„Aktivizam je kirija koju plaćam za život na planeti“ mudrost je Alice Walker, američke književnice i društvene aktivistice, dok je slavni teniser i aktivista Arthur Ashe to pojednostavljeno i efektno konkretizovao: „Počni tamo gdje se nalaziš, koristi ono što imaš na raspolaganju, uradi ono što možeš“. Upravo tim motom se vodila Jasmina Čekrić (28), izvršna direktorica u Udruženju PROI Sarajevo

Piše: Zdravko Čupović (magazin Start)

Aktivistica je već punih 12 godina, a počela je već u trećem razredu srednje škole sa volontiranjem na pozorišnim daskama u Gračanici. Mjesto boravka je sticajem okolnosti vremenom mijenjala, ali je aktivizam i društvena angažovanost uvijek bila konstanta bez obzira da li je živjela u Tuzli ili u Sarajevu.

Prva zanimljivost u vezi sa Jasminom je što je ona bachelor hemijskog inženjerstva i tehnologije, što je poprilično neobično za nekoga ko se afirmiše u nevladinom sektoru.

- Oduvijek sam imala širok spektar interesa i mnogo stvari me zanimalo. Volim prirodne nauke, ali su mi društvene možda malo draže zbog interakcije sa ljudima. Aktivizam i altruizam su mi uvijek bili hobi. Nisam nikada vjerovala da aktivizam može postati profesija, ali sam vremenom shvatila da ako se „institucionalno“ bavite aktivizmom i imate velike projekte i velike ciljeve, onda zaista možete dosta da postignete. Ali isto tako možete dosta da postignete i ako radite samo na lokalnom nivou - priča Jasmina za magazin Start BiH.

Njen rad je prije svega usmjeren na razvoj mladih, zagovaranje za EU integracije, unapređenje javnozdravstvenih politika te reformu Ustava Bosne i Hercegovine.

A koliko su generalno važni uspjesi i inicijative nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini pokazuje i iskreno priznanje naše sagovornice da se odnos države prema mladim ljudima, koji predstavljaju budućnost svake zemlje pa tako i BiH, nije promjenio gotovo nimalo za sve ove godine što je blago rečeno poražavajuće.

- Ne vidim veliku razliku i iskorak kada govorimo o državi i njenom odnosu prema mladima. Sa druge strane, danas postoji mnogo više eksternih programa za putovanje i studiranje u inostranstvu. Kada je riječ o odnosu naše države to se i dalje svodi mahom samo na populizam - iskrena je Jasmina.

Ona potom navodi i da mladi sada možda imaju više prilika, ali zahvaljući upravo građanskom aktivizmu, neformalnom obrazovanju i vanjskim prilikama, odnosno šansama koje sami stvaraju jer od države se evidentno ne može puno očekivati.

- BiH je prebogata aktivistima. Poznajem mnogo mladih ljudi koju stvaraju lijepe priče, rade lijepe stvari, brzo i rano ulaze u preduzetničke vode, ne ustručavaju se da preuzmu odgovornost i više vjeruju u sebe nego neke ranije generacije. Imaju mnogo više samopouzdanja. Zašto? Novo vrijeme je donijelo i neke veće i bolje prozore u svijet pa vjerovatno internet i društvene mreže na neki način inspirišu mlade. Osim toga i roditelji su se promijenili. I oni sada više istražuju i više ohrabruju svoju djecu. Splet svega toga vjerovatno je doprinio tom samopouzdanju. Ima doduše i nekih loših strana. Moguće je da zbog toga imamo i više odlazaka mladih. Nažalost, država bi mogla i morala uraditi puno toga. Imamo mnogo programa koji promoviraju pozitivne priče i mlade ljude, kao što sada upravo radi magazin Start BiH, ali zbog manjka prilika mnogo mladih odlazi iz BiH. Ali veliki broj njih, bez obzira gdje se nalaze, i dalje žele da se vrate u BiH i vjerujem da je naš zadatak, zapravo bi trebao biti zadatak sviju nas, da stvorimo bolju klimu da se oni vrate - misli Jasmina.

Potrebno je institucionalno mentorstvo mladih

Bogato iskustvo i znanje nikada nije lako sublimirati u neke kratke i motivirajuće poruke, ali jedna od onih koje uvijek govori mladima jeste da ne vjeruju onima koji ih sputavaju i koji ih uvjeravaju da su unaprijed osuđeni na neuspjeh pozivajući se pritom na neke vlastite neuspjehe. Jasmina poručuje kako bilo čije loše iskustvo ne smije mlade ljude obeshrabriti da sami nešto ne pokušaju uraditi. Samopouzdanje, međutim, nije jedina karakteristika nove generacije.

- Mladi danas više vole raditi na neformalnom obrazovanju nego formalnom. PROI je stoga prije dvije godine osnovao Zagovarački odbor mladih kroz koji pokušavamo da naše iskustvo prenesemo na mlade da i oni krenu tim putem i ostvare neke promjene. Možda je zapravo i najvažnija poruka koju želimo prenijeti da se stvari mogu mijenjati čak i ako niste na nekim pozicijama. Važno je da se i na lokalnom nivou inicira rješavanje određenog problema, da se direktno obratite nadležnim službama umjesto da se žalite po društvenim mrežama i kafama. Običan čovjek možda ne može promijeniti ustav ili riješiti neke krupne političke probleme, ali može promijeniti mnogo malih stvari koje čine našu svakodnevicu – od komunalnih problema pa nadalje. Nažalost, ta svijest kod nas nije još razvijena, a kada ljudi nisu zainteresovani za rješavanje malih problema, onda teško da možete očekivati angažiranost i na krupnijim stvarima. Nezainteresovanost se samo prenese sa lokalnog na sve druge nivoe - kaže Jasmina.

Udruženje PROI upravo kroz zagovarački odbor, koji čini 20-ak mladih ljudi, pokušava naučiti mlade da se bore za svoja prava, da nauče da sami kreiraju inicijative, da sami djeluju na sitne, a i na veće promjene u društvu.

Ono što je specifično jeste da mlade iz odbora aktivno uključuju u svoje aktivnosti i događaje, a taj model „learning by doing“ se pokazao efikasnim.

- Širimo pozitivnu priču. U malim sredinama je mlade teže motivisati i inspirisati da se aktiviraju. U malim sredinama je teško pronaći dobre primjere iz okruženja ili, ako ih je i bilo, oni su mahom otišli negdje drugo. Stoga su ljudi više opterećeni time šta će neko drugi reći. Teško je iskakati iz okvira, a i ako se usudite bit ćete osuđivani. I to je jedan od razloga zašto nam je potrebno više promocije pozitivnih priča da svi vide da je promjena moguće. Da počnemo od malih stvari - kaže naša sagovornica.

Ona ističe kako je nesporno da političari snose najveću krivicu za većinu stvari te da ih je stoga najlakše kriviti, ali da to ne može i ne smije biti opravdanje da i ljudi sami urade što mogu i što je do njih.

- Smatram da je potrebno institucionalno mentorstvo mladih. Ne znam da li još postoji, ali nekada je u školama bio predmet građansko obrazovanje, ali je to više bilo pro forme. Potrebno je više edukacije. Imamo mladih ljudi koji su spremni raditi, kreirati inicijative. Ovom prilikom hoću da kažem i da su aktivisti i bolji radnici jer su više usmjereni ka rezultatima. Odavno zagovaramo da se boduje volonterizam i da se oda priznanje mladima za njihov angažman. To bi trebao biti i podsticaj, odnosno prednost kod zaposlenja jer se kroz volontiranje i aktivizam stiče i praktično znanje.

Mladi su generalno ogroman resurs koji država ne koristi. Imamo sjajne mlade inžinjere, inovatore koji redovno dobijaju nagrade, imamo sjajne sportiste... Mi godinama to ističemo, ali... - poručuje Jasmina.

Jedna od trenutno najznačajnijih aktivnosti na kojima je angažovan PROI i naša sagovornica jeste stvaranje neke platforme koja bi omogućila mladima da iznose inicijative direktno prema Evropskoj uniji, da imaju direktnu komunikaciju, da dobiju sredstva... Kako nam je rečeno, već su postignuti određeni rezultati.

Velike zasluge za Zakon o kontroli duhana u FBiH

Vjerovatno najvažniji i najpoznatiji projekat u kojem je učestvovao PROI i naša sagovornica jeste Zakon o kontroli duhana u Federaciji BiH.

- Kampanja se zove „Zdravlje je zakon“, što je zapravo rebrendirana kampanja „Smeta mi“, jako popularna inicijativa koju smo pokrenuli 2016. kada se prvi put u BiH neko praktično usudio javno reći da mu nešto smeta, odnosno duhan. Počeli smo razvijati svijest da treba imati obzira prema drugima, da se treba imati na umu da ljudi često iz kurtoazije kažu da im duhanski dim ne smeta. Počeli smo razvijati svijest da pušači kada uništavaju svoje zdravlje uništavaju i tuđe - pojašnjava Jasmina.

Sa tom kampanjom je zapravo pokrenuta i inicijativa za novi Zakon o kontroli duhana. PROI je koordinirao radnu grupu koja je, zajedno sa Ministarstvom zdravstva, pisala Zakon. Naša sagovornica kaže da je na tom projektu bilo mnogo izazova i usaglašavanja.

- Nažalost, amandmanima je dosta izmijenjen, ali je ipak ostao dosta jak zakon koji se može još nadograđivati. Usvojen je prošle godine, a sa primjenom je krenuo ove godine u maju. Imamo sada te periode prilagodbe, trebaju se izraditi podzakonski akti, a tada ćemo saznati i kada će početi sa primjenjivanjem kazni. Još je rano govoriti o efektima Zakona jer je multisektoralan, kompleksan i traži velike resurse - navodi Jasmina.

Naša sagovornica ističe da je važna stvar to što će biti Federalna komisija za kontrolu duhana koja će nadgledati i implementaciju.

- Trenutno imamo u fokusu promoviranje ugostiteljskih objekata koji su već zabranili pušenje. Imamo mapu objekata koju ažuriramo svakodnevno. Mladi su proveli monitoring u pet gradova, analizirali su do sada oko 75 objekata, a 70% njih je već usklađeno sa Zakonom. Poslije su se aktivirali i obični ljudi koji nam sami šalju podatke, što govori o uspjehu kampanje. Duhanski lobi je naravno jak. Oni traže svoje prilike, a na nama je da tražimo sistemska rješenja koja će to spriječavati. Ne mogu naravno u blizini škola biti nargila barovi i slično, ali to su stvari koje se moraju sistemski mijenjati - kaže naša sagovornica.

S obzirom da je 2023. na izmaku, Jasminu smo na kraju zamolili da pošalje neku poruku prije svega mladim ljudima.

- Ja na kraju svake godine zadam sebi neke ciljeve za novu godinu pa bi i mladima poručila da se orijentiraju ka ciljevima, da se ne ograničavaju na realno već na ono šta zaista žele i da onda svoju energiju usmjere ka realizaciji. Na tom putu je najvažnije da slušaju sebe. Ako negdje zapne uvijek se nama mogu obratiti za savjet i pomoć. Ne postoji cilj koji nije moguće ostvariti, samo što za neke ciljeve treba malo više vremena. Ono što sam naučila je da se i iz neprofitnog sektora, iako ne brzo, mogu mijenjati stvari i to bi trebala biti motivacija svima.  Osim toga, to je svakako i „čistiji“ put jer ne morate pristajati na kompromise ili neke druge stvari - poručila je Jasmina.

Bez promjene Ustava nema napretka

Jasmina je bila dio grupe mladih ljudi različitih nacionalnosti iz cijele BiH koji su napisali potpuno novi ustav BiH. Ističe kako je bilo zanimljivo iskustvo graditi kompromise sa mladima iz različitih dijelova države, iz različitih naroda...

- Nažalost, nama je postojeći Ustav problem jer podstiče razne podjele.

Zapravo, uvjerena sam da je Ustav najveća kočnica za postizanje bilo kakvog većeg napretka u državi. Ne mislim da možemo kopirati neke druge zemlje jer je svaka zemlja drugačija, ali sigurno da neke možemo koristiti kao dobre primjere multietničnosti poput, recimo, Švicarske ili Belgije, koje su, uprkos specifičnostima, postale izuzetno snažne države. BiH ima velika i prirodna i društvena bogatstva i možemo napraviti sjajnu zemlju, ali dok imamo ovakav Ustav koji omogućava da se od politike zarađuje, da politika bude biznis, da se od političara prave zvijezde, da se podstiču etničke podjele... Nadam se da ćemo naredne godine otvoriti pregovore sa EU i da će nam i to biti neki podstrek za promjene. Očekujem svakako i podršku same EU u tome - kaže Jasmina.

Priznanje poklanjam mladima koji nisu odustali od bolje BiH

Sredinom decembra Jasmina je dobila BigBang priznanje #herojigeneracije Tuzlanskog kantona.

- Priznanje #herojinageneracije dodijeljeno je od strane Radio Kameleona i žirija #BingBangChallenge, a u kategoriji evropski put, koja slavi mlade ljude u Bosni i Hercegovini koji se ističu u postizanju rezultata koji prate evropski put Bosne i Hercegovine. Ova lijepa priča koju stvara Radio Kameleon traje već tri godine, a potiče iz moje prelijepe Tuzle. Ovo priznanje poklanjam svim mladim ljudima koji nisu odustali od bolje Bosne i Hercegovine. Svima onima koji na bilo koji način čine ovo malo parče zemlje boljim mjesto za život - poručila je Jasmina.