravlje,  već ima i snažan ekonomski utjecaj jer rezistentne infekcije mogu biti mnogo skuplje za liječenje. Procjene OECD-a govore da otpornost bakterija na antibiotike samo u EU podiže troškove liječenja za 1,5 biliona eura godišnje.

Najčešća pogrešna upotreba antibiotika

Antibiotici se često neopravdano primjenjuju u infekcijama gornjih dišnih putova. Više od 85 do 90 posto infekcija gornjih dišnih putova (praćenih simptomima kihanja, kašljanja, grlobolje, promuklosti) je uzrokovano virusima i antibiotici nisu od pomoći. Odrasle osobe u pravilu imaju 2-3 grlobolje na godinu, dok manja djeca mogu oboljeti čak 6-7 puta godišnje. To su obično blage i tzv. samoograničavajuće virusne infekcije koje “prolaze same”, uz potpornu i simptomatsku terapiju, kao što je npr. mirovanje, korištenje lijekova za ublažavanje bolova i snižavanje temperature (analgoantipiretika). Povišena tjelesna temperatura nije znak da automatski treba primijeniti antibiotik. Često se kod ovakvih simptoma preporučuje upotreba kombiniranih preparata protiv gripe i prehlade (tzv. “cold&flu” preparati, npr. Rhinostop^® u obliku tableta, granula ili sirupa), kao i oralnih antiseptika (npr. Lysobact^® u obliku lozengi ili spreja), a koji sadrže razne supstance koje se međusobno podržavaju i dopunjuju u djelovanju (npr. lizozim, razni antiseptici, lokalni anestetici, neki vitamini itd.). Preporučuje se i konzumacija dovoljno tekućine radi rehidracije, naročito kod povišene temperature.

Samo ljekar može odlučiti o antibioticima

Ljekaru se treba obratiti ukoliko simptomi grlobolje traju duže od pet do sedam dana, u slučaju abnormalnog toka bolesti (pogoršanja bola, malaksalosti i slabosti koje ograničavaju obavljanje svakodnevnih zadataka, otežanog gutanja i otvaranja usta nakon 4-7 dana, u slučaju uvećanih i bolnih limfnih čvorova na vratu, ako se javi osip po tijelu, u slučaju ranije prebolovane reumatske groznice, smanjenog imuniteta…). Odluku o eventualnoj primjeni antibiotika donosi isključivo ljekar na temelju pregleda i nalaza. Kada je u pitanju virusna infekcija, samo u rijetkim slučajevima – uglavnom kada je virusna infekcija “komplicirana” naknadnom (sekundarnom) bakterijskom infekcijom (tzv. bakterijska superinfekcija) – ordinirajući ljekar nakon pregleda i obrade bolesnika, može odlučiti, u konsultaciji s ljekarom mikrobiologom, hoće li ili neće u liječenju primijeniti antibiotik. Čak ni nalaz u kojem je prikazana izolirana bakterija, sa ili bez popisa antibiotika (sa ili bez antibiograma) – nije uvijek imperativ za primjenu antibiotika.

Šta možemo primijeniti?

Lijekovi na bazi lizozima (Lysobact^®) mogu se primjenjivati od početka infekcije gornjih dišnih putova, a mogu se nastaviti primjenjivati i nakon eventualnog uključenja antibiotika jer pokazuju sinergističko (međusobno potpomažuće) djelovanje s njima. Lizozim djeluje i na uzroke i na simptome bolesti, a osim bazičnog antimikrobnog (antiseptičkog djelovanja), pokazuje i cijeli niz drugih korisnih djelovanja (protuupalno, mukoprotektivno, proregenerativno, imunomodulatorno itd.).