[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/11\/15\/l-871f217c2f78a8c30f82dc36700f0d67.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/11\/15\/100x73\/l-871f217c2f78a8c30f82dc36700f0d67.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/11\/15\/l-871f217c2f78a8c30f82dc36700f0d67.jpg","size":"74.42","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Ekonomija

Jesenja sjetva u RS na nivou prošlogodišnje, najviše zasijano pšenice i ječma

Poljoprivredni proizvođači u RS uspjeli su da obave jesenju sjetvu na otprilike istom nivou kao prošle godine, prvenstveno ozimih usjeva, pšenice i ječma.

Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za Fenu kaže da uslovi za jesenju nisu bilu idealni.

- Ipak je palo malo kiše u određenom periodu, pa su poljoprivrednici uspjeli da zasiju pšenicu i ječam. Padavina nije bilo posljednjih mjesec dana, pa su ove kulture neujednačeno nicale i sada imamo šaroliku situaciju na terenu - objašnjava Marinković.

Što se tiče površina, kako kaže, to je na prošlogodišnjem nivou ili možda nešto malo više. U Semberiji je zasijano malo manje jer je prethodno bio dug sušni period zbog čega nije bilo moguće adekatno pripremiti zemljište.

-Moguće je da dođe do dosijavanja u skorijem periodu ako bude padavina. Znaju poljoprivrednici da je pšenica posebno osjetljiva na rokove sjetve i da te optimalne rokove ne možemo nadomjestiti kasnije - dodaje Marinković.

Istovremeno, u Lijevče polju je zasađeno malo više površina nego prošle godine.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kaže da su cijene jesenje sjetve takođe bile u rangu prošlogodišnjih. Gorivo i đubrivo su malo jefitiniji, a sjemena su malo skuplja.

- Dakle, uprkos teškoćama koje ćemo opet imati kada je u pitanju otkupna cijena i plasman pšenice, poljoprivrednici su zasijali jednu solidnu površinu - zaključuje Marinković.

Po podacima Zavoda za statistiku RS, pozivajući se na anketno istraživanje sa stanjem na dan 1. decembra 2023. godine, u RS je u prošlogodišnjoj jesenjoj sjetvi zasijano 51.310 hektara, što je za 21,9 posto manje u odnosu na isti period 2022. godine.

U strukturi površina zasijanih u jesenjoj sjetvi, pšenica je bila zastupljena sa 63,9 odsto, ječam sa 16 odsto, zob sa 9,8 odsto, tritikale sa 3,4 odsto, uljana repica sa 2,2 odsto, raž sa 1,5 odsto, dok je pod ostalim kulturama zasijano 3,2 odsto ukupne površine.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!