Intervju

Upitnik čija popuna jeste veliki i zahtjevan posao je alat kojim se prikupljaju podaci po metodologiji koju je Evropska komisija već mnogo puta primijenila, da bi se formiralo mišljenje o spremnosti zemlje da uđe u Evropsku uniju , kazala je za  Start Lejla Ramić-Mesihović, direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH. 

Razgovarao: Dario Novalić

Lejla je završila studij bosanskohercegovačke književnosti. Nakon postdiplomskog studija na Fakultetu političkih nauka, stekla je zvanje magistra političkih nauka iz oblasti diplomatije. Trenutno čeka datum za odbranu doktorske disertacije posvećenu geopolitici južnog Balkana na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu. Gotovo deceniju i pol radila je kao službenica u Delegaciji Evropske unije u BiH i politička savjetnica u Uredu specijalnog predstavnika EU za BiH, prateći, dijelom i usmjeravajući evoluciju odnosa EU prema BiH i spremnost BiH na strukturalnu prilagodbu. U bogatoj profesionalnoj karijeri bavila se i novinarstvom te radila kao konsultant na značajnom broju projekata koje su u BiH finansirale međunarodne organizacije.

• Šta je Vanjskopolitička inicijativa BH?

- Mi smo neprofitna, nevladina organizacija koja je posvećena tome da unapređuje, utiče na debatu i raspravu unutar akademske zajednice, među aktivistima te tvorcima politike i odluka u BiH. Služimo društvu kroz širok niz istraživačkih mogućnosti, publikacija i organiziranje događaja koji promoviraju svjesnost o pitanjima unutarnje vladavine u BiH, kao i smjernicama koje ima u vanjskoj politici. Posvećeni smo promišljanju i analiziranju vanjske politike, međunarodnih odnosa i međunarodnih obaveza BiH i želji da se naše analize, istraživanja, tekstovi i rezultati savjetodavnog rada što više i duže koriste. Prvo smo dvije godine postojali kao neformalna analitička grupa. Zadnjih dvanaest godina radimo kao think tank, tj. svojevrstan centar za analizu i promišljanje javnih politika.

MUKOTRPAN RAD

• Kako se finansirate?

- Aktivnosti uglavnom finansiramo iz projektnih sredstava stranih donatora. Postoji i veliki dio aktivnosti koje naši članovi, saradnici i prijatelji VPI-a rade volonterski.

• Zar ne bi bilo logičnije da država izdvaja dio novca za rad VPI?

- U zapadnoj Evropi, pogotovo Engleskoj i Njemačkoj, institucije poput naše djeluju pod materijalnim okriljem države, koja se ne upliće u istraživački i analitički rad. Kod nas se to neuplitanje ne može postići zbog političke kulture, odnosno nekulture i niskog nivoa političke svijesti u tom smislu. Stoga je u ovoj društveno-političkoj klimi naše opredjeljenje da djelujemo na ovaj način koliko i do kada možemo, stvarajući fond znanja i korisnih radova koji će svojom relevantnošću nadživjeti VPI. Već sad je najveći dio naših radova istraživačkog i analitičkog tipa svima dostupan na našoj web-stranici, ali i na Scribdu i Isuu.

• Predali smo odgovore na Upitnik Evropske komisije. Da li je to zaista dan za slavlje, kako su neki političari pokušali predstaviti?

- Iskreno, nije mi jasna euforija kreirana oko predaje odgovora na Upitnik. Ovo je, u suštini, tehnički dio posla. Upitnik čija popuna jeste veliki i zahtjevan posao je alat kojim se prikupljaju podaci po metodologiji koju je Evropska komisija već mnogo puta primijenila, da bi se formiralo mišljenje o spremnosti zemlje da uđe u Evropsku uniju.

• Da li ste imali uvid u odgovore? Kako vam sve to izgleda?

- Pogledala sam kako neki odgovori izgledaju. Direkcija za evropske integracije ih je objavila na svojoj stranici, što moram pohvaliti kao nešto pametno i korektno. Odgovore sam čitala na našem jeziku. Prvo što mi je upalo u oči je činjenica da se u jednom dokumentu koriste naša dva pisma i da se, uz naš, koristi i engleski jezik, ali to je manje važno. Oba su naša i sve se ionako prevelo na engleski jezik pa poslalo u Brisel. Druga stvar koju sam primijetila, pogotovo kada sam čitala Politički kriterij i Ekonomski kriterij, jeste izdvojenost određenih formulacija i posebno istaknuti podaci koji dolaze iz Republike Srpske. Ali, to je nekako sve vrijeme i bilo u najavi. Ono šta moramo uzeti u obzir kada govorimo o odgovorima jeste i mukotrpan rad trinaest vlada i Distrikta Brčko da do svih ovih podataka dođu i da ih sistematizuju. Mehanizam koordinacije, koji je nastojao usaglasiti odgovore, ipak je bio pod velikim dnevnopolitičkim pritiskom, što naše krhke institucije čini još ranjivijim.

• Neki kažu da smo i na pitanje o broju stanovnika u BiH odgovorili sa tri različite cifre?

- Na puno mjesta se traži direktno ili indirektno referenca na broj stanovnika iz popisa 2013. Ono što je, recimo, očito u Ekonomskom kriteriju je da su posebno ponuđeni podaci o stanovništvu za sve i posebno iz i za Republiku Srpsku. Po meni, bi bilo bolje da imamo jedan usaglašen odgovor i ovdje i svugdje. Ali, Upitnik se daje kako bi se napravio presjek stanja za jednu zemlju. Ako je stvarnost naše zemlje da ovdje postoji administracija, zapravo nivo vlasti koji barata drugačijim ciframa, po meni je korektno da se to tako i evidentira. Sa tim da moramo biti svjesni da ćemo onda dobiti više dodatnih pitanja za pojašnjenja i da smo ispunili preduslove da nam u mišljenju Evropske komisije o našoj spremnosti za članstvo piše da se to broji u naše sistemske nedostatke koje moramo otkloniti. Meni se nekad čini da je ova cijela priča s Upitnikom pogrešno shvaćena. On je tu da napravi presjek stanja za avis, a ne da bude poligon za igre moći.

UČENJE NA GREŠKAMA

• Albanija je čekala duže od pet godina nakon što je poslala svoj upitnik. Kada, po Vašem mišljenju, BiH može očekivati kandidatski status?

- Da. Albanija je morala ispuniti 12 teških zahtjeva iz oblasti demokratije, tj. parlamentarne procedure, te ekonomske i pravosudne reforme. Kada joj je konačno dodijeljen kandidatski status dobila je i uslove za nastavak tih reformi, kako bi otvorila poglavlja. Albanija je kandidat već gotovo četiri godine i otvaranje poglavlja je tek u najavi. Makedonija, koja je dobila kandidatski status davne 2005. godine, a još nije otvorila niti jedno poglavlje, možda je ponajbolji dokaz da taj status sam po sebi ne znači ništa ukoliko postoje politička trvenja i korupcija. Crna Gora, koja je tek deceniju nezavisna država, od 33 je otvorila 30 poglavlja i dva privremeno zahtvorila. Tehnički, mi možemo možda dobiti kandidatski status u narednih godinu dana, ali se veoma galantno ponašamo s užasno važnim nepovratnim resursom - a to je vrijeme. Kad se kaže da smo odgovarali na Upitnik skoro 14 mjeseci to nije tačno. Od toga, šest mjeseci se izgubilo u politikantskim trvenjima, a samo se sedam moglo raditi. Dakle, mi koji imamo užasno kompleksnu strukturu, zapravo smo mogli prije pola godine dostaviti odgovore i dati Evropskoj komisiji u ovom sastavu više vremena da nam se posveti. Ovako, učahureni u vlastitu dinamiku izbornih ciklusa ničim nismo dali do znanja da vidimo širu sliku i da ozbiljno imamo u vidu da su za nešto više od godinu dana izbori za institucije EU. Srećom, nova strategija donekle daje smjer i novom sastavu Evropskog parlamenta i Evropske komisije koji idu u pravcu proširenja.

• Nedavno smo dobili novu Strategiju EU o proširenju na zapadni Balkan. O čemu se tu tačno radi? Potpuno su oprečna tumačenja.

- Ovim dokumentom je revidiran strateški pristup Unije procesu proširenja poslije 15 godina. Tokom tog perioda i regija i Unija su mnogo griješile i naučile. Ova strategija insistira na napretku po zaslugama, konkretizaciji zadataka i na rješavanju bilateralnih sporova prije ulaska u Uniju. Tu je i šest tematskih inicijativa čiji sadržaj ukazuje na sinergijsko djelovanje sa Berlinskim procesom, koji također podupire proces proširenja. 

• Kojih je to šest inicijativa?

- To su jačanje vladavine prava putem intenziviranja fokusa u ovoj oblasti i uključenja eksperata iz EU kao dodatnu pomoć; socio-ekonomski razvoj, digitalizacija, transport i energetika, saradnja u oblasti sigurnosti i migracija, te pomirenje i dobrosusjedski odnosi. Cijenim da je rad u ovim oblastima dobro identifikovan i strateški dobro usmjeren.

 LOBIRANJE

• Predsjednik Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić rekao je da nas očekuje lobiranje prema Europskoj komisiji. Šta bi to trebalo da znači?

- Ma, nama više trebaju sinhronizirane diplomatske lobističke aktivnosti kada su u pitanju zemlje članice, jer se o prijemu novih članica u EU odlučuje konsenzusom. Evropska komisija je naš advokat i prijatelj u cijelom procesu, jer kad sjednu države članice mi nismo za stolom. Našu situaciju i poziciju Evropskom vijeću nastoji objasniti Evropska komisija. Proces lobiranja se nikada ne treba prepustiti samo diplomatama, već i uspješnim privrednicima, istaknutim i na kontinentu utjecajnim imenima iz oblasti nauke, kulture, nevladinog sektora... Lobiranje nije naivna stvar. Ako se dobro ne osmisli, svi napori u tom smislu mogu lako izgubiti oštricu i kredibilitet.

• Koliko se ove izborne godine može uraditi na približavanju članstvu EU?

- Očekujem da će ovo, nažalost, biti godina propuštenih prilika, posvećena dnevnopolitičkim apetitima, bez strateških vizija i rada na evropskom putu.

• Kome u BiH smeta članstvo u EU?

- Onima kojim više odgovara status quo i retrogradni procesi u zemlji. To je sva priča.

• Koja su poglavlja na kojima najviše moramo raditi?

- Vrlo su zahtjevna poglavlja 23. i 24, koja se odnose na vladavinu zakona. Užasno je zahtjevno i skupo poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu okoliša. Ko prvi pokaže u BiH ozbiljan interes da što prije otpočne raditi na usaglašavanju sa zahtjevima EU u ovoj oblasti, smatrat ću ga dalekovidim državnikom koji zna šta radi. Također, poglavlje 11, Poljoprivreda i ruralni razvoj, strašno je važno, sa tim da za pripremu za prilagođavanje novih članica zahtjevima ovog poglavlja EU ulaže znatna sredstva, praktično ulažući u konkurentnost ove privredne grane jer je to u EU izuzetno važno. Nažalost, zbog političkih nesuglasica, još uvijek nemamo glavni alat za koordinaciju rada na prijenosu pravne stečevine EU u našu - program integrisanja.

• Rumunija i Bugarska su, na naki način, ušli preko reda u EU. Poslije je otkriveno da mnoga poglavlja nisu rješili, prije svega korupciju. Šta bi se trebalo desiti da BiH ima takvu „sreću“, da nam progledaju kroz prste?

- Moramo imati u vidu da je prijemom ovih zemalja u EU definisano gdje je granica Unije u odnosu na njeno susjedstvo iz svih sve naglašenijih geopolitičkih razloga, ali i da su te dvije zemlje ogromna tržišta. One su također imale zadaću - i prije i nakon ulaska. Rumunija sada ima jednu od najvećih stopa privrednog rasta u Evropi, a Bugarska je, nakon pritiska iz Brisela, strahovito uspješno smanjila korupciju. To je dokaz da se čestiti napori u integrativnom procesu isplate. Ništa što se traži nije bezveze. Zamislite da se sada nama ovakvima koji ništa ozbiljno sistemski ne radimo, naprimjer na konkurentnosti, pogleda kroz prste i uđemo s ovakvom privredom na jedno od najvećih slobodnih tržišta na svijetu. Pri tome treba podsjetiti da mi još uvijek na području zemlje nemamo jedinstven ekonomski prostor. Gledanje kroz prste je „medvjeđa usluga“. Uz dobru političku volju možemo puno stvari kvalitetno završiti.

• Šta nam konkretno donosi kandidatski status?

- Donosi nam sve više konkretnijih zadataka na usklađivanju legislative i nastavak nedovršenog procesa društvene, političke i ekonomske tranzicije, koji u svom ishodištu treba biti u skladu sa Kriterijima iz Kopenhagena i Madridskim kriterijem. Sve te procese prati sve veći pristup fondovima Evropske unije.

• Kako možemo podnijeti „armiju novih zakona“?

- Ako podnosimo tolike gluposti i neusklađenosti postojećih zakona, mislim da je u redu da imamo usmjerenje sve to mijenjati u skladu sa najboljim evropskim praksama. Obavezu usklađivanja već imamo stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To će se samo intenzivirati.

 ISKUSTVA DRUGIH

• Da li BiH ima eksperte, stručnjake koji bi mogli rješavati zadate procese?

- BiH vrvi od dobrog i zainteresovanog kadra. Naš problem je što se oni uglavnom ne pitaju i ne donose odluke, jer je naš sistem pun pogrešnih ljudi na pogrešnim mjestima. Imamo ljudi kako u administraciji, tako i u konsalting sektoru, organizacijama civilnog društva, međunarodnoj zajednici te akademskoj zajednici, čija je uloga u ovom procesu vrlo zapostavljena.

• Da li koristimo iskustva i eksperte iz zemalja iz regiona, koje su već prošli slične procese?

- U regionu postoji vrlo dobra i dinamična saradnja i konsultacije među stručnjacima unutar regiona koji su uključeni u proces. Recimo, za popunjavanje Upitnika nam je mnogo koristilo iskustvo Srbije, jer je ona prije nas odgovarala. Naš probni upitnik koji je služio kao orijentacija prije nego smo dobili ovaj pravi, stručnjaci iz Direkcije za evropske integracije su načinili na osnovu iskustava i Srbije, ali i Crne Gore i Albanije. Sve manje su nam primjenjiva iskustva Hrvatske, pogotovo Slovenije, jer su se stvari u međuvremenu promijenile. Svi nastoje grabiti naprijed velikim koracima. Zato se u ovom procesu ne može stagnirati. Neradom i neadekvatnim angažmanom na evropskom putu, uglavnom uslovljenim politikanstvom, idemo natrag. U međuvremenu, omladina i stručni kadrovi napuštaju zemlju pritisnuti atmosferom besperspektivnosti. Najviše boli to što ovako ne mora biti i što preko noći sve možemo promijeniti nabolje i krenuti naprijed.