Život / Gastronomija

Kada su prije 18 godina u Raštelici, podno Ivana, zasijali beskrajna polja heljdom to je, kažu, bilo toliko čudo da je čak i policija došla da provjeri o čemu se tu radi. Emina Latifović i Samir Mehović, oboje diplomirani psiholozi bez poljoprivrednog iskustva, bili su pioniri vraćanja heljde na bh. polja. U narednih nekoliko godina „heljdina groznica“ je zatresla cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Legenda, koju svi uzgajivači heljde rado prepričavaju, kaže da kada su nekada davno vanzemaljci posjetili planetu Zemlju spustili su sjeme heljde na najviši vrh svijeta jer je plato Himalaja prirodno stanište ove biljke koja pripada kategoriji ljekobilja.

KAKO JE HELJDA NESTALA?

- Nije žitarica, mada je neki svrstavaju i u zeljasto povrće. Kada gledate polja heljde to zaista prekrasno izgleda, poput bijelih i ružičastih jorgovana. Kada smo prvi put posijali heljdu ljudi su se čudom čudili šta je to. Čak je i policija svraćala. Mi smo prvi koji su posijali heljdu u ovoj novijoj eri BiH - s osmijehom započinje razgovor za magazin Start BiH Emina Latifović.

Naša sagovornica je, zajedno sa Samirom Mehovićem, suvlasnik kompanije HeljdaEko.

- Heljda je bila prisutna u vrijeme Kraljevine Jugoslavije i bila je biljka koja je hranila siromašne. Pravili su od nje hljebove za čobane, a mi smo tada bili poljoprivredna i nerazvijena zemlja. Heljda je bila hrana siromašnih. Međutim, nakon Drugog svjetskog rata na glas su došli bijeli hljebovi i heljda je praktično nestala. Ali nakon ovog zadnjeg rata vratila se na velika vrata i mislim da je to blagoslovljena biljka koja je donijela mnogo dobrog ljudima u BiH. Samir ima običaj da kaže kako jedno sjeme heljde može hraniti hiljadu usta. Mnogo ljudi može živjeti od heljde, a to se i dešava - upoznaje nas sagovornica s istorijom ove biljke na našim prostorima.

Kao i svi početnici, susretali su se, priznaje Emina, sa brojnim problemima, a u to doba ni adekvatne literature nije bilo dovoljno. Čak ni na internetu. U tom periodu im je, kaže, nesebično pomagao prof. dr. Nezir Tanović, stručnjak za ljekobilje, a ostalo znanje su sticali vlastitim iskustvom. S obzirom da su oboje intelektualci, studiozan naučni rada im nije bio stran.

U Raštelici su ostali punih 14 godina, nakon čega su odlučili da se presele na periferiju Sarajeva, u Rajlovac. Pod jednim krovom otvorili su prerađivački pogon, koji je preseljen iz Raštelice i dodatno proširen, te restoran „Sinija“ sa ponudom raznih specijaliteta od heljde. U međuvremenu, znanje i iskustvo su prenijeli na niz kooperanata širom BiH od kojih danas nabavljaju heljdu, dok su svoje imanje u Raštelici prodali.

KONTAKT SA PRIRODOM

-Mi smo pioniri organske proizvodnje u BiH. Još 2002. dobili smo iz Švedske certifikat da imamo organsku heljdu. Mnogo smo od tada radili na popularizaciji organske proizvodnje u BiH jer smo znali da u tome leži budućnosti što je vrijeme i pokazalo - navodi Emina.

Potom nam otkriva neobičan detalj o tome kako su, između ostalog, širili asortiman.

- Godine 2004. gledajući Oprah show vidjeli smo da se od heljde prave najskuplji jastuci na svijetu. Ona je cijelu emisiju posvetila heljdi, a tada je pokazala i kako je u njenoj veleljepnoj kući skoro sva posteljina od heljde. Jastuk od heljde je težak, ali je pod glavom veoma lagan. To nam je dosta značilo jer smo do tada odbacivali 25% ljuskica da bismo dobili brašno od heljde. To je bila velika šteta, ali mi smo nakon te emisije ubrzo osvojili proizvodnju i počeli proizvodnju jastuka. Ljudima je tada bilo čudno kako će na „nimetu“ spavati. Nisu znali da je to ljuskica, a ne brašno. Mi smo mnogo radili na upoznavanju javnosti sa heljdom, mnogo smo poklanjali ljudima. Dobit nikada nije bila motiv - priča Emina, ne skrivajući zadovoljstvo postignutim.

Današnji asortiman kompanije HeljdaEko čini oko 30 proizvoda kategorisanih u tri grupe: praškasta hrana poput brašna, palente i mekinja, zatim linija tjestenina i treća linija od desetak proizvoda od heljdinih ljuskica, poput jastuka, maski za oči i autosjedalica.

- Kaša je naš novi proizvod na koji sam posebno ponosna i vjerujemo da će biti tražena. U svijetu se najviše i konzumira heljdina kaša. Podigli smo kredit, kupili liniju kojom možemo ljuštiti heljdu i osvojili proces proizvodnje. Moramo se pohvaliti da smo prvi u svijetu napravili jorgan od heljde, tako da imamo i inovacija. Njega i danas pravimo po narudžbi. Najčešće ga kupuju ljudi koji pate od nekih alergija, koji su nepokretni, koji preferiraju da zdravo spavaju na prirodnim materijalima. Sve radimo u kombinaciji sa čistim pamukom. Imamo i heljdine pojaseve za dojenje bebe. Čisti kontakt sa prirodom - navodi naša sagovornica, iz koje entuzijazam i poslije 18 godina „izbija“ kao i prvog dana.

Jedan od narednih ciljeva je otvaranje posebnog restoranskog dijela za osobe koje boluje od celijakije, za sportiste, kao i za sve one koji žele da jedu bezglutensku hranu.

NAJBOLJA JE HELJDA „MADE IN BiH“

U ovoj firmi su naročito ponosni na činjenicu da je heljda koju koriste organska i da joj je porijeklo domaće, što itekako znači u vremenu kada je tržište preplavljeno proizvodima sumnjivog porijekla i kvaliteta.

- Heljda u svijetu zadnjih godina postaje „in“, a na svjetskim kulinarskim kanalima možete primijetiti sve više recepata od heljde, od Jamiea Olivera pa nadalje. Kada je veliki Klas pokrenuo program od heljde on je prvu heljdu kupio od nas. Nažalost, postoji veliki priliv na domaće tržište heljde upitnog kvaliteta i nepoznatog porijekla. Savjetujem potrošače da obavezno gledaju da je porijeklo iz BiH - preporučuje Emina.

Kada je riječ o cijenama, kako restoranskim, tako i maloprodajnim, one su prilagođene džepu prosječnog Bosanca i Hercegovca. Prisutni su u svim većim trgovačkim lancima, a zanimljiva priča je vezana za prisustvo na policama Dm  (drogerie markt).

- Mi smo vjerovatno prvi domaći proizvod koji je ušao u dm. Oni su 2005. nas našli. Tada nisam znala za njih. Imali smo malu proizvodnju pa nismo bili previše zainteresovani tako da smo otišli tek na njihov treći poziv. Prije su nas očigledno prepoznali stranci nego domaći jer oni tada još nisu bili otvorili nijednu prodavnicu u BiH. I danas imao izuzetno korektne odnose - kaže Emina.

Osim domaćeg tržišta, kvalitet domaće heljde je prepoznat i izvan granica BiH tako da već godinama izvoze u Australiju, Englesku, zemlje Bliskog Istoka, region... U narednom periodu ova drevna biljka će samo dobijati na važnosti i značaju, što svakako može biti velika prilika za domaću poljoprivredu kao jednu od strateških razvojnih grana.

 ZNAKOVI PRIRODE

Neizbježno pitanje je kako se i zašto dvoje medicinskih radnika obrelo u polju heljde.

- Poslije rata smo shvatili da je naš narod u ratu jeo 40 godina star keks iz Vijetnama, da je jeo ko zna šta i da će to što je unosio u sebe imati dalekosežne posljedice. Samir i ja, a oboje smo psiholozi, u razgovoru smo shvatili da ne možemo ljude liječiti od glave nadole. Nije slučajna izreka: „U zdravom tijelu zdrav duh.“ Odlučili smo da se okrenemo organskoj hrani i heljdi, što je tada mnogima bilo smiješno. Organsko je bilo potpuno stran pojam, ali smo imali viziju, san i entuzijazam iako nismo imali nikakvo iskustvo sa poljoprivredom. Heljda nema glutena, popravlja krvnu sliku i jača imuno-sustav. Kada je vidite u polju, ona ima crvenu stabljiku, u boji krvi. Priroda sama daje znakove šta je dobro - kaže Emina.

ONO SI ŠTO JEDEŠ

Naša sagovornica ističa da je njena ishrana u potpunosti bazirana na heljdi već godinama i čvrsto vjeruje da joj je to vraćeno na najdragocjeniji način.

- Oboljela sam od teške bolesti i mislim da mi je heljda pomogla da ostanem živa, vitalna i dobrog pamćenja. Neki moji poznanici koji nisu jeli zdravu hranu, a bolovali su od iste bolesti, napustili su nas. Prošle godine sam tako ostala bez dvije prijateljice. Vjerujem da me ova ishrana čini zdravom i krepkom, mislim da je zdrava hrana najbolji lijek. Ono si što jedeš. Nije naš stomak kanta za smeće. Kada bi stomak imao usta često bi zapomagao da mnoge stvari ne unosimo u njega. Bolesti su rezultat svega toga - uvjerena je Emina.

 HELJDOM PROTIV TRI BIJELE SMRTI

Iako je dugo godina heljda smatrana hranom siromašnih, vremenom se to promijenilo te je postala hrana onih koje vode računa o svom zdravlju.

- Crna kifla je danas svugdje skuplja od bijele. Bijelo brašno se sve manje konzumira. Svi koji sebi to mogu priuštiti koriste ove vrste brašna. Svi su čuli za tri bijele smrti: bijelo brašno, so i šećer. Dok ljudi nisu bili svjesni kvaliteta i vrijednosti heljde, nije ni bila na cijeni. Kada su postali svjesni opasnosti bijelog brašna, opet su se okrenuli heljdi i crnim brašnima -navodi naša sagovornica.

 KANAĐANIN TRAŽIO BROD LJUSPICA

Otkako su ušli u posao sa heljdom Emina i Samir su upoznali mnoge proizvođače heljde širom svijeta, a jedan susret sa gigantom iz Kanade je naročito ostao u sjećanju.

- Kada sam 2004. bila u Nürnbergu (Njemačka), na najvećem sajmu organske hrane, upoznala sam najvećeg proizvođača heljde iz Kanade. On je u to vrijeme u Kanadi bilježio ogromnu prodaju jastuka od heljde i tražio je od nas da mu pošaljemo pun brod heljdinih ljuspica. Mi smo još bili na začetku, a to je za nas bila nezamisliva količina - prisjeća se Emina.

 PREVARE

Nekoliko godina nakon što su Emina i Samir ponovo vratili heljdu na bh. polja, nastupila je svojevrsna pomama u cijeloj državi za uzgajanjem i prodajom heljde, koja je vremenom opala.

- Mnogi su u ovo htjeli ući vođeni isključivo brzim profitom, ali to sa nama nije bio slučaj. Zato smo i opstali i postali što jesmo. Mnogi su varali, prodavali jastuke od heljde koje su punili pilotom, preprodavali naše jastuke za duplo više cijene, prodavali pokvareno brašno, miješali heljdino brašno sa raževim pa su se mnogi kupci razočarali. Mi tada nismo imali jak marketing da objasnimo javnosti šta je prava heljda. Mnogi su se bavili heljdom na neprofesionalan način. Prodavali su heljdu kao bezglutensku namirnicu bolesnim ljudima, ali su je mljeli na istom mlinu gdje se mljelo pšenično brašno pa je dolazilo do kontaminacije - navodi Emina samo neke od problema sa kojima su se susretali.