Život / Reportaža

Prvi pokušaj organizovanja Parade ponosa u glavnom gradu Srbije desio se 30. juna 2001. Događaj je završen neslavno-  učesnike su napali  fudbalski navijači i predstavnici drugih nacionalističkih udruženja. Iako je očekivana brza reakcija policije ona je ipak zakasnila, a  tokom sukoba povrijeđeni su i policajci.

Sljedeća Parada ponosa najavljena je za 20. septembar 2009. međutim nije održana zbog oprečnih reakcija javnosti koja nije bila za njeno održavanje.

Druga po redu Parada ponosa koja je održana 10. oktobra 2010. godine. na ulicama Beograda ostaće upamćena kao najkrvavija budući da su ovom prilikom zabiljeleženi nezapamćeni incidenti.

Na ulicama Beograda našlo se oko 1.000 pripadnika LGBT zajednice koji su šetali pod sloganom "Možemo zajedno", dok je policijaca bilo pet puta više, međutim, ovo nije spriječilo incidente orgomnih razmjera.

Potom su huligani koji su se čitavog dana sukobljavali sa policijom  pljačkali prodavnice, demolirali restorane, razbijali stakla na vratima državne televizije, bacali upaljene baklje , razbijali automobile i podmetali požare.

Na svu sreću niko nije izgubio život, ali je povrijeđena 141 osoba, dok je 207 huligana privedeno. Materijalna šteta koju je ovom prilikom pretrpila srpska prijestolnica procenjivala se na milion eura.

Zbog posljedica koje je Beograd pretrpio nakon "krvave parade 2010. godine" Parada ponosa je naredne četiri godine održavana u "četiri zida", sa izuzetkom 2013. kada je organizovan večernji protesni skup ispred zgrade Vlade Srbije.

Prva Parada ponosa koja je prošla bez većih incidenata organizovana je 30. septembra 2014. kada je beogradskim ulicama prošetalo oko 1.100 učesnika. Kako se ne bi ponovio scenario iz 2010. godine angažovano je 6.800 policajaca koji su pristigli iz svih dijelova Srbije. Učestvovali su Žandarmerija, Specijalne antiterorističke jedinice, Protivterorističke jedinice, Interventne jedinice policije iz svih dijelova republike.

U septembru 2015. godine održana je Parada ponosa u kojoj su po prvi put učestvovale trans osobe. Ova šetnja podržana od strane vlasti i velikog broja poznatih ličnosti prošla je bez incidenata.

Naredne parade održane 2016. i 2017. godine bile su praćene pokušajima opstrukcije događaja od strane pojedinih grupa građana, ali su na dan održavanja takođe prošle bez većih incidenata uz podršku političara, kako onih sa vlasti tako i onih opozicionih i poznatih ličnosti koje su šetale zajedno sa pripadnicima LGBT zajednice.

ZAPADNI SUSJEDI

Prva Povorka ponosa u Zagrebu i Hrvatskoj organizirana je 2002. godine pod nazivom “Gay Pride Zagreb – Iskorak KONTRA predrasuda“. U Povorci je sudjelovalo oko 300 ljudi, većinom podržavateljice i podržavatelji iz civilnih inicijativa, a čak 30 osoba bilo je fizički napadnuto uoči ili nakon Povorke. Sljedeće godine Povorka ponosa mijenja ime u Zagreb Pride koje ostaje njeno ime do danas.

U junu mjesecu ove godine održana je osamnaesta povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2019., pod sloganom "Osamnaest ponosnih godina". Okupila je, prema tvrdnjama organizatora, oko 7000 sudionika te je prošla bez incidenta.

"Ljubav je ljubav", "Policija je tu zbog vas", "Zajedno smo jači", "Mizoginija ubija", samo su neki od transparenata sudionika ovogodišnje "punoljetne" Povorke ponosa. Prisutni su upozorili i na nasilje s kojim su se suočili na prethodnih 17 povorki ponosa, na ulicama i u svojoj okolini te istaknuli kako je proteklih 17 godina bilo poticaj mnogima da "krenu u obranu sigurnoga i otvorenog društva".

I Splitski Pride započet 2011. godine, kada ih je mnoštvo ratobornih sugrađana, ohrabreno nevjerojatnom policijskom nezainteresiranošću, htjelo linčovati nedavno je porotekao bez ijednog incidenta.

(Izvor: Start,  Blic, Zagreb Pride,Index.hr)