Intervju

Zbog ljubavi prema meteorologiji bio je izložen ismijavanju, prozivanju, uvredama, maltretiranju od strane svojih vršnjaka. Za njih je bio uljez. Zbog njegove ljubavi prema geografiji, fizici, hemiji i meteorologiji su ga gotovo svakodnevno udarali i tukli poslije časova - samo zato što bi podigao ruku da pita nešto što je njemu bilo interesantno. Izdržao je Nedim Sladić sve to i ispunio svoj dječački san - danas živi život meteorologa. I to onog kojem se vjeruje i koji je svima uvijek dostupan. U našoj stalnoj rubrici, pripremili smo za Nedima 33 pitanja. 

1. Kada je tačno meteorologija počela zanimati Nedima?

- Meteorologija me počela zanimati još dok sam imao nepune četiri godine. Kao i svako dijete, bio sam poprilično znatiželjan i interesovalo me nebo i vremenske pojave. Često sam držao pogled upućen ka nebu posmatrajući kretanje oblaka, kišu i snijeg koji padaju u odgovarajućim godišnjim dobima i pitao sam se zbog čega se to dešava. Međutim, literatura koja je tom uzrastu bila najkompatibilnija jesu enciklopedije iz kojih sam i počeo učiti prve vrste oblaka - htio sam znati iz kojih se bilježe padavine, a iz kojih to nije slučaj. Moram biti iskren, dosta zanimanja za meteorologiju potakle su i same vremenske prognoze, jer su me impresionirale i silne sličice na karti na kojoj se pojavljuje sunce, oblak, kiša, ali i silni brojevi. Tako 15. januara 2010. upoznajem bh. doajena meteorologije, Željka Majstorovića koji mi daje prve smjernice na što da se orijentišem. Preporuka je bila sinoptička meteorologija i prognozni modeli koji će kasnije biti sastavni dio mog života. Budim se sa njima, svakog jutra. Obično me dočekaju izračuni od noć prije jer rano ustajem. Međutim, učenje nije bilo lagano i, generalno, u početku sve je djelovalo kao nuklearna fizika, potpuno nejasno, bolje rečeno apstraktno. Srećom, tu je internet i ako se koristi na najbolji mogući način mogu se naći jasna i detaljna objašnjenja stručnih ljudi, kao i stručna literatura. Od 2017. dobivam i svoju mentoricu koja je proglašena najboljom meteorologinjom na području Republike Hrvatske, nagrađena nagradom „najboljeg prezentera vremenske prognoze u Europi 2018. godine“, Dunjom Mazzocco Drvar sa hrvatskog RTL-a. S obzirom da radim za televizijsku kuću (FACE TV), redovno od nje dobijam savjete kako prezentirati informaciju gledateljstvu i neizmjerno sam joj zahvalan. Trenutak kada sam od nje dobio zeleno svjetlo, a od nje je to prilično teško, jeste definitivni pokazatelj da je ovo moje životno polje i moj teritorij zanimanja za koji sam predodređen, moja najjača životna karika i da sada nema prestanka.

SARAJEVSKA KLIMA

2. Kakve sve instrumente i uređaje imate u kući?

- Trenutno nemam niti nijedan uređaj osim termometra, jer materijale za konstrukciju prognoze vremena, a pri čemu prije svega mislim na prognozne modele, imamo dostupne na internetu. Još prije deset godina sam imao želju postaviti automatsku meteorološku stanicu u cilju aktivnog praćenja podataka koji bi se koristili za analizu mikroklime (prvenstveno naselja Dobrinja), ali bojao sam se najviše vandalizma. Znaju neprijatelji koliko meni znači privatna meteorološka stanica, brzo bi moje snove ugasili. Jer, znate, ljudi...

3. Da li smo mi kao narod generalno meteoropate?

- Pa rekao bih da jesmo, a zadnjih godina sve više. Mnogima ne prijaju vremenske prilike u posljednje vrijeme, a nagle izmjene vremena i temperaturne oscilacije stvaraju sve više problema, ne samo starijima, već i mlađima. Razumijem ljude možda i više nego što bih trebao, nekome ne odgovaraju tropske vrućine, nekome teže padaju hladnoće, neko voli snijeg, kišu, neko samo sunce, većina ljudi ima poteškoće kada puše jugo, olakšanje osjete čim okrene smjer vjetra na sjeverni. To je dio gdje meteorologija postaje subjektivna, pa iako kiša pada neko će opet reći „danas je lijepo vrijeme“ jer ona/on voli kišu. Zapravo, pogrešno se koncipira lijepo i ružno vrijeme, jer nama je vrijeme lijepo kakvo god ono da jeste. Recimo, ja nisam baš neki ljubitelj vlažnog vremena, ali ne smijem reći da je to vrijeme ružno. Iako je naše podneblje klimatski ocijenjeno kao najpovoljnije za život gdje su sva četiri godišnja doba jasno izražena, nekada su izraženije oscilacije u temperaturi zraka koje znaju biti i po 20 stepeni u samo jednom danu, pa se vrlo nepovoljno odražavaju na zdravlje stanovništva. Sve češća je pojava razdražljivosti, glavobolje i nesanice, naročito pred promjenu vremena.

4. Ima li istine u vezi reumatskih bolova i promjene vremena?

- Vrlo vjerovatno da ima, jer i sami ljudi znaju da će, ukoliko su lomili ekstremitete,  pred promjenu vremena osjetiti bolove koji se ne smiruju dok ne stigne sami utjecaj. Naučnici kažu da to ima veze sa lučenjem hormona endorfina, no to prepuštam njima, s obzirom da taj dio izlazi iz moje domene zanimanja. Ali to je vrlo interesantno polje za istraživanje jer tu dobijamo poveznicu između medicine i meteorologije. Vjerovatno se da napisati i jedan kvalitetan naučno-istraživački rad kako bi se utvrdila, statističkim putem, korelacija između reumatskih bolova kao varijable A, te uzorka promjene vremena kao varijable B. Na testiranom uzorku od n-ljudi unutar jedne populacije bi se sigurno moglo vidjeti kolika je učestalost, a kada bi se našao podatkovni niz o jednoj naciji, mogli bismo utvrditi kako neke stvari zaista stoje. No, ovaj dio je mnogo teži, s obzirom na kompleksnost same predstave analize i nepostojanje relevantnih podataka.

5. Ljudi, bar u Sarajevu, kažu, „ako oblaci ne idu iz pravca Trebevića“ kiša neće padati. Kakva su Vaša svjedočenja o tome. Ima li istine u tome?

- Ovo je vrlo interesantno pitanje i konstatacija, pa ću biti duži. Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, Sarajevo treba poznavati u dušu, a pogotovo to važi za meteorologe ukoliko se žele posvetiti lokalnom prognoziranju vremena. Moram priznati da sam mnogo puta, promatrajući nebo kod Vijećnice, gledao u smjeru Trebevića i Romanije, naročito u ljetnom periodu, odakle su sa prvom pojavom tamnih nimbusnih oblaka dolazili dolinom rijeke Miljacke često veći olujni sistemi koji bi prouzrokovali veće količine padavina u kratkom vremenskom intervalu. To je i logično, s obzirom da se ljeti dešavaju padavine koje mi meteorolozi nazivamo konvektivnim padavinama. Konvekcija jeste zapravo izdizanje vrlo toplog zraka iz prizemlja pri čemu se zrak penjanjem počinje širiti, hladiti, kondenzovati, a onda se vraća nazad u obliku padavina. Ta pojava je tipična u proljeće i ljeto, odnosno u toplijem dijelu godine. Također znam da mi nije drago kad vidim ljeti po visini istočno i sjeveroistočno visinsko strujanje i kad se oblaci formiraju nad Romanijom – znam da će kiša, često i nevrijeme, gotovo sigurno zahvatiti barem jedan dio Sarajeva po rubu, i to najviše Stari Grad, a manje Butmir. Sarajevo je, lokalno, za podrobniju analizu vrlo kompleksno klimatsko područje jer po prijašnjim klimatološkim nizovima ima umjereno-kontinentalnu klimu, a vremenske prilike su često nepredvidive. Ako uporedimo nizove od nekih 20 godina, sve izvjesnije je da Sarajevo sve više poprima oblik izmijenjeno sredozemne klime. Na te analize nećemo još dugo sačekati, jer za godinu ili dvije, znat ćemo novi višegodišnji niz i kako zapravo to stoji. Klimatske promjene ovog grada su izrazito velike, naročito poslije završetka rata, a trend zagrijavanja sve očigledniji. Naime, naselja Kovačići, Marijin Dvor i Koševo su, usljed nagle urbanizacije, postali svojevrsni toplotni otoci, koji se pogoršavaju iz godine u godinu usljed nedostatka zelenih površina koji bi hladile krajem dana okolni zrak. Zelene površine su poput izvorišta svježijeg zraka. Betanija ima na jednom svom dijelu par malih mrazišta iz kojih izvire hladniji zrak. No oni će uskoro biti zamijenjeni asfaltnom podlogom sa kojom se gubi i ta odlika. U proteklih 15 godina studije pokazuju da je prosječna godišnja temperatura u Sarajevu porasla za čak 1,5 ºC. Kako bismo dočarali varljivost vremena u Sarajevu, spomenut ćemo par interesantnih podataka kroz prošlost. Jeste li znali da je 8. juna 2005. u Sarajevu padao snijeg!? Ili da snijeg u Sarajevu nije pao samo u julu? Ili da smo u augustu 1946. godine bilježili ravno 40 ºC? Ili da smo 12. maja 2012. mjerili 30 ºC, a 24 sata kasnije 0 ºC i devet centimetara snijega? Ovaj grad je zaista specifičan po mnogo čemu. Ponekad može ličiti na pravi mediteranski, a ponekad na grad čijih klimatskih karakteristika se ni sam Sibir ne bi postidio. Uostalom, na svega 25 kilometara od grada je i čuveni Igman sa svojim Velikim Poljem gdje je zabilježena i najniža temperatura na prostoru bivše Jugoslavije - čak minus 43,5 ºC. Međutim, ono što znam jeste da u Sarajevu postoje pojedina naselja koja u svom imenu kriju tajna značenja velike količine padavina, a jedno od njih nalazi se na čuvenoj zelenoj transverzali – blizu Hotonja. Ime naselja Hotonj potječe od arapske riječi „hutun“, što u prijevodu znači „olujni oblaci koji izlijevaju veliku kišu“. U prošlosti su se češće znali na tom području pojavljivati oblaci koji se strujanjem šire prema jezgri grada, naročito prema kraju dana. Tako postoje određena svjedočenja da su sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća u Sarajevu bilježeni prijatno topli dani, bez velikih vrućina kao u današnje vrijeme, te da bi pred kraj dana dolazili oblaci strujanjem u dolinu koji su donosili benignu kišu.

6. Koliko Vas puta tokom dana, komšije, prijatelji i poznanici pitaju za vrijeme?

- Kada bih rekao najmanje 20 puta kad je neka ekstremna situacija, ne bih pogriješio, ali prosječno u uobičajenim okolnostima je brojka oko 10 puta. Ako bih rekao da se pojavljujem u medijskom prostoru godišnje češće nego sva tri člana Predsjedništva BiH, ni tu ne bih bio daleko od istine. To naročito vrijedi za televizije.

7. Meteorolozi su na području Balkana popularne osobe. Zašto je to tako?

- Meteorolozi općenito su specifični ljudi, ne samo na Balkanu, već širom svijeta. Mnogi nas smatraju čudacima jer naš su svijet okupirali statistički pokazatelji, brojne vjerovatnoće, fizički i matematički zakoni te meteorološki događaji iz proteklih godina uz mnoštvo brojeva. Ludih brojeva, kako narod to voli reći. Mislim na one brojeve sa decimalama. Zato mislim da nas ljudi vole i da nas cijene, jer meteorologija je izrazito teška nauka. Nije to pogledati u nebo i reći sutra će biti sunčano. U stvarnosti mi živimo brojeve, linije, silne boje, oko nas je uvijek neki haos. Taj haos primjenjujemo na analizu apstraktnih stvari koje mnogi ne razumiju bez detaljnog objašnjenja. I to je ono što mi pokušavamo pokazati – kako smo analizirali naše prognoze. Nije to otići na internet i ukucati vremensku prognozu, vidjeti da je danas sunčano i 28 stepeni i zatvoriti. Ne. Tu su uključene puno kompleksnije stvari, poput analiza prizemnog i visinskog sloja atmosfere i transfera zračnih masa te raspodjele atmosferskih pritisaka. Treba znati iščitati sinoptičku skalu. Ako pogledate statistiku, dva najgledanija segmenta u BiH jesu vijesti i vremenska prognoza. Sama statistika vodi na logičan zaključak - ljude itekako zanima kakvo će vrijeme biti. To ima smisla, jer od vremena im zavise i planirane aktivnosti, najčešće one na otvorenom, ali i način oblačenja tokom jednog dana. Mi meteorolozi smo neshvaćena grupa ljudi, nema nas puno, ali zajednički možemo zaista puno toga. Nekad vam spasimo živote tačnom prognozom u ekstremnoj situaciji, kao recimo kad prognoziramo poplave pa vas na vrijeme upozorimo da se sklonite na sigurnije mjesto, a da toga kasnije niste ni svjesni. Rekao bih slobodno da ljudi u velikoj mjeri zavise od nas meteorologa.

ISTANBULSKA KNEDLA U GRLU

8. Koji Vam je najveći „promašaj“ u posljednje vrijeme?

- Pa moram priznati da ih u proteklom periodu nije bilo, hvala Bogu. Ali da je bilo nekih manjih, djelimičnih i prihvatljivih promašaja koji ne divergiraju previše od prognoze, naravno da jeste, no opet ne tako često. Uostalom, nismo mašine. I računar sam zna zalediti. Možda je najveći promašaj bila prognoza za prvi juli 2018. i tog dana se dobro sjećam. Sve vrijeme modeli su upućivali na suh, topao i sunčan ljetni dan sve do zadnjeg dana, a onda je uslijedio nagli obrat. Kako, nije mi ni dan-danas jasno. Ali, Božija sila je ona koja diriguje. Nama je dozvoljeno samo da naučno interpretiramo materijale sa kojim raspolažemo. Općenito gledano, ljeto 2018. nije bilo baš na mojoj strani i bilo mi je najteže za prognozu. Još jedan pokazatelj kad sam imao kiks je prognoza vremena za 19. august 2018. Moja rodica je slavila rođendan i trebao nam je jedan suh, sunčan dan jer se slavilo napolju. Ja iskreno nisam bio za takav scenarij jer sam računao na kratki pljusak poslijepodne, no nadjačala me većina. Međutim, taj dan se desilo doslovno da je kiša poslijepodne padala samo u Sarajevu. No, zbog lokalnosti pljuska, niko mi nije zamjerio. Štaviše, razumjeli su pojedinci napokon što znači lokalnost. Kraj jula 2018. sam statistički najlošije prognozirao u svom životu. To se desilo u Istanbulu kada je moj zadatak bila sedmodnevna prognoza vremena za grupu od 2.500 studenata u kojoj sam se i sam nalazio. A Istanbul je sam po sebi vrlo kompleksan i ogroman. Dovoljno je reći da sam se za glavu uhvatio svaki put kad sam vidio oblake na horizontu iznad Bosfora, tamo gdje ih ne bi trebalo po pravilu biti ljeti. Više su oni rezervisani za dijelove grada koji su blizu Crnog mora. Ali uvijek mi je u podsvijesti da u periodu od 23. do 28. jula, u statističkom pogledu, Istanbul ima uvijek neko jače grmljavinsko nevrijeme. I takvo jedno sam uspješno prognozirao, zahvaljujući statistici. Općenito, kraj jula 2018. je bio jako čudan, atipičan za Istanbul i nekako sam taj period pregurao sa knedlom u grlu, s obzirom na to da sam dobio niz manjih kritika, ali opet, ljudi su bili svjesni kompleksnog stanja atmosfere. Sjećam se da sam na dnevnoj bazi mijenjao prognozu i po pet puta, što i nije baš poželjna praksa.

9. Koliko unaprijed se relativno tačno može prognozirati vrijeme, a kada počinje „gatanje“?

- Obično su prognoze vremena koje idu do pet dana unaprijed najsigurnije i sa najvećom vjerovatnoćom ostvarenja. To se naročito jasno vidi na prognoznom materijalu koji mi nazivamo „ensemble“, odnosno skup prognoza. Zamislite 20 crta na jednom grafu. Svaka od tih crta predstavlja jednu prognozu. Sad ih uvežite u jednu deblju crtu bez značajnijeg odstupanja? Eh, tad mi kažemo prognoza je sigurna i maltene takvo stanje je do trećeg dana. Poslije pet-šest dana dolazi do haotičnog ponašanja u izračunima pa tako ove linije postanu sve raštrkanije, do trenutka kada su razbacane posvuda. Tada kažemo da prognoza ima vrlo malu vjerovatnoću ostvarenja, gotovo nikakvu. „Gatanje“, kako vi kažete, počinje poslije perioda iza pet dana, iz razloga što je naša draga planeta Zemlja površinom ograničena, a brojni vremenski sistemi koji bi potencijalno mogli biti u interakciji sa postojećim i promijeniti neke stvari se još nisu ni razvili.

10. Prosječna trka Formule 1 traje oko dva sata. U situacijama kada je oblačno vrijeme, jedna od najvažnijih stvari je da li će bolidi izaći sa kišnim ili će rizikovati sa pneumaticima za suho vrijeme. Zar je stvarno moguće da se ni dva sata unaprijed to ne može tačno reći?

- Po mom mišljenju, najveći problem u ljetnom periodu kad se održavaju utrke Formule 1 jesu lokalni pljuskovi. Lokalni pljusak i visinske ciklone su noćna mora meteorologa, jer ih ni prognozni modeli ne mogu jasno utvrditi. Tad se malo više nego uobičajeno čupate na intuiciju i povrh analiziranja svih bitnih faktora prognoze. U suštini, glavni problem je što na jednom dijelu piste može biti suho, a na idućoj krivini je jak pljusak, pa potom 500 metara dalje ponovo potpuno suho. Tako da je jasno što nekad ne možemo ni za dva sata unaprijed reći prognozu. No ne uvijek.

11. Protivgradne rakete su posljednjih godina postale dosta sporne jer mnogi osporavaju njihovu efikasnost. Šta je istina?

- Zvanični stav Svjetske meteorološke organizacije je jasan – ne postoji vjerodostojan dokaz da je protivgradna zaštita djelotvorna. Protivgradna zaštita je općenito vrlo skupa. Da smo podijeljeni u BiH i meteorološki svjedoči podatak da Federacija BiH nema protivgradnih stanica, dok u Republici Srpskoj se koristi na teritoriji 24 općine. Treba spomenuti da je statistički gledano najveća vjerovatnoća grada prisutna u nizijskim područjima sjeverne Bosne, dakle u Posavini i Semberiji.

12. Poljoprivreda mnogo zavisi od vremenskih prilika. Smatrate li da je potrebno bolje uvezivanje meteorologa i poljoprivrednika?

- Itekako smatram da je ovo bitna stavka. Ali kako očekivati da poljoprivrednici slušaju nas kad država ne ulaže dovoljno ni u nas, a kamoli u njih. Samo se sjetimo da je u aprilu 2017. poslije mraza pričinjena velika materijalna šteta od 50 posto na usjevima, a da naknada štete nije bila omogućena jer nije bilo proglašenja stanja elementarne nepogode. Mislim da se tu pravi velika greška i da se ta stavka u zakonu mora promijeniti ili barem prebaciti nadležnost proglašenja stanja elementarne nepogode direktno Zavodu.

NA PRESTIŽNOM UNIVERZITETU U VELIKOJ BRITANIJI

13. Završili ste Internacionalni univerzitet u Sarajevu, smjer softversko inženjerstvo, a diplomirali u oblasti statističke obrade podataka i podatkovne analize. Šta to konkretno znači?

- U suštini moj diplomski rad je bio vezan za oblast koja je iz godine u godinu sve popularnija, a radi se o „data science“ polju. Vizualizacija, statistička obrada podataka u programskom jeziku R, primjena mašinskog učenja, konstrukcija manjeg neuralnog modela za predikciju te obimna primjena statistike natjerali su me da uradim obiman rad od oko 130 strana na temu „Statistička analiza, vizualizacija i predikcija promjene klime na području grada Sarajeva“. Tu sam uvezao, napokon, dodirne tačke meteorologije i softverskog inžinjeringa. Podaci sa kojima sam radio su dolazili izravno iz Nacionalne oceanografske administracije Sjedinjenih Američkih Država, koje sam kontrolisao nekoliko puta kako bih se uvjerio da je sve kako treba. Doslovno, podatke koje sam imao za analizu su državni javni podaci. Taj rad je prošao kroz ruke stručnjaka u ovom području za koji sam dobio velike pohvale. Kod svog mentora, prof. Emina Tahirovića, diplomirao sam 17. juna 2019. s ovim radom na kojem sam intenzivno radio pola godine, maksimalnom ocjenom, što je vrlo rijedak slučaj, s obzirom da se radi o vrlo strogom, ali prije svega vrlo iskusnom i stručnom profesoru u svom polju, čija najveća snaga jeste statistika. Rad je trebao dokazati da postoje značajne izmjene klime na području grada Sarajeva, što je bila inicijalna hipoteza koja je potvrđena analizom brojnih parametara. Međutim, frapantno je da se u narednom periodu vidi izrazit trend porasta godišnje temperature zraka, sve veći broj toplih i vrelih dana, a sve manji broj mraznih i hladnih dana.

14. Nedavno ste primljeni i na prestižni univerzitet u Velikoj Britaniji. O čemu se radi?

- Tačno. Na godišnjem odmoru u oktobru 2019. saznao sam da me je na jednogodišnji master studij primio univerzitet koji je nekada bio u sastavu Oxforda, a radi se o Univerzitetu u Readingu, koji slovi za najjači britanski univerzitet iz oblasti meteorologije, a rangiran je među top pet u svijetu za meteorologiju. Primljen sam na studij „Primijenjena meteorologija i klimatologija sa menadžmentom klime“, gdje dobijam bezuslovnu ponudu. To mi daje priliku da apliciram za stipendiju, jer je to jedini način da odem na studij, pošto moj studij košta blizu 50.000 BAM. Upravo sam aplicirao na konkurse za stipendiju preko prestižnog Chevening programa, ali i programa Svjetske meteorološke organizacije u čijem sam užem krugu. U martu mjesecu znat ću finalnu odluku i nadam se najboljem. Zadovoljavam sve uslove, što je najbitnije, no opet dosta sam posljednjih mjeseci pod stresom, a anticipacija je velika. Svakim danom želja je sve veća i veća. Ne mogu vam to opisati koji bi bio ponos za mene i jedna doza porasta samopouzdanja kada bih studirao ono što sanjam od početka, a što nisam mogao u svojoj zemlji. Podsjetit ću vas, u BiH i dalje nema studija meteorologije ni na jednom od univerziteta. To me svakim danom sve više rastužuje.

15. Zašto i pored svega sebe nazivate meteorologom amaterom?

- Bez obzira na sve, meteorolog amater potpis koji vidite na brojnim televizijama koristim iz poštovanja prema kolegama iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Ne mogu se tek tako prozvati meteorologom. Da bi se bilo meteorolog mora se završiti studij meteorologije. A ja sam stvarno na tom putu od septembra 2020., samo malo sreće još nedostaje da sve bude afirmativno. To je isti slučaj i sa novinarima. Ne možemo se zvati novinarima ako nismo završili studij komunikologije. Mada, nadam se da ćemo i to ukinuti već na ljeto 2021. godine.

16. Pa da li Vam je želja da se nekada zaposlite u Federalnom hidrometeorološkom zavodu? Ili je rad na televiziji ipak dinamičniji?

- Uh, ovo je jedno od onih pitanja na koje se saplićem redovno. Rad u FHMZ-u sigurno bi bio jedan veliki izazov, no ono što bi bilo vrlo vjerovatno jeste da bih bio među najmlađim, ako ne i najmlađi u kolektivu. Mislim da sektor informisanja javnosti koji pruža televizija je puno dinamičniji i za mene dosta privlačniji. Opet prednost dajem televiziji, jer volim i taj prisutni tempo novih informacija koje kruže oko vas svakog minuta, na koji sam navikao. No, moje zanimanje je takvo da mi odgovaraju obje opcije, sa tim da je televizija u prednosti.

17. Zagađenje zraka je svake zime glavna tema u BiH. Planirate li možda neka istraživanja u tom pravcu s obzirom da mnogo toga zavisi upravo od vjetra i drugih meteo uslova?

- Vjetar je fundamentalni parametar u meteorologiji, a opet vrlo kompleksan i često zanemaren u prognozama. Da planiram uraditi neko istraživanje, planiram, no ono je ostavljeno po strani s obzirom na to da me više privlače druga istraživanja, poput pojačane učestalosti toplotnih valova sa sjeverne Afrike u BiH koji utječu na ljudsko zdravlje.

18. Kažu li Vam ikada da živite „u oblacima“?

- Skoro svaki dan. A meni ne smeta niti najmanje. Volim te svoje „oblake“, taj svoj mikro prostor u kojem lebdim. U kojem razmišljam bez ograničenja. Sanjarim u njima najljepše snove. Onaj da ću jednog dana postati najbolji bh. meteorolog koji će buduće potencijalne generacije podučavati kvalitetno, časno i pošteno, bez iskrivljenih slika. Onaj u kojem će sva moja djeca ići dodatno na treninge i obuke na svjetske univerzitete i učiti od najboljih. Moja zemlja je zaslužila da joj se odužim na najbolji način i da tokom svog života ipak učinim nešto za nju. Pokretač signifikantnih promjena i tračak vedrine u moru crnila s kojim se suočavamo.

19. Iako BiH u mnogim sferama zaostaje za zapadnim zemljama, čini se da nam meteorologija ipak drži korak sa savremenim trendovima?

- Nažalost, ne drži, ali se trudimo svi da je održimo na njenim staklenim nogama. Jako je zanemarena. Država apsolutno za nas nema sluha. To je slučaj i sa sportom, i to je jako žalosno.

20. Da li ste ikada razmišljali da profesionalnu karijeru možda gradite negdje izvan BiH?

- I da i ne. Pustit ću vrijeme da kaže svoje i svim većim ponudama koje budu dolazile sa strane. Želio bih svoju profesionalnu karijeru graditi ipak unutar granica svoje zemlje.

21. Svi slušamo o doktorima, medicinskom kadru, IT stručnjacima i zanatima, ali koliko je ovaj posao tražen i cijenjen u svijetu?

- U zadnje vrijeme je jako tražen, naročito kako su u fokus ušle sve izraženije klimatske promjene. Cijeni se ovaj posao svakako više u drugim zemljama, pogotovo u Velikoj Britaniji.

22. Osim samo prognoze, važan je i način, da ne kažemo harizma, na koji meteorolog saopštava prognozu. Ko je po Vama hit-meteorolog u regionu?

- Dobro pitanje. Kada govorimo o „hit-meteorolozima“, ovdje moram naglasiti da se podrazumijeva pozitivna konotacija, te govorimo o izuzetno stručnim i kvalitetnim ljudima. Po meni, definitivno stručnjaci koji vrijede u regionu su isključivo oni iz Hrvatske: Nikola Vikić-Topić i Dunja Mazzocco Drvar sa hrvatskog RTL-a te Tanja Renko sa HRT-a. U Bugarskoj to je Anastasiya Stoycheva, meteorologinja koja radi za NIMH-BAN (Bugarski nacionalni meteorološki institut) i koja je često gost bugarskih jutarnjih programa u kojem vrlo detaljno pojasni stanje atmosfere nad tom zemljom. Ukoliko odemo u Europu, tu definitivno dajem prednost Britanacu koji radi za UK MetOffice, a riječ je o sjajnom meteorologu Aidanu McGivern.

PROGNOZA ZA PROLJEĆE

23. Koliko često Nedima uhvati kiša bez kišobrana?

- Ne tako često, iako inače ne volim nositi kišobran još od Istanbula, s obzirom da tamo kiša pada uvijek zajedno sa jakim vjetrom pa nije od pretjerane pomoći. Da bih vam to dočarao, pokazat ću vlastitim primjerom. U 15 minuta uspio sam polomiti čak tri nova kišobrana. I tu sam odustao od bilo kakve nove kupovine kišobrana. Ta navika se iz Istanbula nastavila i u Sarajevu. Rijetko nosim kišobran.

24. Zima je pri kraju. Sada je glavno pitanje kakvo nas proljeće očekuje?

- Ono što je sada vidljivo i najsigurnije od svega jeste toplije proljeće od prosjeka, gledano na okviru sezone MAM (mart-april-maj). Ipak, detalji će se znati početkom marta, s obzirom da treba uraditi cijelu analizu protekle zime, pronaći pripadajuće analogije, proći kroz niz fundamentalnih telekonekcija koje se vežu za Atlantik, pogledati prognozne modele i pripadajuće obrasce. Treba sve sklopiti u jednu detaljnu sliku da bi se moglo reći nešto detaljnije. Još je u trenutku pisanja rano za najavu.

25. Razmišljate li možda o pokretanju YouTube kanala, nešto kao „popular science“?

- Da, imam želju i da pokrenem svoj YouTube kanal sa kvalitetnim sadržajem u budućnosti.

26. Prošle godine na Facebooku ste objavili jedan duži status u kojem ste naveli kako više nemate strpljenja i tolerancije prema mnogim problemima u BiH te da ćete ubuduće biti sve glasniji u kritici društvenih anomalija. Šta je to što najviše nervira i smeta Nedimu?

- Puno toga, a opet je eto volim. Naročito mi smeta vlast koja nema apsolutno nikakvog sluha za sjajne sportiste, reprezentacije, genijalnu djecu, inovatore, poduzetnike. Što se podobnost više cijeni nego sposobnost! Najviše od svega smeta mi što i dalje djecu liječimo putem SMS poruka. Sram i stid bilo naše političare koji primaju visoke paušale i nezaslužene enormne plate od kojih postaju sve više gladniji novca! Svakom djetetu bih, da mogu, bez treptaja oka uplatio novac za liječenje, zato što dječiji osmijeh govori puno toga – hoće da živi, uči, radi i druži se, kao i svi mi uostalom koji smo bili nekada djeca. I još smo i dalje nečija djeca. Jako sam osjetljiv na samu riječ dijete. Jer to je ipak simbol čistoće i neiskvarenosti.

27. Jednom prilikom ste rekli da živite život meteorologa – šta to znači?

- Tako je. Ustajem jako rano, i prije gašenja ulične rasvjete u jesen i zimu. Moj dan počinje pregledavanjem niza prognoznih materijala, analizom, istraživanjem, pisanjem zapaženih opservacija i komunikacijom sa stručnjacima, a završava analizom prognoze koju sam iznio u eter. Kako radim na televiziji, moj dio posla uzima i prognoza vremena koju pripremam svakodnevno za Jutarnji program, a petkom i subotom pored Jutarnjeg programa i za Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem. Doslovno, to je rad od jutra do večeri skoro bez veće pauze. Toliko znam raditi i pored okvira propisanih poslovnih obaveza da doručkujem u pola pet poslijepodne pa me kolegica na poslu zna dobro iskritikovati. Razlog što sam ovo rekao jeste i činjenica da primam neprestano pozive i sa drugih televizija kojim rado izađem u susret. Nekako me svi i tretiraju tako, kao meteorologa kojem se vjeruje i koji je svima uvijek dostupan.

28. Danas više niste dijete, ali kako su prijatelji prije desetak godina doživljavali Vašu ljubav prema meteorologiji s obzirom da to nije popularan „hobi“ u tinejdžerskom uzrastu? Da li danas imate podršku prijatelja i ko Vas najviše podržava?

- Kada bih rekao katastrofalno, ne bih pogriješio. Zaista, baš tako – katastrofalno. Ismijavanje, prozivanje i deklaracija luđakom samo su neke od reakcija na koje sam nailazio unazad desetak godina, što je u konačnici rezultiralo guranjem sa strane, uvredama, maltretiranjem jer sam za njih bio uljez. U svemu! U tolikoj mjeri su me mrzili zbog moje ljubavi prema geografiji, fizici, hemiji i meteorologiji da su me gotovo svakodnevno udarali i tukli poslije časova samo zato što bih podigao ruku da pitam nešto što je meni bilo interesantno. To se itekako odrazilo na moju inače vrlo osjetljivu psihu i dan-danas osjećam u manjoj mjeri posljedice, ali nije uticalo na moju ljubav prema ovoj nauci, što mi je naročito drago. No situacija se definitivno popravlja. Podršku i povjerenje u zadnje vrijeme dobivam sa svih strana, a najveća podrška su moji majka i otac. Također, istaknuo bih ovim putem i par meni dragih ljudi koji su mi pokazali izrazitu lojalnost i poštovanje prema mom radu uz najveću količinu pružene podrške poslije mojih roditelja, a to su moje prijateljice Arijana Klačar-Raonić, Damira Ibranović, Azira Softić, Enisa Aletić, moj prijatelj Tahir Žustra te moj šef Senad Hadžifejzović. Navedenim sam zaista neizmjerno zahvalan što znaju cijeniti i poštovati ono što radim najbolje u životu.

29. Završavate uskoro i prvi naučni rad sa vrhunskim profesorima, o čemu se radi?

- Sa profesorom Vladom Spiridonovim, s Univerziteta u Beču, Mlađenom Ćurićem, s Univerziteta u Beogradu, i Borom Jakimovskim, s Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Skoplju, završavamo uskoro projekt koji se zove SADIS, no vjerovatno ćemo ga preimenovati u NOVFAS. Prezentacija projekta urađena je u decembru 2019. na Univerzitetu u Asuncionu, u dalekom Paragvaju. SADIS, odnosno NOVFAS je sistem za ranu detekciju olujnih sistema sa kojim se unaprijed može odrediti intenzitet oluje kako bi se na vrijeme spriječila veća materijalna šteta. Cilj nam je objaviti naučni rad u martu mjesecu u najjačem međunarodnom žurnalu za atmosferske nauke u SAD u koji ćemo, u završnoj etapi, ubaciti i planirani vizualizirani 3D prikaz olujne oblačnosti na analiziranim slučajevima. Moj dio posla bio je detaljna sinoptička analiza slučajeva recentnih olujnih sistema u Beogradu, Solunu i Skoplju, te uragana Dorian u Atlantiku uz pripadajuću evaluaciju, dok su profesori radili na izučavanju korespondentnog algoritma na osnovu mnogih krucijalnih parametara za detekciju oluja koji su se logičkim putem uvezivali u jednu dugačku formulu. Princip radi na Weibullovoj multivarijacijskoj kumulativnoj distribuciji, kojom se omogućuje fleksibilna procjena nesigurnosti pojave jakih grmljavina zbog nelinearnosti atmosferskih procesa, skalabilnosti, nedostatka eksplicitne rezolucije mreže za eksplicitni tretman procesa malih razmjera, različitih konfiguracija modela, inicijalizacije i parametrizacije.

30. Ko vam je najveći uzor u meteorologiji?

- Jednostavno, Dunja Mazzocco Drvar i pokojni Milan Sijerković! Tu je odmah ispod njih i Nikola Vikić Topić. Teško da će se ova ljestvica tek tako pomjeriti u skorije vrijeme. Smeta mi kad me nazovu „bosanskim Vakulom“. Volio bih više da me zovu, ako već upotrebljavaju ovakve nazive, „bosanska Dunja u tijelu muškarca“.

31. Kakav je Nedim privatno, kakva su mu interesovanja izvan meteorologije?

- Nedim je privatno jako otvorena, vesela, komunikativna i druželjubiva osoba koja voli izaći van i dosta šetati kad nema posla na čistom zraku. Interesovanja van meteorologije idu prema medicini i statistici.

32. Da možete promijeniti nešto u svijetu, što bi to bilo?

- Vratio bih istinske vrijednosti kod svakog čovjeka na ono mjesto gdje su nekad bile. Pokazao kako sitnice znače sreću u životu.

33. Načini opuštanja u slobodno vrijeme?

- Šetnja, druženja, ali najljepša opuštanja su mi definitivno putovanja koja me ispunjavaju.