Magazin / Čitaj, saznaj

Sa 419 glasova za, 113 protiv i 88 uzdržanih, Evropski parlament nedavno je usvojio Izvještaj i Rezoluciju o Srbiji, koji je prezentovao njen izvjestilac za Srbiju Tonino Picula.

„Pad nadstrešnice u Novom Sadu postao je tragični simbol sistemske korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štititi građane“, rekao je ovaj poslanik EP u četiri mandata i doskorašnji izvjestilac za Crnu Goru.

Takođe, Picula je u svom izvještaju ukazao na ozbiljne nedostatke izbornog zakonodavstva u Srbiji, na loše stanje slobode medija, na srpsko pravosuđe ,,koje selektivno dijeli pravdu“, te na činjenicu da su kritičari režima predsjednika Aleksandra Vučića konstantno izloženi javnim napadima. I sam Picula, koji je na mjesto izvjestioca EP za Srbiju izabran u novembru 2024. godine, nerijetko je meta grube kritike i verbalnih napada režima predsjednika Vučića i njemu bliskih medija.

- Tokom posljednjih nekoliko mjeseci, prilike u Srbiji definitivno potvrđuju moj raniji zaključak o neproglašenom izvanrednom stanju, a svakako stoji tvrdnja da se, i nakon usvajanja mog izvještaja, situacija i dalje komplicira. Atmosfera u Srbiji je toksična; bilježe se novi incidenti, dok preko provladinih medija i tabloida traju konstantni napadi na domaće i strane kritičare režima. Očuvanje statusa quo, što je egzistencijalni interes režima u Beogradu, u ovim okolnostima postaje sve teža misija predsjednika Srbije i njegovih interesnih skupina. Nije jednostavno predvidjeti daljnji razvoj, jer ne postoji konsenzus o tome kako, između svih faktora na sceni koji svoje trenutne pozicije temelje na legalnosti, ali i na legitimnosti, izaći iz ove sada već kronične društvene blokade - kaže u intervjuu za crnogorsku Pobjedu Tonino Picula.

Vučiććevoj Srbiji nije mjesto u EU

Na pitanje o tvrdnjama pojedinih srbijanskih analitičara kako je odlaskom u Moskvu Vučić prešao "crvenu liniju" i kako odnos Brisela prema njemu više neće biti isti, Picula odgovara: 

-Pokazaće vrijeme. Vučićev izlet u Rusiju definitivno je povećao broj skeptika prema njemu u Europskoj uniji, dok je kod onih koji već dugo nemaju iluzija o pravoj prirodi njegovog režima samo učvrstio uvjerenje da Vučićevoj Srbiji nije mjesto u EU. Poznato je da Brisel nije prvak svijeta u brzini donošenja odluka, što je karakteristika djelovanja EU; zbog te sporosti je često kritiziran. Nadam se da će najnovije Vučićevo dodvoravanje Vladimiru Putinu biti razdjelnica u odnosu Europske komisije, dijela Europskog vijeća i EEAS-a prema Srbiji- kazao je Picula.

- Europski parlament nema razloga za promjenu stavova, jer u kontinuitetu izražava kritiku Vučićevog Beograda. Pogotovo je važno kako će se u ovoj situaciji postaviti Europska pučka stranka, čiji je SNS pridruženi član. Mislim da je pitanje da li je službeni Beograd uopće posvećen ulasku u Europsku uniju sada samo retoričko- kaže Picula.

Smatra da je  Vučićev odlazak u Moskvu, unatoč jasnim upozorenjima iz EU, jasna je poruka s njegove strane gdje se on vidi u današnjem svijetu.

-Vučić se očito odlučio za geopolitičke suparnike, pa i otvorene neprijatelje EU, dok u bloku jedino iskreno kolaborira sa Viktorom Orbanom, Robertom Ficom i sličnima- kaže Picula.

Podsjeća da se i u  njegovom izvještaju o Srbiji ističe da, unatoč deklariranoj privrženosti srbijanskih vlasti putu ka EU, stvarnost pokazuje da nema dovoljno političke volje koja to potvrđuje. Takođe, jasno se naglašava da Srbija mora ozbiljno i kategorički pokazati da je strateški orijentirana prema EU, i to snažnom političkom voljom i dosljednošću u provedbi reformi vezanih uz EU. Njena je obveza da objektivno i nedvosmisleno komunicira sa svojim građanima o EU, o europskom putu Srbije i potrebnim reformama. A toga nema, veli Picula. Uzevši u obzir sve okolnosti, nije uvjeren da je službeni Beograd iskreno predan putu prema EU; pogotovo ne usvajanju vrijednosti i normi na kojima je EU nastala.

Iako predsjednik Srbije ponavlja da je njegovoj zemlji mjesto u EU, Picula smatra  da Vučić Europsku uniju doživljava kao srpski bankomat budući da je EU najveći trgovački partner, investitor i donator Srbije.

-Bez novca iz EU, srpska ekonomija bi kolabirala- smatra Picula.

Na pitanje Pobjede zašto je predsjednik Srbije ignorisao upozorenja EU i ipak otišao u Moskvu, Picula odgovara:

- Zato što računa na benevolentnost dijela EU, a što traje još od vremena vladavine njegove glavne sponzorice Angele Merkel. Tu je i njegovo uvjerenje da ga od ozbiljnijih sankcija Brisela štite i lukrativni ugovori koje je sklapao s liderima nekih od najutjecajnijih država članica. Svakako i da dobar dio građana Srbije pozitivno doživljava Rusiju, te imVučićovim potezom daje do znanja da ih nije iznevjerio. Vučić računa i na sve one koji ga podržavaju u vođenju tzv. neovisne vanjske politike, a dio njegovog novijeg modusa operandi je i borba s domaćom verzijom tzv. obojene revolucije, pojmu koju je preuzeo iz ruskog diskursa -odgovara Picula.

Vlast je preko kontrolisanih medija predano radila i na rusifikaciji srpskog društva, demonizujući sve zapadne ideje i vrijednosti što je, kako zaključuje Pobjeda, uticalo na pad podrške građana Srbije evropskim integracijama, koji je danas na istorijskom minimumu.

-Očiti pad podrške građana Srbije članstvu u EU definitivno je produkt djelovanja medija i propagandnih mašina pod kontrolom vlasti, kao i konkretnih poteza same vlasti i njenog ambivalentnog držanja prema Uniji. Međutim, vjerujem i da je značajan udio građana Srbije razočaran dugogodišnjom prešutnom, ali i jasnom podrškom Vučićevoj vlasti, te mlakim reakcijama dijela funkcionera i lidera EU na početku studentskog protesta u toj zemlji. Povjerenje građana Srbije u Brisel narušeno je i potreban je drugačiji odnos prema režimu u Beogradu da bi se ono vratilo- uvjeren je Picula.

Kritičan prema Putinu, benevolentan prema sljedbenicima

Siguran je da je prijašnja šutnja i toleriranje Vučićeve u osnovi antieuropske politike od strane briselske administracije i administracije Joa Bidena narušilo povjerenje proeuropski orijentiranih građana Srbije u EU, baš kao i sama percepcija Unije.

-Upravo se zato više ne smiju ponavljati iste greške - kako od strane institucija EU, tako i od strane utjecajnih država članica, a sve zbog nekih partikularnih poslovnih interesa. EU ne može imati kritičan odnos prema Putinovoj diktaturi, a benevolentan prema njegovim sljedbenicima u državama kandidatima za članstvo- smatra Picula. 

Za studente koji su se pobunili protiv Vučićevog režima kaže da su svakako u Briselu učinili vidljivijom moguću političku alternativu postojećoj autokratskoj vlasti u Beogradu.

-Studentski pokret ključni je dio nove političke dinamike u Srbiji, a tek treba vidjeti kako i u kojoj mjeri će biti i dio rješenja ove duge političke krize u zemlji. Studenti očito traže društvenu emancipaciju od svega što smatraju štetnim po zemlju i sve jasnije šalju poruke da žele preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost. Njihovi zahtjevi se u visokoj mjeri preklapaju sa temeljnim kriterijima za napredovanje Srbije na europskom putu -kaže Picula te dodaje:

-Rekao sam im da je njihov maraton između Srbije i Brisela, kroz države članice, usporediv s pristupnim procesom njihove zemlje u EU: oboje traže izdržljivost, posvećenost i vrijeme. Studenti su uglavnom ponovili svoje otprije poznate zahtjeve za potpunom istragom o pogibiji 16 ljudi u padu nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu i raskrinkavanju korupcije u Srbiji. Dobili su podršku okupljenih europskih zastupnika, koji su se zanimali za stanje u Srbiji. Na pitanja o njihovoj percepciji EU, odnosu prema opoziciji, mogućim izvanrednim izborima i drugim temama, studenti nisu baš direktno odgovarali- kaže Picula pa dodaje: 

-Kazali su da nemaju mandat, jer njihovi plenumi zajednički donose odluke o svemu. Riječ je svakako o heterogenoj skupini raznih bekgraundova i političkih svjetonazora. Toga se mora biti svjestan. Na kraju, studentski pokret produkt je političkih i društvenih prilika, te svih mogućih kriza nakon 5. oktobra 2000.- pojašnjava Picula.