Intervju

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Multimedijalni muzej „Valter brani Sarajevo“, koji će sutra,6.aprila  biti otvoren, nesumnjivo će biti nezaobilazna lokacija na turističkoj mapi glavnog grada. Svi posjetioci će moći da na autentičan način osjete atmosferu iz filma uz pomoć najsavremenijih audio- i videoefekata. Radovi na izgradnji Muzeja „Valter brani Sarajevo“ postepeno se privode kraju, a u Filmskom centru Sarajevo (FCS) nas uvjeravaju da će sve biti spremno do 6. aprila, za kada je planirano svečano otvaranje. Iza ovog jedinstvenog projekta stoji idejni začetnik Jasmin Duraković, koji je na ovu ideju došao prošle godine, nakon što je preuzeo funkciju direktora FCS-a.

    VIŠE OD FILMA

Kako na početku razgovora pojašnjava za magazin Start BiH, FCS je pravni nasljednik nekadašnjih filmskih kuća Bosna, Studio i Sutjeska i vlasnik praktično svega što je snimljeno u periodu od 1945. do 1992. godine. Između ostalog, FCS polaže sva prava na oko 80-90 igranih filmova te oko 800 dokumentarnih, što predstavlja jednu od najvećih arhiva na Balkanu. Prema Durakovićevim riječima, najveće zasluge pripadaju nekadašnjem federalnom ministru kulture Gavrilu Grahovcu, koji je i formirao FCS prije desetak godina.

O koliko promišljenom potezu se radi i važnosti da filmsko naslijeđe ostane u rukama države, najbolje govore slučajevi iz susjednih zemalja u kojima su tokom tranzicijske privatizacije filmske kuće rasprodate. Duraković navodi primjer beogradskog Avala-filma kojeg je, zajedno sa arhivom od čak 250 igranih filmova, kupila privatna češka kompanija.

Imajući sve to na umu, naš sagovornik ističe kako se razmišljanje o stavljanju u funkciju pomenute bogate kulturne baštine samo nametnulo. S obzirom na već pomenuta autorska i imovinska prava te adekvatan prostor u centru grada koji je pritom registrovan i za muzejsku djelatnost, postojala su glavna tri preduslova da se krene u formiranje muzeja.

- Zašto baš ovaj film ako znamo da postoje i druga velika djela bh. kinematografije? „Valter brani Sarajevo“ je više od filma. On je simbol jednog grada, vremena i brendiran je. Osmislili smo ga na način da to bude filmski muzej. Krenuli smo od toga da treba biti uređen na način da bude drugačiji od drugih muzeja zbog svoje tematike. U suštini, radimo rekonstrukcije scena iz filma. To je scenografski muzej. Rade se iste scene kao na filmu. U prirodnoj veličini, od kvalitetnih materijala, radit će se likovi režisera Hajrudina Šibe Krvavca i glumaca iz filma. To su faktički voštane kostimirane figure u prirodnoj veličine poput onih u Muzeju Madame Tussauds. Imat ćemo kostimografski dio muzeja, rekvizite, multimediju, bogatu videoponudu, za svaku prostoriju se kreira zvuk kao u filmu i bit će autentično - navodi naš sagovornik sa neskrivenim ponosom što su okupili vrhunsku ekipu ljudi na ovom projektu.

   OČEKUJE SE 25.000 KINEZA GODIŠNJE

Prvi dizajn muzeja, koji je tokom realizacije djelimično izmijenjen, uradila je dizajnerka Sanja Kulenović, a onda su se uključili i scenograf Osman Arslanagić, pa Lejla Ćehajić i Samir Sućeska, sa Likovne akademije. Tu su i patineri, scenski radnici, majstori svjetla i zvuka... Trenutno se rade replike scena - fotografska radnja sa Zisom, sajdžijska radnja, hotel Evropa, njemački štab, dijelovi scena oko voza, sahat-kula, a u muzeju će biti mjesta i za Šibinu rediteljsku sobu, te mnoštvo drugih detalja.

Muzej će se prostirati na stotinjak kvadrata, što je i svjetska praksa za tematske muzeje ovog tipa. Osim toga, planirano je i mapiranje desetak lokacija u gradu.

- Pravimo i objekat kod Begove džamije koji će biti kao mali depadans muzeja i to radimo sa turističkim agencijama u cilju pravljenja jedne ture „Valter brani Sarajevo“, ali to je sada više na turističkoj zajednici. Cijena ulaznica će vjerovatno biti 10 KM. Bit će, naravno, popusta za škole, grupe... Jedna od naših ideja je da kulturnu baštinu tretiramo kao robu. Protivnik sam besplatne kulture. Ovo je glavni grad i mora se znati da film, predstava, muzej jeste nešto što se plaća. To je standrad svugdje u svijetu - navodi Duraković.

U muzeju će se naći i neki od originalnih eksponata iz filma poput oružja, kostima, koji su otkupljivani od privatnih lica, ali i po buvljacima. Dio rekvizita je stigao iz zagrebačkog Jadran filma, a dio i iz Beograda.

- Kada je bila premijera filma 6. aprila 1972. u Skenderiji, u jednom tekstu je pisalo da je jedna od namjena filma bila da mlađoj publici koja je rođena poslije Drugog svjetskog rata približi tu priču. Osim što je Šiba bio veliki reditelj, on i njegov stalni scenarista Đorđe Lebović imali su zadatak da naprave film zanimljiv za mlade i možda je to jedna od tajni uspjeha filma. Film je zapravo bio naslonjen na tadašnju masovnu kulturu. Scenarista je bio strip autor. U filmu su preuzeli jezik žanrovskog ratnog akcionog filma, ali čak i tada vrlo popularnih talijanskih špageti westerna - kaže Duraković.

Potom dodaje kako redovno prate reakcije na društvenim mrežama te da ih raduje veliki broj mladih ljudi koji se javlja.

- Nisu to nostalgični starci. Film ima neku magiju koja prodire do sviju -  kaže nam sa zadovoljstvom.

Kada je riječ o ciljnoj publici, Duraković kaže kako su prvo okrenuti građanima Sarajeva, a potom i cijelom regionu.

- Neke procjene kažu da je prošle godine u Sarajevu bilo oko 50.000 Kineza. Ako svaki drugi dođe u muzej bilo bi 25.000 samo Kineza. Ovaj film je u Kini, kao i film „Most“, doživio nevjerovatnu popularnost. Već imamo najave kineskih gostiju, a u Kini se sada generalno budi novi interes za ovaj dio svijeta. Ponovo smo u pregovorima sa nekim kineskim filmskim produkcijama da se radi remake filmova „Most“ i „Valter brani Sarajevo“ pa ćemo vidjeti šta će biti od toga. Na kraju krajeva, očekujemo sve turiste koji dođu u Sarajevo. Na godišnjem nivou očekujemo 30-40.000 posjetilaca. U ekonomskom smislu, s ovim muzejom je zanimljivo što je urađen tako da su njegovi troškovi održavanja vrlo mali. Ne možemo u minus. Prema našim procjenama, mislimo da muzej može prihvatiti grupe od 20-25 ljudi, a u prosjeku se ljudi zadržavaju oko 30 minuta - kaže Duraković.

Na svečanom otvorenju muzeja se očekuje dosta gostiju, ali većina glavnih aktera filma nije više među živima. Očekuju su članovi njihovih porodica, ali i dolazak glumca Igora Gale, koji je u filmu imao manju ulogu.

 FILMSKO-ZABAVNI PAR

FCS u svom vlasništvu ima i prostor nekadašnjeg filmskog studija Jagomir koji je izgorio u ratu, sa kojim imaju velike planove.

- To je veliki prostor od 20 duluma. Tamo je sada dio naše arhive, krećemo u revitalizaciju. Stvaramo pretpostavke da se određeni kapaciteti vezani za filmsku industriju ponovo grade. Ovog ljeta planiramo praviti drive-in kino Doli Bel, a planiramo i neke događaje za građane Sarajeva tokom vikenda. U planu nam je da tamo napravimo i neku vrstu filmsko-zabavnog parka koji će kompletno biti posvećen istoriji bh. filma. BiH je uvijek bila ponosna na svoje filmove, ali nije baš da ponosno daje pare za filmove. Sarajevo je turistički grad i želimo da to iskoristimo - kaže Durakovićuz opasku da se radi o dugoročnom projektu, ali će prvi radovi početi već ove godine.

SUVENIRI

FCS je prošlu godinu okončao uspješno, uz dobit od oko 264.000 maraka, što je uglavnom utrošeno na saniranje dugova iz prethodnih godina.

- Finansiranje muzeja je do sada išlo iz sredstava koje je FCS zaradio na tržištu. Ima obećanja od grada i drugih, ali do sada, a završeno je 80% radova, sve je išlo iz naših sredstava. Cijeli projekat će koštati oko 100.000 KM operativnih troškova, ne računajući rad uposlenika, prostor, prava, kreativnost... Planiramo pokrenuti i fundrising kampanju pred samo otvaranje muzeja. Zašto sada? Zato što fanovima ovog filma i ove ideje hoćemo da pokažemo da je ovo ozbiljna stvar jer je najveći dio posla već završen, a čim se kampanja okonča oni će odmah moći da koriste privilegije i da vide šta su pomogli. Bit će za njih i nekih poklona u vidu besplatnih ulaznica, majica, bedževa, postera... U okviru Muzeja ćemo imati i prodavnicu sa suvenirima - kaže Duraković.