Politika / Regija

Kosovski premijer Albin Kurti kazao je da je nacrt statuta za formiranje Zadnjice srpskih općina (ZSO) na Kosovu pažljivo napisan i to u skladu sa slovom i duhom Ustava, ali da još nije službeno prihvatio dokument koji bi Srbima na Kosovu dao veću autonomiju.

Spomenuti nacrt su tijekom posjeta Prištini prezentirali članovi visokog izaslanstva Europske unije (EU), SAD-a, Njemačke, Francuske i Italije, a Kurti je u petak u Skupštini Kosova podnio izvješće o tom nacrtu i to na zahtjev oporbenih stranaka.

Prema Kurtijevim riječima, nacrt statuta za formiranje ZSO pojašnjava situaciju oko priznanja Kosova te se tim nacrtom prekida nasljeđe nepriznavanja koje datira iz sporazuma iz 2013. i 2015. godine.

"Prvo, prema mojoj političkoj ocjeni, nacrtom se prekida nasljeđe nepriznavanja Republike Kosovo koje je zapisano u sporazumima iz 2013. i 2015. Dakle, po mojoj političkoj procjeni, nacrt pojašnjava pitanje priznanja Republike Kosovo", rekao je Kurti.

Kurti je kazao kako Srbija nakon više od desetljeća odbija potpisati nacrt o samoupravljanju ali da  Kosovo ne treba i neće biti talac Srbije.

"Imamo Srbiju kao susjeda, ali su nam putevi razdvojeni. Neće biti dopušteno blokirati europsku budućnost Kosova”, rekao je Kurti te dodao kako je ne može govoriti o detaljima nacrta statuta jer je to njegova obveza prema članovima visokog izaslanstva.

"Objasnili su mi da je izrada pažljivo urađena i rekli su mi da je u skladu sa zakonom Republike Kosovo. S proceduralnog aspekta, ne želim davati pravno mišljenje o usklađenosti nacrta s Ustavom, to daje nadležno tijelo, Ustavni sud, kao što sam nacrt statuta jasno predviđa", rekao je Kurti, prenose Reporteri net.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti na marginama samita EU-a prošlog su tjedna satima odvojeno razgovarali s čelnicima Njemačke, Francuske i Italije Olafom Scholzom, Emmanuelom Macronom i Giorgiom Meloni te s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i posebnim izaslanikom Miroslavom  Lajčakom.

Nakon tih sastanaka Borrell je istaknuo kako je uspostava Zajednice srpskih općina velika prepreka za normalizaciju odnosa.

Nakon što su 27. februara Vučić i Kurti postigli suglasnost o Sporazumu na putu prema normalizaciji odnosa, u Ohridu je 18. marta prihvaćen aneks toga sporazuma, koji je zapravo plan provedbe sporazuma iz februara. Iako članice EU tvrde da je postignuta suglasnost o oba ta dokumenta, nijedan nije potpisan.

Vučić je u više navrata izjavljivao da ne namjerava poštivati neke obveze koje proizlaze iz tih sporazuma, poput odredbe da neće blokirati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama. Albanski premijer Albin Kurti ne želi formirati zajednicu općina sa srpskom većinom koja bi imala široke ovlasti, nešto poput Republike Srpske u BiH. 

Zajednica srpskih općina dogovorena je 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije, a 2015., dogovorena su načela za njeno formiranje. No, Ustavni sud Kosova drži da ta načela nisu u skladu s kosovskim Ustavom, nakon čega su kosovske vlasti odbile formirati ZSO.