Intervju

U Šibeniku večeras počinje 8. Festival alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ). Jedan od organizatora je Emir Imamović Pirke koji za portal Startbih.ba, govori o Festivalu, dešavanjima u regionu, ali i o brojnim ispisivanjima iz članstva PEN-a BiH, nakon objavljenog protestnog pisma 40-ak članova zbog mise za žrtve Blajburga koja se održala u Sarajevu.

Da li je sve spremno za FALIŠ koji večeras počinje pod motom „Povijest je mučiteljica života“ ?

Kako sada stvari stoje sve je spremno, od gostiju koji polako pristižu, produkcije koja je završena, epidemioloških mjera kojih se moramo pridržavati i lijepog vremena jer se sve dešava na otvorenom. Kiša bi predstavljala pakao seljenja bine, rasvjete, razglasa i ljudi u zatvoreni prostor gdje bi se onda uvodile nove epidemiološke mjere pa se nekako više osjećam kao medicinski brat nego kao jedan od organizatora festivala. Što se tiče mota Festivala, Navodno je Čerčil rekao, mada njemu pripisuju svaku drugu pametnu rečenicu, da Balkan proizvodi više istorije po glavi stanovnika nego što može podnijeti, a to se uporno zbilja i događa. Kada god se približi neki bitan istorijski datum počnu manipulacije sa onim što se događalo prije 20, 50 ili 100 godina. Zato smo se odlučili ove godine da pozovemo ozbiljne ljude, istoričare, kreatore deklaracije kojom se želi zaštititi istorija od manipulacija da govore o tome kako tumačiti prošlost, kako se odnositi hladne glave prema činjenicama bez obzira da li one nekome odgovaraju ili ne.

Kakve teme će dominirati, možemo li navesti neke učesnike?

Osim toga što ćemo govoriti o manipulaciji prošlošću dr. Hrvoje Klasić će imati predavanja o '68 godini koja je promjenila i Evropu i tadašnju Jugoslaviju. Milivoje Bešlin će pričati o zanimljivoj temi – veza srpskih liberala i hrvatskog proljeća. Dva pokreta koja su ranih 70-ih doveli do potresa unutar socijalističkog jugoslovenskog sistema, ali su raspletom, pogotovo u Srbiji, otvorili prostor za najcrnji šljam koji će nam zagorčati život krajem 20-og vijeka. Dr. Stipo Grgas će predavati o Americi danas, kako je zemlja koja nam je po mnogo čemu bila uzor postala mjesto međurasnih sukoba. Imamo zanimljivog gosta Denisa Perišu, najmlađi i vjerovatno prvi hrvatski haker koji je sa 16 godina hakirao profil saborskog zastupnika, bio krivično gonjen i suđen. Prvi posao je dobio tako što je velikoj indijskoj provalio u server, a kada su oni shvatili koliko je njegovo znanje tada su ga zaposlili jer je takvu osobu bolje imati za saveznika nego neprijatelja. Danas u Hrvatskoj sarađuje sa policijom, državnim odvjetništvom, aktivista je, entuzijasta i osoba koja se zaista čipirila. Ima mali čip u ruci koji mu služi kao dokument, kreditna kartica..Zanimljivo je vidjeti kada on priđe bankomatu, nasloni dlan, a lova izađe..Tu je i dr. Ivan Čolović koji će održati predavanje na temu „Politika i poetika virusa“ i niz drugih gostiju.

Ko su ljudi koji dolaze na FALIŠ – možemo li ih nekako kategorisati?

Vrlo različiti. Prije nekoliko godina se pojavio jedan dječak od 14 godina koji je ostao oduševljen intervjuom koji je Sejo Sexon iz Zabranjenog pušenja vodio sa svojim mentorom sa fakulteta Hrvojem Klasićem kojeg sam već pomenuo. Taj dječak je na ovogodišnjim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj bio najmlađi kandidat za Sabor. Šarena publika. Od mladih do onih koji se dobro sjećaju socijalizma i kvaliteta života koji su imali tada. Imamo sada gošću čak iz Belgije. Dolaze ljudi i iz BiH, Slovenije, Dalmacije.. Dolaze i intelektualci i radnici i penzioneri. Šarolik svijet otvoren za debatu i razgovor. To se sve održava na jednom od gradskih trgova koji ima potpuno otvoren pristup sa svih strana. Nemamo nikakvo osiguranje niti nam je ikada trebalo.

U regionu je trenutno najaktuelnije pitanje izborni rezultati u Crnoj Gori i postizborni incidenti. Mnogi kažu da nam počinju nove 90-te?

Ne mislim da će nove 90-te uslijediti uskoro. Nisam siguran ni da će Milo Đukanović tako lako dopustiti da skupštinsku većinu zadrži sadašnja pobjednička koalicija. Tu se evidentno radi o ljudima koji su spremni na najgore oblike nasilja i na povratak prvo Crne Gore, a onda i regiona u srednji vijek. Crnu Goru treba posmatrati kao zanimljivo područje jer je riječ o članici NATO-a u kojoj režim Aleksandra Vučića pokušava kontrolu uspostaviti demokratskim putem. Ispostavlja se da je puno lakše ratovati topovima nego sa rezultatima demokratije.

Kako komentarišete izlazak iz PEN-a BiH Miljenka Jergovića, Ivana Lovrenovića i ostalih?

Mislim da je cijeli taj niz događaja vezan za tzv „Blajburšku misu“ u Sarajevu i kriv i krivo tumačen i da je završen na jedan jako ružan način. U Sarajevu je i 1995. obilježena godišnjica Blajburga. Niz puta su održane mise samo nisu imali pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i drugih institucija. Taj rasplet sa izlaskom iz PEN-a je po meni najprije tragičan. Na suprotnim stranama su se našli ljudi do čijeg pisanja i mišljenja ja držim i koji su podjednako važni za bh. književnost i kulturu.